Riječi, slike i snovi: Izložba plakata koja otkriva kako je vizualna kultura oblikovala naše pamćenje

Izložba predstavlja više od 400 plakata iz privatne zbirke Petra Smiljanića, jedne od najopsežnijih i najznačajnijih kolekcija te vrste u ovom dijelu Europe, koja broji desetke tisuća primjeraka nastalih od prvih desetljeća 20. stoljeća pa sve do početka 2000-ih godina. Upravo taj široki vremenski raspon omogućuje sagledavanje plakata ne samo kao sredstva oglašavanja ili informiranja, nego kao medija koji se neprestano mijenjao, reagirao na društvene okolnosti i tehnološke uvjete, ali i služio kao poligon za eksperimentiranje generacija dizajnera i umjetnika.

Izložba je strukturirana oko četiri velike tematske cjeline koje otvaraju pogled na filmske i kazališne plakate, plakate različitih manifestacija, od političkih i sportskih događanja do sajmova, glazbenih i likovnih programa, te plakate koji funkcioniraju kao samostalna umjetnička djela. U tom smislu ona ne prikazuje samo reprezentativne radove, nego pokušava ispričati priču o samom mediju plakata, o njegovim mogućnostima i ograničenjima, o granicama koje su dizajneri svjesno pomicali ili rušili, ali i o institucijama, festivalima i kulturnim kontekstima koji su omogućili izniman kontinuitet vrhunskog grafičkog dizajna na prostoru Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije.

Posebno mjesto unutar izložbe zauzimaju filmski plakati, koji su kroz desetljeća balansirali između komercijalne funkcije i autorskog izraza. Njihova je primarna zadaća bila informirati publiku o filmu, njegovim autorima i glumcima te vizualno sugerirati žanr i atmosferu, no unutar tih zadanih okvira dizajneri su često uspijevali stvoriti upečatljive, pamtljive i konceptualno snažne vizualne interpretacije filmskog sadržaja. Sažimanjem ključnih motiva, scena i emocija u vizualne kolaže ili ilustracije, filmski plakati postajali su svojevrsni most između filma i gledatelja, a zbog tehnoloških ograničenja tiska tijekom pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina ilustracija je imala dominantnu ulogu, dok se fotografija najčešće koristila u formi portreta filmskih zvijezda ili prepoznatljivih prizora.

U domaćem i regionalnom kontekstu, iznimno važnu ulogu imao je kazališni plakat, osobito od šezdesetih do osamdesetih godina, kada je upravo taj segment grafičkog dizajna postao prostor izrazite kreativne slobode i formalne inovacije. Namijenjen pretežno obrazovanoj publici, kazališni plakat nije bio opterećen tržišnim imperativima masovne privlačnosti, a istodobno je bio dovoljno distanciran od izravne političko-ideološke agitacije da omogući suptilne, ali često provokativne društvene komentare. Razvoj studentskih i eksperimentalnih kazališta, novih festivala i kazališnih institucija stvorio je plodno tlo za suradnju s dizajnerima koji su upravo kroz kazališni plakat ostvarili neka od svojih najznačajnijih djela, pri čemu se često javljaju elementi začudne, magične ili nadrealne atmosfere, kao i sudari svakodnevice i scenske iluzije.

Cjelina posvećena plakatima manifestacija dodatno naglašava snažnu povezanost dizajna i društvenih događanja koja su obilježila kulturnu i javnu povijest regije, pri čemu se plakat pojavljuje kao ključni nositelj identiteta velikih festivala, sportskih natjecanja i sajmova koji su imali transformativan utjecaj na gradove i zajednice u kojima su se odvijali. U tim radovima dizajn prestaje biti puka pratnja događaja i postaje aktivni sudionik u oblikovanju kolektivnog pamćenja, stvarajući vizualne kodove koji i desetljećima kasnije ostaju prepoznatljivi.

Završna cjelina izložbe usmjerena je na plakat kao autonomno umjetničko djelo, osobito u kontekstu šezdesetih i sedamdesetih godina, kada su brojni umjetnici koristili grafički dizajn kako bi propitivali granice umjetnosti, prirodu umjetničkog objekta i mehanizme vizualne komunikacije. U tim radovima plakat prestaje biti isključivo funkcionalan medij i postaje prostor konceptualnog istraživanja, kritike i eksperimenta, čime se dodatno potvrđuje njegova važnost unutar povijesti suvremene umjetnosti.

Izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića tako pruža uvid u samo jedan segment iznimno bogate Zbirke Smiljanić, koja obuhvaća i ključna djela vizualne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, fotografiju, grafiku, knjige te avangardne i neoavangardne časopise, a ujedno potvrđuje koliko je plakat, unatoč svojoj prolaznosti i vezanosti uz trenutak, trajno oblikovao način na koji gledamo, čitamo i razumijemo vizualni svijet oko sebe. Izložbu suorganiziraju Lauba – Kuća za ljude i umjetnost i Hrvatsko dizajnersko društvo, ostaje otvorena do 25. siječnja 2026., a kustoski tim predvođen Markom Golubom, uz asistenticu Tenu Lovrenčić i suradnju Petra Smiljanića i Dejana Kršića, potpisuje koncept koji ovu zbirku predstavlja ne samo kao arhiv prošlosti, nego kao živi, relevantni prostor dijaloga između riječi, slika i snova.