U anale Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti 2024. godina ući će kao trenutak, a izložba Dubravke Lošić kao događanje, kada je Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti konsenzusom Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva graditeljstva i Uprave za raspolaganje državnom imovinom, na trajno korištenje dodijeljen najmarkantniji prostor zagrebačkog Oktogona. U povijesti samog NMMU, riječ je o prvom ozbiljnom povećanju prostornih kapaciteta nakon 1992. godine kada mu je priključena Galerija Josip Račić kao njegova izdvojena sastavnica. Signal je to i posljedica povjerenja u nasljeđe koje su kroz razvoj zbirke i interpretaciju pozicije hrvatskog prinosa civilizaciji moderniteta izgradile generacije muzealaca. Po nužnoj prilagodbi Oktogona njegovoj novoj, muzejskoj funkciji, Zagreb i Hrvatska dobivaju preko 2.000 m² izložbenog prostora u kojem će se spojem klasicističkog dekora i prostorne dispozicije sa suvremenim standardom obnašanja muzeološke funkcije, steći svi uvjeti za priređivanje monografskih i retrospektivnih izložbi domaćih i inozemnih umjetnika, kustoskih studijskih koncepcija i fenomenoloških interpretacija muzejske zbirke. Tri etaže prostora, prizemlje, prvi kat i podrum, uz manje lateralne prostorije, omogućuju uzlet kustoskog nadahnuća kojem su granice jedino imaginacija i raspoloživ budžet.
„U sklopu ovog u naznakama predočenog programa rada, izložba Punćela Dubravke Lošić nosi posebnu simboliku. Punćela je konavoski termin za kukuljicu dudovog svilca, čahuru u kojoj se odvija transformacija gusjenice u leptira, proces koji u svim kulturama označava novu fazu životnog ciklusa, razvoj neočekivanih mogućnosti, širenje krila prema iznenadnoj sposobnosti letenja u nepoznatim pravcima u cilju zametanja novog života, novog sadržaja, novih misli i djela. Izložba će zahvaljujući izražajnoj snazi rada Dubravke Lošić koji se u svojim predstavljenim vidovima s lakoćom nosi s neuređenim prostorom i improviziranim uvjetima, publici otvoriti percepciju budućnosti koja se u Oktogonu tek ima dogoditi.“ izjavio je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i kustos izložbe Punćela.
„Na izložbi predstavljeni su radovi iz ciklusa Tondo (2020. / 2022.), Kiše Pariz (2018.), Alba Albula (2019.), Lapad (2016.), Morske psine (1986. – 2013.), Kalamota (1996.), Imago Anima (2012. – 2013.) i Portreti (2004. – 2012.). U ovom povijesno i arhitektonski posebnom prostoru po prvi put izlažem i radove iz ciklusa Suton / Kosi let (2021. – 2024.). Izazovno je i uzbudljivo izložiti radove u prostoru potpuno drukčije povijesti i energije od dosadašnjih muzejskih, galerijskih i industrijskih prostora. Ove cikluse koji sadrže skriveno i zaštićeno, otvaram, možda prigodno, u bivšem trezoru. Čast mi je ovom izložbom biti dijelom početka novog doba Oktogona“ izjavila je Dubravka Lošić.
Izložba je otvorena do 16. veljače 2025. godine. Može se pogledati radnim danima (utorak – petak) od 11.00 do 14.00 sati te od 15.00 do 19.00 sati, a subotom i nedjeljom od 10.00 do 13.00 sati. Ponedjeljkom i blagdanima Oktogon je zatvoren.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
Nakon gotovo četrdeset i pet godina iznimno uspješne glazbene karijere, legendarni duo Denis & Denis – Marina Perazić i Davor Tolja – objavio je da kreće na oproštajnu turneju pod nazivom „Posljednji program tvog kompjutera“, nakon koje više neće nastupati pred publikom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.