Zagreb dobio čarobnu ‘Trajnu iluziju’: Pogledajte umjetnost koja mijenja način na koji doživljavamo grad
U srcu zagrebačkog Oktogona, ondje gdje se svakodnevni gradski ritam isprepliće s tihim šumom povijesnih zidova i žurbom prolaznika, 29. studenoga otvorena je “Trajna iluzija”, prostorno–specifični skulpturalni projekt talijanskog umjetnika Antonija Della Guardije. Peto izdanje međunarodnog kulturnog fenomena BIENALSUR još je jednom dokazalo zašto je Zagreb postao važno mjesto na mapi suvremene umjetnosti – mjesto susreta ideja, prostora i novih percepcija.
Večer je započela u elegantnom ambijentu Oktogona, gdje se uzvanicima uvodno obratila Tea Hatadi, pomoćnica ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, dok je kustosica i članica kustoskog odbora Bienalsura Benedetta Casini donijela kontekst, interpretaciju i pozadinu dvaju Della Guardijinih radova predstavljenih u Zagrebu. Okupljeni, među kojima su bili i važni predstavnici talijanske kulturne i diplomatske zajednice – talijanski veleposlanik Nj. E. Paolo Trichilo, prvi tajnik Alberto Scarano, direktor Talijanskog instituta za kulturu Gian Luca Borghese te predsjednik Uprave Generali osiguranja u Hrvatskoj Mario Carini – imali su priliku doživjeti umjetnost koja se ne promatra, već živi.
Od Oktogona do Hebrangove: šetnja koja postaje dio umjetničkog djela
Nakon otvorenja, uzvanici su se zajedno s umjetnikom i kustosicom uputili prema tek nekoliko koraka udaljenoj Vranyczanyjevoj palači u Hebrangovoj ulici. Ondje, sakriven iza zaštitne folije skele koja prekriva pročelje Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti tijekom obnove, čeka sasvim novo iskustvo – Della Guardijina intervencija „Za vježbanje nove stvarnosti“.
Umjesto monumentalnosti i statičnosti, ovaj rad nudi – pokret. Poziva prolaznike da se na trenutak zaustave, udahnu i naprave mali otklon od automatizma urbane svakodnevice. Predlaže skup tjelesnih i vokalnih vježbi koje se mogu izvoditi na brojnim zagrebačkim lokacijama, potičući nas da svojim tijelom aktiviramo simbolički i poetski potencijal grada. Nježno, nenametljivo, ali izrazito moćno, instalacija podsjeća na to da je svaki gradski prostor pozornica, a svaki prolaznik – sudionik.
Umjetnost kao proces, a grad kao partner
“Trajna iluzija” u Oktogonu i “Za vježbanje nove stvarnosti” na pročelju muzeja stvaraju zanimljiv dijalog: jedan rad zatvara nas u intimnu percepciju prostora, drugi nas poziva da je probijemo i krenemo dalje – u tijelo, u pokret, u grad.
Za sve one koji žele doživjeti Della Guardijinu “Trajnu iluziju” uživo, informacije o razgledavanju dostupne su putem info-kanala Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu. Drugi rad, „Za vježbanje nove stvarnosti“, ostat će dostupan svim prolaznicima sve do 8. siječnja 2026., kao pomalo neočekivani kulturni suputnik u svakodnevnim rutama.
Umjetnost koja postoji zahvaljujući podršci zajednici
Realizaciju projekta omogućili su Generali osiguranje, Atlantic Grupa i Zagrebačka banka – UniCredit Grupa, potvrđujući koliko je važno da poslovna zajednica prepoznaje vrijednost suvremene umjetnosti u javnom prostoru.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Obuhvatna retrospektiva jedne od najznačajnijih irskih suvremenih umjetnica, u kustoskoj koncepciji Leonide Kovač, donosi trideset godina stvaralaštva i recentni projekt Kinship – Home
12 galerija, više od 50 umjetnika - Beuys i Abramović kao globalne ikone, Demur i Stilinović s vrhunskim djelima: Art Zagreb 2025 donosi izniman postav suvremene umjetnosti 11.–14. prosinca u prostoru Oktogon Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu.
U prostoru Arheološkog muzeja, među krhotinama prošlih civilizacija i tihim odjecima prapovijesti, uskoro se otvara jedna od najintrigantnijih izložbi sezone — Dorothy Cross: Kinship / Srodstvo. Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavlja ovaj izniman projekt koji potpisuje kustosica i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač, a koji će od 27. studenoga 2025. do 1. veljače 2026. povezati davne epohe, suvremene krize i ono najkrhkije u nama – osjećaj pripadanja.
Zagreb u prosincu već ima svoju čaroliju – lampice, tople napitke i adventske mirise – ali ove godine dobiva i nešto posebno: Art Zagreb 2025., središnji umjetnički događaj koji će od 11. do 14. prosinca ispuniti novi prostor Oktogon NMMU u srcu grada.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
