Igrali ste Pokémon GO? Kako ste gradili tajnu AI kartu cijelog svijeta, a da to niste ni znali?!

U središtu rasprave nalazi se takozvani Large Geospatial Model (LGM) – opsežan model prostornog razumijevanja koji Niantic razvija kako bi omogućio računalima da percipiraju, razumiju i navigiraju fizičkim prostorima na način sličan ljudima. LGM, koji kompanija uspoređuje s velikim jezičnim modelima poput onih koji pokreću chatbotove poput ChatGPT‑a, ne obrađuje tekst, nego geolocirane vizualne podatke i slike stvarnog svijeta prikupljene kroz rad svojih aplikacija.

Prema objavljenim podacima, LGM trenutno sadrži milijune skeniranih lokacija i tjedno se nadopunjuje s otprilike milijun novih skenova. Ti su podaci nastali kroz funkcije poput skeniranja PokéStopa i drugih značajki unutar Pokémon GO i drugih Nianticovih aplikacija, koje korisnike potiču da kamerom snime 3D prikaze stvarnih lokacija – od pročelja zgrada do segmenata urbanih i ruralnih prostora.

Niantic tvrdi da je ova praksa potpuno opcionalna: samu značajku skeniranja mora pokrenuti korisnik tako da aktivno posjeti određenu lokaciju i klikne na funkciju skeniranja. Samo ti dobrovoljno podijeljeni podaci koriste se za treniranje LGM‑a; obična uporaba GPS‑a ili igranje bez aktivnog skeniranja ne pridonose modelu.

Unatoč toj izjavi, rasprava se ubrzo pretvorila u složeniju javnu debatu o etici, privatnosti i transparentnosti tehnoloških tvrtki. Dio stručne i šire javnosti ističe da je, iako se radi o dobrovoljnom doprinosu, količina prikupljenih podataka i mogućnost njihove primjene izvan igre – primjerice u autonomnoj navigaciji robota, logistici ili augmented reality (AR) aplikacijama – pitanje koje nadilazi granice zabave i mobilnih igara. Kritičari su se posebno usredotočili na činjenicu da je Pokémon GO igra prvenstveno zamišljena kao zabavni proizvod, pa su neki igrači bili iznenađeni kada su shvatili da njihova aktivnost može imati širu tehnološku i komercijalnu vrijednost.

U javnim raspravama mogao se čuti i niz spekulacija i teorija, uključujući one koje pretpostavljaju da je tvrtka radila s vanjskim organizacijama ili agencijama u svrhe nadzora ili vojne upotrebe. Te tvrdnje, međutim, uglavnom nisu potkrijepljene provjerenim podacima ni službenim izjavama i odnose se više na spekulativne interpretacije nego na potvrđene informacije.

Niantic je u svojim službenim komunikacijama također nastojao razjasniti da ne prodaje osobne podatke trećim stranama te da prikupljene informacije koristi prvenstveno za unaprjeđenje AR iskustava i tehnoloških mogućnosti platforme. Kompanija je dodatno istaknula da funkcije poput Pokémon Playgrounds i Visual Positioning System (VPS) koriste skenove za postizanje visokog stupnja preciznosti pri označavanju prostora — tehnologiju koja omogućuje uređajima da s centimetarskom točnošću odrede položaj u stvarnom okruženju.

Na kraju, dok se rasprava o tome gdje povući granicu između inovacije i prava pojedinca nastavlja, ostaje činjenica da su globalno popularne aplikacije poput Pokémon GO postale i neočekivani izvor vrijednih podataka za razvoj naprednih tehnologija. To postavlja pitanja o tome kako tehnološke kompanije komuniciraju svoj pravi cilj razvoja, koje podatke prikupljaju i kako se ti podaci u konačnici koriste – teme koje će nesumnjivo i nadalje biti predmet interesa ne samo tehnoloških stručnjaka, nego i šire javnosti.

Image: 294559170, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: noFOTO: PROFIMEDIA

Nastavite čitati nakon oglasa

Niantic i privatnost podataka u EU: Izazovi i regulativa u digitalnom dobu

U eri u kojoj mobilne aplikacije i igre prikupljaju velike količine podataka o svojim korisnicima, pitanje privatnosti i zaštite osobnih podataka postaje ključno, osobito u kontekstu zakonodavstva Europske unije, koje je među najstrožima na svijetu. Primjer takvih izazova pruža američka tehnološka tvrtka Niantic, Inc., koja stoji iza globalno popularne mobilne igre Pokémon GO, a koja koristi podatke prikupljene od milijuna igrača ne samo za unapređenje same igre, nego i za razvoj sofisticiranih modela umjetne inteligencije sposobnih za detaljno razumijevanje stvarnog prostora.

