Žene koje su oblikovale filmske snove: izložba Irme Markulin u Sarajevu otvara pitanje zašto još uvijek živimo u narativima femme fatale
U Sarajevu je sinoć otvorena izložba “Film Stills” Irme Markulin, umjetnice koja već dva desetljeća svojim radovima neumorno istražuje sliku žene na filmu i izvan njega. Galerija Akademije likovnih umjetnosti postala je prostor u kojem se susreću stvarnost i iluzija, povijest i kritika, ljepota i opomena – sve kroz prizmu jedne teme: kako nas je filmska industrija naučila gledati žene.
Markulin u svom opusu dosljedno ostaje vjerna feminističkom čitanju kulturne produkcije. Ulja na platnu monumentalnih dimenzija, grafike i instalacije nisu tek hommage sedmoj umjetnosti, već zrcalo njezinih rodnih konstrukcija. Filmski kadar, najčešće kreiran rukom muškarca, oblikovao je generacije gledatelja, usadio im ideju o tome kakva žena treba biti: zavodljiva, opasna, nedostižna, femme fatale. Upravo tu masku, tu projekciju muške imaginacije, umjetnica secira do kraja – i pretvara je u novu galeriju ženskih lica, heroina koje prestaju biti objekti i postaju subjekti.
Citati iz kultnih ostvarenja svjetske i jugoslavenske kinematografije, od Antonionija do Makavejeva, prate portrete glumica čija karizma i glas nose cijelu priču. Umjetnica ne slavi žene s filma – ona ih oslobađa. Njeni radovi poziv su da razmislimo koliko nas je film, kao kolektivna fikcija, oblikovao i koliko su još uvijek snažni obrasci patrijarhalne kulture u našem gledanju.
Irma Markulin, rođena u Banjoj Luci, obrazovana u Zagrebu, Pragu i Berlinu, danas je jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica čiji je rad nagrađivan stipendijama i priznanjima diljem Europe. Njezina izložba “Film Stills” nije samo umjetnički događaj, već društveni komentar – podsjetnik da je borba za žensku reprezentaciju u umjetnosti još uvijek aktualna.
Kako je na otvaranju istaknula kustosica Paola Orlić, Markulin nas suočava s pitanjem: gledamo li žene ili gledamo ideju žene koju su nam servirali drugi? Upravo u toj dvojbi leži snaga njezine umjetnosti.
Izložba je otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i ostaje dostupna javnosti sljedećih tjedana. Posjetitelji mogu zakoračiti u svijet u kojem filmski kadar postaje slikarsko platno, a femme fatale prestaje biti mit i postaje – žena od krvi i mesa.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
Doktorica Vivian Jurković iz Matulja jedna je od onih stručnjakinja čiji profesionalni put odiše mirnom sigurnošću osobe koja točno zna što želi postići — spojiti medicinsku preciznost, estetsku suptilnost i duboko poštovanje prema prirodnoj ljepoti. Već pri prvom susretu s njenim radom jasno je da je riječ o liječnici koja ne pristupa licu kao površini, nego kao priči koju treba razumjeti, njegovati i pažljivo oblikovati. U ordinaciji koju je izgradila s istančanim osjećajem za detalj stvorila je okruženje u kojem se pacijenti osjećaju sigurno, saslušano i istinski zbrinuto. Godine usavršavanja u području neinvazivnih estetskih tretmana donijele su joj reputaciju jedne od najpouzdanijih stručnjakinja za suptilne, prirodne transformacije koje ističu, a ne mijenjaju osobu.
Pop boje, blagdanski motivi i luksuzne teksture definiraju Chanel Holiday ekskluzivnu blagdansku selekciju modnih dodataka koja u prvi plan stavlja sofisticiranu interpretaciju božićne estetike. Kolekcija je osmišljena kao hommage sezoni slavlja, uz naglasak na detalje koji čine razliku.
Postoje LEGO setovi koji se slažu, izlože i s vremenom padnu u zaborav. A postoje i oni rijetki, pomno osmišljeni modeli koji nadilaze granicu igračke i postaju predmet želje, razgovora i statusa. Upravo takav je novi LEGO Icons set inspiriran serijom Stranger Things – Creel House, mračna kuća iz Hawkinsa koja u Hrvatsku stiže za svega nekoliko dana i već sada se smatra jednim od najpoželjnijih kolekcionarskih izdanja ove godine.
Eurosong je desetljećima volio sebe zamišljati kao sigurno utočište glazbe – prostor u kojem se politika zaustavlja na vratima pozornice, a reflektori obasjavaju isključivo pjesme, izvođače i obećanje zajedništva. No povijest tog natjecanja pokazuje da se stvarnost uvijek, prije ili kasnije, probije kroz scenografiju. Odluka Nema, pobjednika Eurosonga 2024., da vrati svoj trofej Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nije samo osobni čin savjesti, nego i simbolički rez u tkivu natjecanja koje se već godinama bori s vlastitim proturječnostima.
