Otvorena izložba koja obećava da će vam promijeniti pogled na hrvatsku povijest — “U početku bijaše kraljevstvo” – 1100 godina, 400 artefakata i tajne koje niste učili u školi
Ako mislite da znate povijest svoje zemlje — pripremite se da budete razoružani vizualnim spektaklom: u srcu Zagreba, u Galeriji Klovićevi dvori, upravo je otvorena grandiozna izložba pod naslovom „U početku bijaše kraljevstvo“ — centralni događaj kojim se obilježava 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo — Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva“ nije zamišljena kao obična zbirka predmeta zatvorenih u vitrinama, nego kao promišljeno ispričana priča, kao multimedijalni i scenografski doživljaj u kojem se povijest ne promatra, nego proživljava. Kroz više od četiri stotine izloženih artefakata stvara se narativ o vremenu, o kontinuitetu i o duhovnim, kulturnim i političkim silnicama koje su oblikovale hrvatsku državnost, a svaka vitrina, svaki dokument, svaka projekcija i svaka sjena u prostoru funkcionira kao dio velike, pažljivo komponirane kazališne scene u kojoj prošlost ponovno diše.
Izložba je postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, jednom od najznačajnijih prostora hrvatske kulturne baštine, i otvorena je sredinom listopada 2025. godine. Planirano je da bude otvorena tijekom zimske sezone, sve do veljače 2026., što omogućuje da je posjete i domaći i strani gosti, učenici i studenti, zaljubljenici u povijest, ali i oni koji kulturu doživljavaju kao iskustvo, a ne samo kao informaciju. Sama činjenica da je postavljena u srcu Gornjega grada, u zgradi koja je već stoljećima svjedok promjena i epoha, daje izložbi dodatnu simboličku težinu: prostor i sadržaj u ovom slučaju postaju jedno, a zidine galerije djeluju kao okvir koji čuva tisućljetnu priču o državnosti.
Koncepcija izložbe rezultat je dugotrajnog istraživanja i suradnje niza institucija. U središtu se nalaze povelje, diplome i rukopisi koji potvrđuju legitimnost prvih hrvatskih vladara, ali i umjetnički, liturgijski i obrtnički predmeti koji otkrivaju kako je svakodnevni život bio isprepleten s idejom kraljevstva i duhovnog autoriteta. Među izloženim djelima posebno se ističu rukopisi i knjige koje čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i predmeti posuđeni iz crkvenih riznica, državnih muzeja i privatnih zbirki, čime se stvara osjećaj da je pred posjetiteljem živi mozaik materijalne i nematerijalne baštine. Svaki predmet u postavu ima funkciju argumenta — kao dokaz o kontinuitetu, ali i kao emocionalna poruka o vremenu koje je iza nas, o ljudima koji su stvarali temelje kulture, o vjeri koja je pratila političke preobrazbe i o umjetnosti koja je te preobrazbe zrcalila.
Kuratorska zamisao izložbe temelji se na dramaturgiji prostora: tri etaže galerije pretvorene su u tri poglavlja jedne povijesne pripovijesti. Prizemlje se otvara kao uvod u simboliku kraljevstva, u priču o kralju Tomislavu i ranim oblicima hrvatske vlasti, a dokumenti, slike i projekcije stvaraju atmosferu u kojoj se prošlost ne percipira kao daleka, već kao izravno prisutna. Na srednjoj etaži posjetitelj uranja u slojevitost društvenog i kulturnog razvoja — u prostor gdje se religija, obrazovanje i umjetnost spajaju u priču o oblikovanju identiteta. Gornji kat donosi složenu političku priču o savezima, prijelazima i formiranju Trojedne Kraljevine, čime se povijesni narativ zaokružuje u cjelinu. Prijelazi između etaža nisu samo fizički, već i emocionalni i senzorički: zvukovi, svjetlosne instalacije i filmske projekcije povezuju prostor i vrijeme, stvarajući osjećaj kontinuiteta koji posjetitelj može doslovno osjetiti.
