Žene koje su oblikovale filmske snove: izložba Irme Markulin u Sarajevu otvara pitanje zašto još uvijek živimo u narativima femme fatale
U Sarajevu je sinoć otvorena izložba “Film Stills” Irme Markulin, umjetnice koja već dva desetljeća svojim radovima neumorno istražuje sliku žene na filmu i izvan njega. Galerija Akademije likovnih umjetnosti postala je prostor u kojem se susreću stvarnost i iluzija, povijest i kritika, ljepota i opomena – sve kroz prizmu jedne teme: kako nas je filmska industrija naučila gledati žene.
Markulin u svom opusu dosljedno ostaje vjerna feminističkom čitanju kulturne produkcije. Ulja na platnu monumentalnih dimenzija, grafike i instalacije nisu tek hommage sedmoj umjetnosti, već zrcalo njezinih rodnih konstrukcija. Filmski kadar, najčešće kreiran rukom muškarca, oblikovao je generacije gledatelja, usadio im ideju o tome kakva žena treba biti: zavodljiva, opasna, nedostižna, femme fatale. Upravo tu masku, tu projekciju muške imaginacije, umjetnica secira do kraja – i pretvara je u novu galeriju ženskih lica, heroina koje prestaju biti objekti i postaju subjekti.
Citati iz kultnih ostvarenja svjetske i jugoslavenske kinematografije, od Antonionija do Makavejeva, prate portrete glumica čija karizma i glas nose cijelu priču. Umjetnica ne slavi žene s filma – ona ih oslobađa. Njeni radovi poziv su da razmislimo koliko nas je film, kao kolektivna fikcija, oblikovao i koliko su još uvijek snažni obrasci patrijarhalne kulture u našem gledanju.
Irma Markulin, rođena u Banjoj Luci, obrazovana u Zagrebu, Pragu i Berlinu, danas je jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica čiji je rad nagrađivan stipendijama i priznanjima diljem Europe. Njezina izložba “Film Stills” nije samo umjetnički događaj, već društveni komentar – podsjetnik da je borba za žensku reprezentaciju u umjetnosti još uvijek aktualna.
Kako je na otvaranju istaknula kustosica Paola Orlić, Markulin nas suočava s pitanjem: gledamo li žene ili gledamo ideju žene koju su nam servirali drugi? Upravo u toj dvojbi leži snaga njezine umjetnosti.
Izložba je otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i ostaje dostupna javnosti sljedećih tjedana. Posjetitelji mogu zakoračiti u svijet u kojem filmski kadar postaje slikarsko platno, a femme fatale prestaje biti mit i postaje – žena od krvi i mesa.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Prepoznatljiv po svojem glamuru i perfekcionizmu, stilist i modni vizionar Marko Grubnić ponovno demonstrira kako izgled može biti osobni potpis, manifest i umjetnička izjava.
U svijetu mode, gdje se vizije mijenjaju brže nego se ispisuju trendovski manifesti, odlazak darija vitalea iz versacea u manje od godinu dana djeluje poput munje koja nakratko rasiječe nebo pa nestane, ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora. Njegov kratki mandat pretvorio se u fantastično zgusnutu priču o ambiciji, industrijskim tektonskim poremećajima, estetskim sudarima i suptilnim političkim turbulencijama koje rijetko dospiju na površinu. A ipak, svaki detalj otkriva novu perspektivu o tome kako se velika modna kuća nosi s vlastitom prošlošću i budućnošću, pogotovo u trenutku kad promjena vlasništva neminovno pomiče sve unutarnje kotačiće.
Američka voditeljica otvoreno podržala zakon koji će zabraniti korištenje društvenih mreža mladima do 16 godina i poručila da taj potez štiti djecu od ovisnosti, pornografije i gubitka socijalnih vještina.