Europska unija je 2018. godine implementirala Opću uredbu o zaštiti podataka, poznatu kao GDPR (General Data Protection Regulation), koja definira jasno postavljene obveze za sve tvrtke koje prikupljaju, obrađuju i pohranjuju osobne podatke građana EU-a. Uredba zahtijeva, između ostalog, transparentno informiranje korisnika, eksplicitnu privolu za obradu osjetljivih podataka, te mogućnost da korisnici u svakom trenutku zatraže uvid, ispravak ili brisanje svojih podataka.

U kontekstu Pokémon GO, Niantic prikuplja geolokacijske podatke, slike i 3D skenove lokacija koje igrači dobrovoljno snime uz pomoć AR funkcija unutar aplikacije. Dok sama aktivnost igranja i kretanje po svijetu ne predstavlja izravan prikupljeni podatak, skeniranje značajki stvarnog okruženja spada u oblik osobnih podataka koji bi trebao biti obuhvaćen GDPR-om, jer omogućuje indirektno prepoznavanje korisnika i njihovih aktivnosti u prostoru. Tvrtka je u svojim dokumentima privatnosti objavila da prikupljene podatke koristi za treniranje Large Geospatial Modela, naprednog sustava umjetne inteligencije koji može precizno razumjeti i rekonstruirati fizički prostor, čime se stvara tehnički sofisticiran model svijeta.

Pravni stručnjaci ističu da bi Niantic, u slučaju operacija u EU, bio dužan osigurati jasnu i nedvosmislenu privolu korisnika za svaku obradu takvih podataka te omogućiti korisnicima jednostavne mehanizme za povlačenje privole ili brisanje svojih podataka iz sustava. Svaka zlouporaba ili nejasno komunicirana obrada podataka mogla bi predstavljati kršenje GDPR-a, što u praksi može rezultirati visokim novčanim kaznama koje prema uredbi mogu doseći i do 4 % godišnjeg globalnog prihoda kompanije.

S obzirom na to da Pokémon GO privlači milijune igrača u EU-u, Niantic je morao uskladiti svoje operacije s lokalnim regulatornim zahtjevima. To uključuje prilagodbu sučelja za privatnost, posebne opcije pristanka i pojašnjenje svrhe prikupljanja AR skenova i geolokacijskih podataka. Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju da je transparentnost u ovakvim slučajevima često relativna: mnogi korisnici nisu u potpunosti svjesni da njihovo sudjelovanje u igri pridonosi stvaranju ogromnog geospacijalnog modela za AI, koji ima potencijalnu primjenu izvan same zabave i igre.

U širem kontekstu, slučaj Niantica ilustrira sveprisutni izazov modernih digitalnih tehnologija u EU: kako balansirati inovativne tehnologije koje zahtijevaju velike količine podataka s pravom pojedinca na privatnost, kontrolu i zaštitu osobnih informacija. Dok regulatorni okvir GDPR-a pruža snažan alat za zaštitu građana, njegovo provođenje u praksi zahtijeva stalno praćenje i tehnološko prilagođavanje, jer napredak u umjetnoj inteligenciji i augmented reality aplikacijama dovodi do novih i često nepredviđenih načina prikupljanja i korištenja podataka.

Zaključno, Europska unija postavila je visok standard zaštite privatnosti, a tvrtke poput Niantica suočavaju se s pritiskom da ne samo formalno ispune zakonske zahtjeve, već i da etički komuniciraju svrhu i opseg prikupljenih podataka. U eri u kojoj granica između zabave i znanstveno-tehnološkog istraživanja postaje sve tanja, pitanje koliko su korisnici svjesni svoje uloge u digitalnoj ekonomiji podataka ostaje otvoreno, čime se otvara prostor za daljnju javnu i regulatornu raspravu o granicama i odgovornosti tehnoloških inovacija.

Image: 340587603, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: noFOTO: PROFIMEDIA

Kako Niantic koristi Pokémon GO za treniranje umjetne inteligencije: Tehnički pregled Large Geospatial Modela

Od trenutka kada je 2016. godine mobilna igra Pokémon GO osvojila milijune korisnika diljem svijeta, njezin utjecaj nadilazi zabavu i igru te ulazi u područje tehnologije umjetne inteligencije i prostornog mapiranja. Američka tehnološka tvrtka Niantic, Inc., koja stoji iza ove igre, razvila je sofisticirani sustav nazvan Large Geospatial Model (LGM), čiji je cilj omogućiti računalima da razumiju stvarni svijet na detaljnoj prostornoj razini, slično kao što ga percipira čovjek.

