Na izmaku svitanja: Izložba koja otvara tišinu između identiteta i nasljeđa
U središtu Zagreba, u prostoru Etnografskog muzeja koji čuva slojeve povijesti, 22. listopada otvara se međunarodna izložba Na izmaku svitanja, kustosa kolektiva WHW i Ane Kovačić. Ova izložba, okupljajući petnaest umjetnika iz različitih dijelova svijeta, oblikuje prostor susreta između osobnog i kolektivnog, stvarnog i simboličkog, istražujući identitet kao krhku tvar koja se neprestano mijenja pod pritiscima povijesti, politike i sjećanja. Smještena unutar institucije čije su zbirke same po sebi svjedočanstvo kolonijalnih odnosa, izložba postaje prostor preispitivanja — onaj u kojem umjetnost otvara pitanja o pripadanju, nasljeđu i solidarnosti, a ne nudi lake odgovore.
Naziv Na izmaku svitanja preuzet je iz poeme Bilježnica povratka u zavičaj Aiméa Césairea, jednog od najvažnijih tekstova pokreta Négritude koji je oblikovao poimanje crnog identiteta i borbe protiv kolonijalizma. Upravo ta Césaireova poetska snaga, istodobno gnjevna i nježna, provlači se kroz cijelu izložbu kao nevidljiva matrica. Umjetnici koji sudjeluju – od Nolana Oswalda Dennisa i Belinde Kazeem-Kaminski do Glorije Lizde i Albana Muje – svaki na svoj način prate tragove prošlih trauma i sadašnjih nelagoda, stvarajući djela koja od promatrača traže tišinu, vrijeme i prisutnost.
Kroz Na izmaku svitanja, pojam identiteta prestaje biti čvrsta definicija i pretvara se u proces — u stalno preplitanje osobnog iskustva i kolektivnog sjećanja. Skulpture od zemlje Nolana Oswalda Dennisa nastale su u suradnji sa zaposlenicima muzeja, čime autor doslovno ugrađuje rad u tkivo institucije, dok Sharon Hayes u svom zvučnom radu oblikuje prostor u kojem se privatni ton ljubavnog pisma stapa s javnim pozivom na otpor. Svaki rad donosi novi pogled na to kako je identitet istodobno i ono što baštinimo i ono što svakodnevno nanovo stvaramo.
Etnografski muzej, u ovom kontekstu, postaje više od mjesta izlaganja. On postaje živo polje u kojem se povijest i sadašnjost ogledaju jedna u drugoj. Izložba Na izmaku svitanja time ne samo da progovara o kolonijalnom nasljeđu, nego i preobražava sam prostor muzeja, pretvarajući ga u mjesto dijaloga i odgovornosti.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Krajem godine zagrebački Oktogon pretvara se u epicentar suvremene umjetnosti. Od 11. do 14. prosinca, Art Zagreb 2025 vraća se kao događaj koji nadilazi klasični sajam — postaje mjesto susreta ideja, vizija i ljudi koji umjetnost žive i misle.
U Oktogonu Novog Muzeja Moderne Umjetnosti (NNMU) otvorena je izložba „Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret“, koja će biti otvorena do 17. siječnja 2026. Autorica izložbe je dr. sc. Jasna Galjer, a kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov. Dizajn postava potpisuje kolektiv Oaza, dok je zvuk oblikovao Andro Giunio.
Nakon gotovo tisuću dana šutnje, potresa i dugotrajnih radova, jedan od najintimnijih prostora hrvatske kulturne baštine ponovno će oživjeti: Atelijer Meštrović sredinom prosinca otvara svoja vrata s novim stalnim postavom, promišljenim s iznimnom pažnjom i dubokim poštovanjem prema životu i djelu Ivana Meštrovića.
Više od deset godina nakon preventivne operacije koja joj je spasila život, slavna glumica otvoreno govori o tijelu, solidarnosti i pravu žena na informirane zdravstvene odluke.
