Mladi hrvatski kipar Teo Herceg izlagao u prestižnom Europskom muzeju moderne umjetnosti (MEAM) u Barceloni
Mladi hrvatski kipar Teo Herceg, poznat pod umjetničkim imenom Pronus, nedavno je ostvario značajan uspjeh sudjelovanjem na prestižnoj izložbi "The Beyond Borders" u Europskom muzeju moderne umjetnosti (MEAM) u Barceloni. Ova izložba, koja je okupila 40 umjetnika iz cijelog svijeta, pružila je platformu za predstavljanje Hercegovog rada, kipa "Kao za broš". Njegovo sudjelovanje u ovom uglednom događaju predstavlja važan korak u njegovoj umjetničkoj karijeri, potvrđujući njegovu prisutnost na međunarodnoj umjetničkoj sceni. U nastavku saznajte više o njegovim postignućima i značaju ovog događaja.
Mladi hrvatski kipar Teo Herceg, poznat pod umjetničkim imenom Pronus, nedavno je osvojio međunarodnu umjetničku scenu svojom sudjelovanjem na izložbi “The Beyond Borders”, održanoj od 11. do 13. listopada 2024. godine, u prestižnom Europskom muzeju moderne umjetnosti (MEAM) u Barceloni. Nakon uspjeha na prošlogodišnjem Londonskom bijenalu, ovaj poziv predstavlja još jedan važan iskorak u njegovoj karijeri te dodatno potvrđuje značaj Pronusovih radova na globalnoj umjetničkoj sceni.
U razgovoru o svom iskustvu, Herceg je istaknuo: „Neizmjerno sam zahvalan i počašćen što sam tek jedan od nekoliko kipara koji su dobili priliku sudjelovati na izložbi ‘The Beyond Borders’ u tako prestižnom prostoru, kao što je MEAM u Barceloni. Ovaj poziv za mene je ne samo priznanje za moj dosadašnji rad, već i iznimna prilika da međunarodnoj publici predstavim svoj kip ‘Kao za broš’. Uzbuđen sam što ću biti dijelom ove inspirativne izložbe i radujem se novim iskustvima i susretima s kolegama umjetnicima iz cijeloga svijeta.“
Izložba “The Beyond Borders” okupila je 40 umjetnika iz cijelog svijeta, većinom slikara, te predstavila bogatstvo stilova, tehnika i vizija. Cilj izložbe je preispitati tradicionalna ograničenja umjetnosti i potaknuti dublje i šire razumijevanje umjetničkog izraza. Kroz raznolike radove, izložba teži povezivanju kultura, ideja i perspektiva, ističući kako je umjetnost univerzalni jezik koji nadilazi fizičke i konceptualne granice. Osim toga, “Beyond Borders” predstavlja poziv na istraživanje beskonačnih mogućnosti umjetnosti te prepoznavanje snage kreativnosti koja povezuje ljude iznad njihovih razlika.
O Teu Hercegu – Pronusu
Rođen 1998. godine, Teo Herceg već je ostvario značajan uspjeh u svijetu umjetnosti, privlačeći pažnju umjetničke zajednice svojim jedinstvenim stvaralačkim izričajem. Njegovo umjetničko obrazovanje uključuje stjecanje titule magistra kiparstva 2022. godine, nakon što je prethodno završio diplomski studij kiparstva 2021./2022. godine i stekao titulu Baccalaureusa kiparstva 2021. godine. Ova priznanja, uključujući izbor na svjetski poznate umjetničke manifestacije poput londonskog bijenala, predstavljaju iznimno važne trenutke u njegovoj karijeri.
Herceg je sudjelovao na brojnim izložbama, radionicama, suradnjama i natjecanjima diljem Hrvatske i inozemstva. Među istaknutim događanjima su skupna izložba “16. trijenale zagorskog suvenira” u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, grupna žirirana izložba “Kult Ružnoće” u Galeriji HDLU Istre, te grupna žirirana izložba “FLU-FLUXUS: Hard Rains’ A-gonna Fall” u Kulturnom centru Travno – Galeriji Atomsko Sklonište. Također, održao je samostalnu izložbu “Nevere” u Galeriji Kraluš u Svetom Ivanu Zelini.
Herceg je sudjelovao i u prestižnim izložbama poput skupne izložbe novih članova ULUPUHA u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, a postao je članom Udruge N/A u travnju 2022. godine te članom ULUPUH-a u rujnu 2021. godine. Pored umjetničkih uspjeha, Herceg je stekao vrijedno radno iskustvo u Ljevaonici Umjetnina ŠEB, gdje je sudjelovao u izradi kalupa, odlijevanju figura u vosak, pripremi za lijevanje metala te cizeliranju i završnoj obradi.
Teo Herceg, kroz svoje radove i sudjelovanja na međunarodnim izložbama, nastavlja graditi svoj umjetnički put, potvrđujući značaj i utjecaj mladih umjetnika u suvremenom svijetu. Njegova strast prema kiparstvu i kreativnosti, zajedno s njegovim inovativnim pristupom, zasigurno će doprinijeti daljnjem razvoju i obogaćivanju umjetničke scene, kako u Hrvatskoj, tako i izvan njenih granica.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.