Sinoć je u Meštrovićevom paviljonu uz brojne uzvanike i ljubitelje umjetnosti otvorena izložba likovne, video i filmske umjetnice Renate Poljak – “Pjesme za naše more”. Riječ je o multidisciplinarnom umjetničkom projektu koji iako u svojoj srži nosi ekološku ideju, ipak odudara od aktivizma i ne sadrži doslovne ekološke poruke. Temi se naime prilazi iz poetičnog i utopijskog rakursa, pri čemu umjetnica elaborira ideju da more možemo izliječiti ili barem “odobrovoljiti” podižući ga na razinu bića bližeg nama.
Projekt nema čistu narativnu osnovu ili slijed jer ne teži jasnoj naraciji, već se ekološka tema tretira globalno i na energetskoj razini, a sama se izložba sastoji iz dva dijela. Na projekciji meditativnog sadržaja postavljenoj u sredinu Galerije Bačva, vidimo fascinantne snimke planktona i sićušnih podvodih stvorenja koje je snimio dvanaestogodišnji dječak Vanja Cetinić Koča, dok je na polukružnom zidu galerije projekcija čiji su glavni protagonisti Amira Medunjanin te Alen i Nenad Sinkauz. Iznimni glazbenici stvaraju novu pjesmu za naše more, za koju je tekst napisala pjesnikinja Monika Herceg. Glazbenici snimaju u praznoj dvorani podcrtavajući glas te prazninu prostora i mraka u kojoj isti odzvanja podsjećajući nas na crninu morskog bezdana.
“Ova je izložba nada, vizija bolje budućnosti, gdje je moguće spasiti more, prirodu. Istovremeno, riječ je o nevjerojatnoj sinergiji različitih umjetničkih izričaja, koje je sve idejom i talentom spojila Renata Poljak, kako bi pokazali snagu i mogućnosti kreativnosti u kreiranju sutrašnjice. Renata hrabro postavlja pitanje: što ako možemo stvoriti bolji svijet, izliječiti more ako ispričamo nanovo priču o njemu? Na kraju krajeva, cijelo je čovječanstvo povijest pričanja priča. Cijela naša civilizacija. Glas Amire Medunjanin uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza meandrira kroz taj san, a lakoća i uvjerljivost glazbene interpretacije silovito ponire u naša osjetila i jasno nam je– ova priča ne može biti drugo nego istinita. I mi im bespogovorno vjerujemo” o izložbi je rekla Monika Herceg.
U svom novom radu umjetnica predlaže izmjenu starih mitova i pisanje novih u kojima će More biti glavni kreator i stvoritelj života, a budući da su Renatin umjetnički rad i život također obilježeni konstrukcijom identiteta, nacionalnosti i slobode, ovaj projekt sažima sve te motive, ali u pročišćenoj formi koja na posjetitelje djeluje na apstraktnoj i intuitivnoj razini.
O samom postavu i odabiru lokacije na kojoj predstavlja svoj projekt Renata Poljak ističe: “Meštrovićev paviljon na Trgu žrtava fašizma svojom poviješću i značenjem za mene predstavlja jedan od najzanimljivijih prostora za izlaganje u Zagrebu. Taj po mnogočemu specifičan prostor zbog svog okruglog tlocrta, a time i oblih zidova i visine preko 10 metara predstavlja veliki izazov u smislu postavljanja elemenata izložbe, ali upravo sam taj segment iskoristila kako bih podcrtala ideju izložbe. U sredini okruglog prostora leži okrugla projekcija meditativnog sadržaja dok je na zidu trokanalna, blago zaobljena, video instalacija. Oblik prostora u sinergiji s projekcijom podcrtava ideju beskraja i prožimanja daleke prošlosti i špekulativne budućnosti koja leži u srcu ideje.”
Izložbu Renate Poljak “Pjesme za naše more” u Domu HDLU možete pogledati do 17. ožujka.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Nenad Sovilj obilježava dva desetljeća rada u trenutku kada se čini da je luksuz postao svakodnevna kulisa, a ne pitanje odnosa prema materiji, vremenu i prostoru. U ambijentu Etnografskog muzeja, pod tihom težinom njegove oktogonalne dvorane i ispod kupole koja već sama po sebi nosi osjećaj ceremonije, Sovilj predstavlja samo jedan rad – monumentalnu ogrlicu koja sabire dvadeset godina istraživanja, eksperimenta i duboko osobnog dijaloga s plemenitim materijalima. Poetičan naslov izložbe „(2 + 2) x 5“ tek je matematički podsjetnik na logiku koja stoji iza njezine strukture, ali suština izložbe nalazi se u njezinoj tišini, u načinu na koji prostor dopušta posjetitelju da se približi objektu kao da ulazi u tuđi svijet misli.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u našim životima, a njezina primjena iz dana u dan postaje raznolikija. AI više nije samo alat za analizu podataka ili industrijsku automatizaciju sada sudjeluje u kreativnosti, glazbi, komunikaciji i svakodnevnim navikama. Unatoč čestim raspravama o prednostima i rizicima, jedno je sve jasnije: kada se koristi odgovorno, AI može povezati ljude na načine koji su prije bili nezamislivi.
U potrazi za božićnim poklonom koji nije tek još jedan predmet, već promišljena gesta, modno osviještene žene uvijek traže isto: estetiku, kvalitetu i priču. De’llure je upravo takav izbor, nakit koji ne viče, ali se pamti. Brend koji dolazi iz “tvornice luksuza” zagrebačke obitelji Prahir u sebi nosi onu rijetku ravnotežu između suvremenog minimalizma i suptilnog glamura, idealnu za fashionistice koje znaju da je pravi stil uvijek nenametljiv.
Božići devedesetih nezamislivi su bez Kevina McCallistera, njujorških ulica i bezvremenske pjesme All Alone On Christmas koja se zauvijek urezala u kolektivnu blagdansku memoriju. Upravo je taj filmski klasik ove godine dobio novo, domaće ruho – i to potpuno legalno, uz službeno odobrenje američkih nositelja autorskih prava.
Nakon gotovo dva desetljeća, fanovi kultne serije Sex and the City s nestrpljenjem su dočekali nastavak And Just Like That…, očekujući onu čaroliju, humor i emocionalnu povezanost koja je originalnu seriju učinila legendarnom.
Godina 2026. označava prekretnicu u svijetu televizije i zabave. Nakon godina dominacije tzv. “woke” narativa, kada su LGBTQ+ likovi, rodne ideologije i politički korektne poruke preplavile ekran, industrija polako, ali sigurno počinje vraćati ravnotežu i fokus na ono što publika doista želi gledati. Statistike iz GLAAD-ovog izvještaja Where We Are on TV jasno pokazuju trend: gotovo 41% LGBTQ+ likova s prethodnih sezona neće se vraćati u 2026. – rezultat ne toliko cenzure koliko poslovnih odluka i prirodnog završetka serija, ali u očima mnogih kritičara, ovo simbolizira kraj ere prisilne ideološke uključenosti u mainstream zabavi.
