„Čelične magnolije“ – Dirljiva i duhovita priča o prijateljstvu i ženskoj snazi ponovno pred publikom
FAKin Teatar, u koprodukciji s Centrom mladih Ribnjak, ponovno pred publiku donosi kazališnu predstavu „Čelične magnolije“, kultni dramski tekst američkog autora Roberta Harlinga, jednog od najpoznatijih dramatičara i scenarista suvremene američke kazališne i filmske scene. Predstava, koju je režirala Barbara Rocco, premijerno je izvedena 25. travnja 2025. godine na Sceni Ribnjak, a zbog iznimno velikog interesa i snažnih reakcija publike njezin se kazališni život nastavlja i tijekom siječnja i veljače 2026. godine.
Publika će „Čelične magnolije“ imati priliku gledati 23. siječnja i 1. veljače na Sceni Ribnjak, kao i 24. siječnja u Centru za kulturu Jastrebarsko, gdje će se ova topla, duhovita i emocionalno snažna priča ponovno susresti s gledateljima željnima kazališta koje istovremeno zabavlja, dirne i potakne na razmišljanje.
Predstava donosi priču o ljudskoj povezanosti, otpornosti i snazi prijateljstva, a kroz niz intimnih, duhovitih i potresnih trenutaka podsjeća da se život često odvija upravo na razmeđi smijeha i suza. „Čelične magnolije“ su, prije svega, predstava koja govori o vjeri u život i u ljude, o onim nevidljivim silama koje se, kada nešto iskreno poželimo, ponekad doista udruže kako bi nam pomogle pronaći smisao i snagu – čak i onda kada se čini da je sve izgubljeno.
O karakteru i duhu predstave govori i glumica Sara Stanić Blažević, koja u njoj tumači jednu od uloga, a ujedno je i osnivačica FAKin Teatra, zajedno s dramaturginjom Kristinom Kegljen. Ističe kako je predstava brza, duhovita i nježna, ali i izrazito glumački snažna, jer svaka glumica ima prostor da u potpunosti zablista u svojoj ulozi. Upravo ta raznolikost ženskih karaktera, povezanih zajedničkim emocijama i iskustvima, čini cjelinu koja jasno poručuje da u životu uvijek postoji prostor za smijeh, čak i onda kada dolazi kroz suze – i da od tog osjećaja ne treba bježati.
Iako su u središtu radnje snažne i kompleksne ženske protagonisticе, teme kojima se „Čelične magnolije“ bave univerzalne su i bliske svima, bez obzira na spol, dob ili životno iskustvo. Predstava poziva na empatiju, razumijevanje i otvorenost prema drugima, podsjećajući na važnost bliskosti, podrške i iskrenih odnosa u trenucima osobnih kriza, gubitaka i velikih životnih odluka.
Nastavite čitati nakon oglasa
Radnja je smještena u mali američki grad, a središnje mjesto zbivanja je frizerski salon Truvy, koji postaje svojevrsno srce zajednice i sigurno utočište u kojem se isprepliću svakodnevni razgovori, ispovijesti, tuge i radosti. Dolazak pridošlice Annelle pokreće niz događaja koji postupno povezuju živote socijalne radnice M’Lynn i njezine kćeri Shelby, ekscentrične i britke Ouiser te elegantne i duhovite udovice bivšeg gradonačelnika, Clairee. Kroz svakodnevne rituale, humor i životne lomove, predstava razvija snažnu priču o hrabrosti, gubitku, prihvaćanju i iznimnoj snazi ženskog prijateljstva.
Režiju predstave potpisuje Barbara Rocco, prijevod teksta Ivan Matković, dok dramaturgiju potpisuje Kristina Kegljen. Na sceni nastupaju izvrsne glumice Sunčana Zelenika Konjević, Gordana Slivka, Nada Rocco, Irena Tereza Prpić, Katarina Arbanas de Romero i Sara Stanić Blažević, koja je ujedno i autorica scenografije. Kostimografiju su osmislile same glumice, dodatno naglašavajući karaktere koje utjelovljuju, a fotografije predstave potpisuje Bruno Lovrenčić.
Nastavite čitati nakon oglasa
Autor teksta, Robert Harling, napisao je „Čelične magnolije“ kao osobnu i duboko emotivnu posvetu svojoj preminuloj sestri, što ovom dramskom djelu daje dodatnu slojevitost i iskrenost. Priča je 1989. godine ekranizirana u istoimenom filmu u režiji Herberta Rossa, u kojem je Julia Roberts ostvarila jednu od svojih najzapaženijih ranih uloga, za koju je osvojila i svoju prvu nominaciju za nagradu Oscar.
Kazališna verzija „Čeličnih magnolija“ u produkciji FAKin Teatra još jednom potvrđuje snagu ove bezvremenske priče, koja i danas, desetljećima nakon nastanka, snažno odjekuje među publikom, podsjećajući da su prijateljstvo, solidarnost i ljudska bliskost temelj svake istinske otpornosti.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
Ako vam se čini da je s posljednjim danima kolovoza završilo i vrijeme za putovanja, imamo dobru vijest: nije. Rujan je, zapravo, jedan od onih mjeseci koji gradove čini posebno privlačnima. Ljetne gužve polako se povlače, temperature postaju ugodnije za višesatne šetnje, a kafići, restorani, trgovi i ulice još uvijek imaju onu opuštenu atmosferu zbog koje se čini kao da ljeto nije sasvim završilo.
Nakon ljeta provedenog između Los Angelesa i Havaja, jedna od poznatijih domaćih lifestyle poduzetnica, Jana Dužanec, u novu sezonu ulazi s promjenom koja se itekako primijeti – svoju prepoznatljivu kosu odlučila je osvježiti elegantnim plavim tonovima.