Žene koje su oblikovale filmske snove: izložba Irme Markulin u Sarajevu otvara pitanje zašto još uvijek živimo u narativima femme fatale
U Sarajevu je sinoć otvorena izložba “Film Stills” Irme Markulin, umjetnice koja već dva desetljeća svojim radovima neumorno istražuje sliku žene na filmu i izvan njega. Galerija Akademije likovnih umjetnosti postala je prostor u kojem se susreću stvarnost i iluzija, povijest i kritika, ljepota i opomena – sve kroz prizmu jedne teme: kako nas je filmska industrija naučila gledati žene.
Markulin u svom opusu dosljedno ostaje vjerna feminističkom čitanju kulturne produkcije. Ulja na platnu monumentalnih dimenzija, grafike i instalacije nisu tek hommage sedmoj umjetnosti, već zrcalo njezinih rodnih konstrukcija. Filmski kadar, najčešće kreiran rukom muškarca, oblikovao je generacije gledatelja, usadio im ideju o tome kakva žena treba biti: zavodljiva, opasna, nedostižna, femme fatale. Upravo tu masku, tu projekciju muške imaginacije, umjetnica secira do kraja – i pretvara je u novu galeriju ženskih lica, heroina koje prestaju biti objekti i postaju subjekti.
Citati iz kultnih ostvarenja svjetske i jugoslavenske kinematografije, od Antonionija do Makavejeva, prate portrete glumica čija karizma i glas nose cijelu priču. Umjetnica ne slavi žene s filma – ona ih oslobađa. Njeni radovi poziv su da razmislimo koliko nas je film, kao kolektivna fikcija, oblikovao i koliko su još uvijek snažni obrasci patrijarhalne kulture u našem gledanju.
Irma Markulin, rođena u Banjoj Luci, obrazovana u Zagrebu, Pragu i Berlinu, danas je jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica čiji je rad nagrađivan stipendijama i priznanjima diljem Europe. Njezina izložba “Film Stills” nije samo umjetnički događaj, već društveni komentar – podsjetnik da je borba za žensku reprezentaciju u umjetnosti još uvijek aktualna.
Kako je na otvaranju istaknula kustosica Paola Orlić, Markulin nas suočava s pitanjem: gledamo li žene ili gledamo ideju žene koju su nam servirali drugi? Upravo u toj dvojbi leži snaga njezine umjetnosti.
Izložba je otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i ostaje dostupna javnosti sljedećih tjedana. Posjetitelji mogu zakoračiti u svijet u kojem filmski kadar postaje slikarsko platno, a femme fatale prestaje biti mit i postaje – žena od krvi i mesa.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Malo tko bi očekivao da će profesionalni put jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih vizažistica i beauty influencerica započeti u laboratoriju. Anita Šavuk, danas poznata po svojim edukacijama i autentičnom pristupu make-upu, prvotno je svoju karijeru gradila kao inženjerka laboratorijske dijagnostike, struka koja zahtijeva preciznost, urednost i visok stupanj odgovornosti. Ipak, unutar nje je oduvijek postojala snažna kreativna energija koja je tražila prostor za izražavanje i stvaralački izraz. Fascinacija transformacijom koju make-up može donijeti – ne samo u fizičkom izgledu, već i u samopouzdanju i unutarnjem osjećaju žene – postupno je postala njezin pravi profesionalni poziv. Spoj racionalnog pristupa i kreativne slobode pokazao se presudnim, a u šminki je Anita pronašla alat kojim može istinski osnaživati žene oko sebe.
Tijekom uređenja okoliša na bračkom imanju odlučila je spasiti rodno stablo koje je smetalo zidu i cesti, a pratitelji su njezin potez oduševljeno podržali