Otvorena izložba koja obećava da će vam promijeniti pogled na hrvatsku povijest — “U početku bijaše kraljevstvo” – 1100 godina, 400 artefakata i tajne koje niste učili u školi
Ako mislite da znate povijest svoje zemlje — pripremite se da budete razoružani vizualnim spektaklom: u srcu Zagreba, u Galeriji Klovićevi dvori, upravo je otvorena grandiozna izložba pod naslovom „U početku bijaše kraljevstvo“ — centralni događaj kojim se obilježava 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo — Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva“ nije zamišljena kao obična zbirka predmeta zatvorenih u vitrinama, nego kao promišljeno ispričana priča, kao multimedijalni i scenografski doživljaj u kojem se povijest ne promatra, nego proživljava. Kroz više od četiri stotine izloženih artefakata stvara se narativ o vremenu, o kontinuitetu i o duhovnim, kulturnim i političkim silnicama koje su oblikovale hrvatsku državnost, a svaka vitrina, svaki dokument, svaka projekcija i svaka sjena u prostoru funkcionira kao dio velike, pažljivo komponirane kazališne scene u kojoj prošlost ponovno diše.
Izložba je postavljena u Galeriji Klovićevi dvori, jednom od najznačajnijih prostora hrvatske kulturne baštine, i otvorena je sredinom listopada 2025. godine. Planirano je da bude otvorena tijekom zimske sezone, sve do veljače 2026., što omogućuje da je posjete i domaći i strani gosti, učenici i studenti, zaljubljenici u povijest, ali i oni koji kulturu doživljavaju kao iskustvo, a ne samo kao informaciju. Sama činjenica da je postavljena u srcu Gornjega grada, u zgradi koja je već stoljećima svjedok promjena i epoha, daje izložbi dodatnu simboličku težinu: prostor i sadržaj u ovom slučaju postaju jedno, a zidine galerije djeluju kao okvir koji čuva tisućljetnu priču o državnosti.
Koncepcija izložbe rezultat je dugotrajnog istraživanja i suradnje niza institucija. U središtu se nalaze povelje, diplome i rukopisi koji potvrđuju legitimnost prvih hrvatskih vladara, ali i umjetnički, liturgijski i obrtnički predmeti koji otkrivaju kako je svakodnevni život bio isprepleten s idejom kraljevstva i duhovnog autoriteta. Među izloženim djelima posebno se ističu rukopisi i knjige koje čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kao i predmeti posuđeni iz crkvenih riznica, državnih muzeja i privatnih zbirki, čime se stvara osjećaj da je pred posjetiteljem živi mozaik materijalne i nematerijalne baštine. Svaki predmet u postavu ima funkciju argumenta — kao dokaz o kontinuitetu, ali i kao emocionalna poruka o vremenu koje je iza nas, o ljudima koji su stvarali temelje kulture, o vjeri koja je pratila političke preobrazbe i o umjetnosti koja je te preobrazbe zrcalila.
Kuratorska zamisao izložbe temelji se na dramaturgiji prostora: tri etaže galerije pretvorene su u tri poglavlja jedne povijesne pripovijesti. Prizemlje se otvara kao uvod u simboliku kraljevstva, u priču o kralju Tomislavu i ranim oblicima hrvatske vlasti, a dokumenti, slike i projekcije stvaraju atmosferu u kojoj se prošlost ne percipira kao daleka, već kao izravno prisutna. Na srednjoj etaži posjetitelj uranja u slojevitost društvenog i kulturnog razvoja — u prostor gdje se religija, obrazovanje i umjetnost spajaju u priču o oblikovanju identiteta. Gornji kat donosi složenu političku priču o savezima, prijelazima i formiranju Trojedne Kraljevine, čime se povijesni narativ zaokružuje u cjelinu. Prijelazi između etaža nisu samo fizički, već i emocionalni i senzorički: zvukovi, svjetlosne instalacije i filmske projekcije povezuju prostor i vrijeme, stvarajući osjećaj kontinuiteta koji posjetitelj može doslovno osjetiti.
Izložbu prati raskošno opremljen katalog koji nije zamišljen samo kao vodič, nego kao zasebno znanstveno i estetsko djelo. U njemu su sabrani tekstovi povjesničara, povjesničara umjetnosti i teologa, a fotografije eksponata u visokoj rezoluciji omogućuju da se detalji predmeta proučavaju i nakon posjeta. Popratni program nadopunjuje doživljaj kroz dokumentarne filmove, predavanja i radionice za djecu i škole, čime se izložba otvara i prema javnoj edukaciji te postaje prostor dijaloga između stručne zajednice i šire publike.
Scenografija izložbe pažljivo je promišljena: tamni zidovi i fokusirano osvjetljenje usmjeravaju pogled na predmete, stvarajući osjećaj tišine i poštovanja, dok multimedijalni sadržaji — projekcije, animacije i interaktivne točke — posjetitelju nude mogućnost da teme poput političke moći, sakralne umjetnosti i kulturnog kontinuiteta razumije intuitivno i neposredno. QR kodovi omogućuju dodatne informacije i digitalne vodiče, čime izložba stvara most između tradicionalnog muzeja i suvremene tehnologije. Na taj način povijest prestaje biti samo akademska kategorija i postaje iskustvo koje se živi.
Otvaranje izložbe izazvalo je veliko zanimanje javnosti i medija. Događaj je okupio istaknute kulturne i državne predstavnike, a prateće reportaže istaknule su izložbu kao jedan od ključnih kulturnih događaja godine. U komentarima se ponavlja ideja da je riječ o projektu koji uspijeva spojiti nacionalnu povijest s aktualnim pitanjima identiteta i pripadnosti, a pritom zadržati estetsku suzdržanost i intelektualnu jasnoću.
Za obilazak izložbe preporučuje se izdvojiti barem nekoliko sati, jer svaka prostorija zahtijeva pažnju i vrijeme da bi se razumjela u punom kontekstu. Posjetitelji često ostaju dulje, proučavajući detalje i uspoređujući prikaze iz kataloga s originalima u vitrinama. Galerija nudi i vođene ture koje otvaraju nova čitanja postava, osobito za školske grupe i studente povijesti umjetnosti, dok oni koji žele potpuni doživljaj mogu planirati posjet uz kavu u galerijskom atriju, gdje se iskustvo izložbe prirodno pretvara u razgovor.
Nakon obilaska, posjetitelj rijetko izlazi nepromijenjen. Izložba ne traži samo da se pogleda, nego da se promisli: o kontinuitetu, o simbolima koji oblikuju naciju, o vjeri i umjetnosti kao stupovima identiteta. Kada se vrata Galerije zatvore, osjećaj koji ostaje nije završetak, nego produžetak susreta s prošlošću — trenutak u kojem postajemo svjesni da povijest nije zaključena, nego da i dalje traje, da se oblikuje svakim našim pogledom, gestom i razumijevanjem.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
Ulazak u novu godinu Elemental obilježava objavom novog singla „Bit ću dobro“, trećeg po redu s nadolazećeg albuma „Dobra djeca“, čije je objavljivanje najavljeno za uskoro. Pjesma donosi snažnu poruku o iskrenosti, ranjivosti i osobnim odlukama koje često donosimo tiho, sami sa sobom.
Zvijezda serije Kumovi i njezin suprug, glumac Konstantin Haag, radosnu vijest o prinovi otkrili su emotivnom objavom na Instagramu na samom kraju 2025. godine
