HELLO
HELLO! #HelloItsMe

Obnova, izazovna i slojevita, provedena je pod vodstvom Sandre Grčić Budimir, ravnateljice Muzeja Ivana Meštrovića. Novi postav, iza kojeg stoji muzejska savjetnica Barbara Vujanović, u arhitektonskom i likovnom smislu oblikovali su Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Riječ je o projektu koji ne donosi tek obnovljene zidove, nego i suptilan, promišljen doživljaj prostora u kojem je jedan od najvećih hrvatskih umjetnika živio, radio i stvarao.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Kuća koja pamti – prostor između intime i stvaralačke strasti

Osvježeni atelijer ponovno stavlja naglasak na ono što ga čini jedinstvenim: raskošnu atmosferu spoja Meštrovićeva obiteljskog i umjetničkog života. Kuća s vrtom, zajedno s odvojenim, ali neraskidivo povezanim radnim prostorom, otvara posjetiteljima pogled u njegov svijet – onakav kakav je postojao dok je živio sa suprugom Olgom i njihovom djecom, okružen materijalima, alatima i kipovima u nastajanju.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, oblikovan u skladnu cjelinu 1920-ih godina, svjedoči vremenu intelektualne živosti i intenzivne stvaralačke faze umjetnika. Danas predstavlja jednu od najprepoznatljivijih memorijalnih adresa u Hrvatskoj, mjesto na kojem su nastala njegova ključna djela i gdje je duh epohe i dalje prisutan u svakom detalju.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Novo poglavlje muzeološke interpretacije

U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je bio približiti Meštrovićev opus današnjem posjetitelju: jasno, suvremeno i dojmljivo. Uz skulpture iz fundusa i pohrane Atelijera, postav uključuje i odabrana djela iz fundusa Galerije Meštrović u Splitu.

Posebnu dragocjenost predstavlja rijetko izlagan portret kralja Faisala – vođe borbe za arapsku neovisnost i povijesnog suputnika Lawrencea od Arabije. Riječ je o djelu koje svjedoči o Meštrovićevu međunarodnom ugledu i globalnoj mreži kontakata koje je umjetnik tijekom života izgradio.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Interpretativni sloj nadograđen je tekstovima Barbare Vujanović i Mate Marića. U njima živi nova, suptilno ispričana biografija umjetnika – tekstovi su fluidni, čitki, topli i informativni, a posjetitelja vode kroz slojevite faze Meštrovićeva života, nudeći emotivno i intelektualno čitanje njegova rada u suvremenom kontekstu.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Suvremeni muzeološki iskorak

Novi postav osmišljen je kao dinamičan i promjenjiv. Fleksibilni postamenti dopuštaju rotacije skulptura i cikličke edukativne programe, čime se prostor neprestano obnavlja i iznova interpretira. Takav pristup u duhu je suvremene muzeologije: otvoren, reagibilan i usmjeren na stvaranje živog dijaloga između djela i posjetitelja.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Povratak koji se dugo čekao

Atelijer Meštrović od 14. prosinca ponovno će biti otvoren javnosti, a ulaz će do kraja godine biti besplatan. To je lijepa, simbolična gesta – način da se nakon dugog razdoblja odsutnosti publika vrati u prostor koji je toliko dugo bio zatvoren, ali je i dalje čuvao tihi odjek jednog od najvećih hrvatskih umjetnika.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

Ovo otvaranje nije samo povratak muzeja. To je povratak mjesta koje nosi sjećanja, priče, mirise drva i gline, i odjeke čekića koji je nekad oblikovao monumentalne figure. Povratak kući jednog genija – i poziv svima nama da ga iznova otkrijemo.

Obnovljeni Atelijer Meštrović novim postavom otvara vrata sredinom prosinca Otvaranje zagrebačkog Atelijera Meštrović nakon tisuću dana Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom. Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja. Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline. Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela. Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela. U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata. Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu. Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi. Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.

druge vijesti

Saša šekoranja

Nakon čarobnog „Prvog snijega”, Saša Šekoranja za Advent priprema novo iznenađenje. Evo što nas čeka ove godine

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.

Glazba/Festivali

22 studenoga 2026

jakov jozinovic

Džejla Ramović i Jakov Jozinović konačno otkrili što su mjesecima pripremali: Njihova zajednička priča dobila je neočekivan nastavak!

Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.

Glazba/Festivali

22 studenoga 2026

movember

Muškarci i poezija: Kako pisanje stihova postaje moćan alat emocionalne snage i mentalnog zdravlja

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.

Lifestyle

22 studenoga 2026

movember

Virtualna stvarnost ulazi u um: Mogu li AR i VR terapije konačno smanjiti stres i tjeskobu kod muškaraca?

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.

Zdravlje

22 studenoga 2026

brijanje

Nećete vjerovati kako običan ritual brijanja može postati vaša najmoćnija dnevna meditacija

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.

Stil

22 studenoga 2026