U anale Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti 2024. godina ući će kao trenutak, a izložba Dubravke Lošić kao događanje, kada je Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti konsenzusom Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva graditeljstva i Uprave za raspolaganje državnom imovinom, na trajno korištenje dodijeljen najmarkantniji prostor zagrebačkog Oktogona. U povijesti samog NMMU, riječ je o prvom ozbiljnom povećanju prostornih kapaciteta nakon 1992. godine kada mu je priključena Galerija Josip Račić kao njegova izdvojena sastavnica. Signal je to i posljedica povjerenja u nasljeđe koje su kroz razvoj zbirke i interpretaciju pozicije hrvatskog prinosa civilizaciji moderniteta izgradile generacije muzealaca. Po nužnoj prilagodbi Oktogona njegovoj novoj, muzejskoj funkciji, Zagreb i Hrvatska dobivaju preko 2.000 m² izložbenog prostora u kojem će se spojem klasicističkog dekora i prostorne dispozicije sa suvremenim standardom obnašanja muzeološke funkcije, steći svi uvjeti za priređivanje monografskih i retrospektivnih izložbi domaćih i inozemnih umjetnika, kustoskih studijskih koncepcija i fenomenoloških interpretacija muzejske zbirke. Tri etaže prostora, prizemlje, prvi kat i podrum, uz manje lateralne prostorije, omogućuju uzlet kustoskog nadahnuća kojem su granice jedino imaginacija i raspoloživ budžet.
„U sklopu ovog u naznakama predočenog programa rada, izložba Punćela Dubravke Lošić nosi posebnu simboliku. Punćela je konavoski termin za kukuljicu dudovog svilca, čahuru u kojoj se odvija transformacija gusjenice u leptira, proces koji u svim kulturama označava novu fazu životnog ciklusa, razvoj neočekivanih mogućnosti, širenje krila prema iznenadnoj sposobnosti letenja u nepoznatim pravcima u cilju zametanja novog života, novog sadržaja, novih misli i djela. Izložba će zahvaljujući izražajnoj snazi rada Dubravke Lošić koji se u svojim predstavljenim vidovima s lakoćom nosi s neuređenim prostorom i improviziranim uvjetima, publici otvoriti percepciju budućnosti koja se u Oktogonu tek ima dogoditi.“ izjavio je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i kustos izložbe Punćela.
„Na izložbi predstavljeni su radovi iz ciklusa Tondo (2020. / 2022.), Kiše Pariz (2018.), Alba Albula (2019.), Lapad (2016.), Morske psine (1986. – 2013.), Kalamota (1996.), Imago Anima (2012. – 2013.) i Portreti (2004. – 2012.). U ovom povijesno i arhitektonski posebnom prostoru po prvi put izlažem i radove iz ciklusa Suton / Kosi let (2021. – 2024.). Izazovno je i uzbudljivo izložiti radove u prostoru potpuno drukčije povijesti i energije od dosadašnjih muzejskih, galerijskih i industrijskih prostora. Ove cikluse koji sadrže skriveno i zaštićeno, otvaram, možda prigodno, u bivšem trezoru. Čast mi je ovom izložbom biti dijelom početka novog doba Oktogona“ izjavila je Dubravka Lošić.
Izložba je otvorena do 16. veljače 2025. godine. Može se pogledati radnim danima (utorak – petak) od 11.00 do 14.00 sati te od 15.00 do 19.00 sati, a subotom i nedjeljom od 10.00 do 13.00 sati. Ponedjeljkom i blagdanima Oktogon je zatvoren.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