Izložbu prati raskošno opremljen katalog koji nije zamišljen samo kao vodič, nego kao zasebno znanstveno i estetsko djelo. U njemu su sabrani tekstovi povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa, a fotografije eksponata u visokoj rezoluciji omogućuju da se detalji predmeta proučavaju i nakon posjeta. Popratni program nadopunjuje doživljaj kroz dokumentarne filmove, predavanja i radionice za djecu i škole, čime se izložba otvara i prema javnoj edukaciji te postaje prostor dijaloga između stručne zajednice i šire publike.
Scenografija izložbe pažljivo je promišljena: tamni zidovi i fokusirano osvjetljenje usmjeravaju pogled na predmete, stvarajući osjećaj tišine i poštovanja, dok multimedijalni sadržaji — projekcije, animacije i interaktivne točke — posjetitelju nude mogućnost da teme poput političke moći, sakralne umjetnosti i kulturnog kontinuiteta razumije intuitivno i neposredno. QR kodovi omogućuju dodatne informacije i digitalne vodiče, čime izložba stvara most između tradicionalnog muzeja i suvremene tehnologije. Na taj način povijest prestaje biti samo akademska kategorija i postaje iskustvo koje se živi.
Otvaranje izložbe izazvalo je veliko zanimanje javnosti i medija. Događaj je okupio istaknute kulturne i državne predstavnike, a prateće reportaže istaknule su izložbu kao jedan od ključnih kulturnih događaja godine. U komentarima se ponavlja ideja da je riječ o projektu koji uspijeva spojiti nacionalnu povijest s aktualnim pitanjima identiteta i pripadnosti, a pritom zadržati estetsku suzdržanost i intelektualnu jasnoću.
Za obilazak izložbe preporučuje se izdvojiti barem nekoliko sati, jer svaka prostorija zahtijeva pažnju i vrijeme da bi se razumjela u punom kontekstu. Posjetitelji često ostaju dulje, proučavajući detalje i uspoređujući prikaze iz kataloga s originalima u vitrinama. Galerija nudi i vođene ture koje otvaraju nova čitanja postava, osobito za školske grupe i studente povijesti umjetnosti, dok oni koji žele potpuni doživljaj mogu planirati posjet uz kavu u galerijskom atriju, gdje se iskustvo izložbe prirodno pretvara u razgovor.
Nakon obilaska, posjetitelj rijetko izlazi nepromijenjen. Izložba ne traži samo da se pogleda, nego da se promisli: o kontinuitetu, o simbolima koji oblikuju naciju, o vjeri i umjetnosti kao stupovima identiteta. Kada se vrata Galerije zatvore, osjećaj koji ostaje nije završetak, nego produžetak susreta s prošlošću — trenutak u kojem postajemo svjesni da povijest nije zaključena, nego da i dalje traje, da se oblikuje svakim našim pogledom, gestom i razumijevanjem.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Pjevačica je tijekom odmora zapjevala u restoranu na zahtjev publike, a dan ranije i u lokalnoj crkvi – snimke su oduševile pratitelje na društvenim mrežama.
Kad se probudi, prva misao koja joj izmami osmijeh i motivira je za novi dan često je povezana s glazbom. Za Emu Bubić, mladu pjevačicu iz Rijeke, buđenje na važan ili uzbudljiv dan znači odmah iskoračiti iz kreveta, spremna za probe, snimanja ili nastupe. U običnim danima, kaže, dovoljna je šalica dobrog doručka da joj uljepša jutro, no strast za glazbom uvijek ostaje primarna pokretačka sila.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
Victoria Beckham ostvarila je svoj prvi samostalni broj jedan u karijeri nakon snažne kampanje na društvenim mrežama koja ju je pogurala na vrh glazbenih ljestvica.
