Žene koje su oblikovale filmske snove: izložba Irme Markulin u Sarajevu otvara pitanje zašto još uvijek živimo u narativima femme fatale
U Sarajevu je sinoć otvorena izložba “Film Stills” Irme Markulin, umjetnice koja već dva desetljeća svojim radovima neumorno istražuje sliku žene na filmu i izvan njega. Galerija Akademije likovnih umjetnosti postala je prostor u kojem se susreću stvarnost i iluzija, povijest i kritika, ljepota i opomena – sve kroz prizmu jedne teme: kako nas je filmska industrija naučila gledati žene.
Markulin u svom opusu dosljedno ostaje vjerna feminističkom čitanju kulturne produkcije. Ulja na platnu monumentalnih dimenzija, grafike i instalacije nisu tek hommage sedmoj umjetnosti, već zrcalo njezinih rodnih konstrukcija. Filmski kadar, najčešće kreiran rukom muškarca, oblikovao je generacije gledatelja, usadio im ideju o tome kakva žena treba biti: zavodljiva, opasna, nedostižna, femme fatale. Upravo tu masku, tu projekciju muške imaginacije, umjetnica secira do kraja – i pretvara je u novu galeriju ženskih lica, heroina koje prestaju biti objekti i postaju subjekti.
Citati iz kultnih ostvarenja svjetske i jugoslavenske kinematografije, od Antonionija do Makavejeva, prate portrete glumica čija karizma i glas nose cijelu priču. Umjetnica ne slavi žene s filma – ona ih oslobađa. Njeni radovi poziv su da razmislimo koliko nas je film, kao kolektivna fikcija, oblikovao i koliko su još uvijek snažni obrasci patrijarhalne kulture u našem gledanju.
Irma Markulin, rođena u Banjoj Luci, obrazovana u Zagrebu, Pragu i Berlinu, danas je jedna od najvažnijih hrvatskih umjetnica čiji je rad nagrađivan stipendijama i priznanjima diljem Europe. Njezina izložba “Film Stills” nije samo umjetnički događaj, već društveni komentar – podsjetnik da je borba za žensku reprezentaciju u umjetnosti još uvijek aktualna.
Kako je na otvaranju istaknula kustosica Paola Orlić, Markulin nas suočava s pitanjem: gledamo li žene ili gledamo ideju žene koju su nam servirali drugi? Upravo u toj dvojbi leži snaga njezine umjetnosti.
Izložba je otvorena u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu i ostaje dostupna javnosti sljedećih tjedana. Posjetitelji mogu zakoračiti u svijet u kojem filmski kadar postaje slikarsko platno, a femme fatale prestaje biti mit i postaje – žena od krvi i mesa.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Supruga Duje Ćalete-Cara podijelila je elegantne prizore iz baskijskog bisera, oduševivši pratitelje profinjenim stilom i toplom obiteljskom atmosferom