Prikupljanje podataka: AR skenovi i geolokacija

Temelj LGM-a čine geolokacijski podaci i 3D skenovi stvarnog svijeta koje igrači dobrovoljno generiraju unutar igre. Najvažnija komponenta ovog prikupljanja podataka je funkcija skeniranja PokéStopa i drugih značajki u korisnikovom okruženju. Kada igrač aktivira skeniranje, kamera mobilnog uređaja snima višestruke slike okoline, koje se zatim obrađuju kako bi se izradila trodimenzionalna reprezentacija prostora.

Skenovi obično uključuju:

• fasade zgrada i urbane detalje,
• elemente prirodnog okoliša poput drveća ili terena,
• prostorne odnose između objekata, dimenzije i udaljenosti.

Uz vizualne podatke, Niantic koristi GPS koordinate i senzore uređaja kako bi precizno locirao svaki sken u stvarnom svijetu. Time se omogućuje stvaranje prostorno precizne mape koja povezuje 3D podatke s točnom geografskom lokacijom.

Obrada podataka i priprema za treniranje AI-a

Jednom kada se skenovi prikupe, podaci prolaze kroz proces anonimizacije i formatiranja. To uključuje:

• uklanjanje osobnih identifikacijskih elemenata,
• standardizaciju slika i 3D modela,
• dodavanje metapodataka poput geolokacije, kuta snimanja i dimenzija prostora.

Nakon toga, podaci se koriste za treniranje dubokih neuronskih mreža, posebno modela za računalni vid, koji uče prepoznavati i kategorizirati elemente okoline, razumjeti prostorne odnose i rekonstruirati scene u digitalnom 3D prostoru. Ovaj proces omogućuje računalima da:

1. precizno lociraju objekte i prepreke,
2. razumiju strukture urbanog i ruralnog prostora,
3. integriraju podatke za AR navigaciju i aplikacije autonomne mobilnosti.

Veliki volumen podataka i doprinos korisnika

Jedan od ključnih elemenata LGM-a je njegova skala. Milijuni igrača diljem svijeta svakodnevno pridonose sustavu kroz dobrovoljne AR skenove. Svaki od tih skenova predstavlja mali dio stvarnog svijeta, ali zajedno oni omogućuju Nianticu stvaranje detaljne i prostorno precizne baze podataka koja pokriva širok spektar urbanih i prirodnih okruženja.

Unatoč tomu što igrači pridonose velikom broju podataka, Niantic naglašava da je sudjelovanje uvijek dobrovoljno i da se obična igra bez aktivnog skeniranja ne koristi za LGM. To znači da je prikupljanje podataka ciljano i selektivno, fokusirano na korisnike koji su svjesno uključeni u AR funkcionalnost.

Primjena i značaj modela

Large Geospatial Model nije namijenjen isključivo za igru. Njegovi potencijali uključuju:

• naprednu AR navigaciju, gdje uređaji mogu precizno pozicionirati digitalne objekte u stvarnom svijetu,
• autonomnu mobilnost, poput robota i dronova koji se kreću u kompleksnim okruženjima,
• istraživanja i razvoj AI sustava za prostorno prepoznavanje i 3D mapiranje u stvarnom vremenu.

Takvi modeli omogućuju tvrtkama i istraživačima da razvijaju tehnologije koje zahtijevaju visoku preciznost prostornog razumijevanja, a sve na temelju podataka koje milijuni korisnika generiraju kroz zabavne aplikacije.

Primjer Niantica i Pokémon GO ilustrira novi tip suživota između igara, korisnika i umjetne inteligencije. Dok igrači uživaju u zabavnom iskustvu, njihova dobrovoljna interakcija pruža podatke koji se koriste za napredne tehnologije prostornog mapiranja. Tehnički gledano, Niantic je uspio stvoriti veliki globalni sustav 3D geolokacijskih podataka, a etički i pravni okvir, uključujući dobrovoljnost i zaštitu privatnosti, ključni su za legitimnost i održivost takvih inovacija u digitalnom dobu.

SOFIA, BULGARIA, JULY 23, 2016: Pokemon GO augmented reality smartphone game player shows his pokemon, Sofia, Bulgaria, July 23, 2016.,Image: 313112981, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: noFOTO: PROFIMEDIA