U bečkoj galeriji DIT., u petak, 8. rujna s početkom u 18 sati održat će se predstavljanje publikacije Atlas manjega svijeta i novih umjetničkih djelaZlatana Vehabovića, u organizaciji umjetničke platforme Nomad zajedno s partnerima editions of solidarity & care i Artupunkturom.
Izložba u Beču može se razgledati do 16. rujna
Osim predstavljanja ove vrlo osobne publikacije nastale u nakladi Muzeja za umjetnosti obrt u Zagrebu, uzvanici će imati priliku osjetiti autentičan dodir s novim Vehabovićevim djelima, ali i sa samim autorom poznatim po iznimnoj vještini i dosljednom vizualnom jeziku.
Djela jedinstvenog senzibiliteta i izražajnog stila, često obilježenog narativnim pristupom i metodologijom kolaža, uz autora će predstaviti i kustosice Adriana Belay i Nicole Sheyerer.
Vehabović je krenuo na svoj umjetnički put koristeći golemu muzejsku zbirku veću od stotinu tisuća digitalnih zapisa, a rezultat takvog pristupa jest niz koncepcijski i formalno slojevitih kompozicija na kojima složene veze i procesi što prethode stvaranju slike postaju jasno vidljivima.
Izložba će se moći razgledati do 16. rujna, u Galeriji DIT., Schleifmühlgasse 1, 1040 Beč, a zatim će se monografija Atlas manjega svijeta Zlatana Vehabovića prezentirati i u sklopu Artupunkture – jedinstvenog projekta Turističke zajednice grada Zagreba i partnera.
Ova izložba samo je jedan od umjetničkih projekata kojom platforma Nomad doprinosi stvaranju i promicanju suvremenoga kulturnog dijaloga. Nomadov konačni cilj je stvaranje tržišta za regionalne umjetnike u Srednjoj Europi, uspostavljajući pritom stabilnu mrežu povezanosti.
O UMJETNIKU
Zlatan Vehabović živi i radi u Zagrebu, a rođen je u Banjoj Luci, BIH, 1982. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje i predaje. Važnije izložbe održane su mu u zagrebačkome MSU-u, NMMU-u, splitskoj Galeriji umjetnina, dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji, Gradskome muzeju Mainza i Centru za suvremenu umjetnost Hudson Valley. Radovi su mu dio zbirki zagrebačkoga MSU-a, Albertine u Beču, Zbirke Europske središnje banke u Frankfurtu, Zbirke Europskoga parlamenta u Bruxellesu, zbirke Erste Fragments u Zagrebu, Zaklade Lauba u Zagrebu, Zbirke Maistra u Rovinju i Zaklade obitelji Eileen S. Kaminsky u New Yorku.
O KUSTOSICAMA
Adriana Belay, rođena u Zagrebu, studirala je kulturni menadžment na New School, lociranoj u Parizu i New Yorku. Nakon toga je studirala na London School of Economics. Njezina posvećenost organizaciji razmjena međunarodnih izložbi donijela joj je ulogu kustosice za izložbe Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Osmislila je skupne izložbe Šezdesete u Hrvatskoj i Orašar, kao i samostalne izložbe Aleksandra Rodčenka, Tiepola, Matka Vekića i Matjaža Počivavšeka. Surađivala je s kulturnim institucijama širom svijeta, uključujući i one u Sjedinjenim Državama, Sloveniji, Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Rusiji i Kini. Adriana je autorica više od stotinu autorskih članaka i nadglednica vinarije dvorca Belaj.
Nicole Sheyerer, rođena u Salzburgu, studirala je filozofiju i političke znanosti na Bečkome sveučilištu. Od 2000. radi kao kritičarka umjetnosti, redovito pišući za bečki časopis Falter i često za novine Der Standard. Piše i priloge za publikacije poput Frankfurter Allgemeine Zeitunga, gdje se bavi tržištima umjetnosti, galerijama, umjetničkim sajmovima i dražbama. Pisala je i za umjetničke časopise kao što su Frieze i Monopol. Nicole radi kao predavač na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču. Godine 2021. nagrađena je Austrijskom državnom nagradom za kritiku.
Izložba u Beču postavljena je u suradnji s brojnim partnerima
O PARTNERIMA NA PROJEKTU
Nomad je platforma koja doprinosi izgradnji i promicanju suvremenog kulturnog diskursa. S posebnim zanimanjem za interdisciplinarne suradnje, naše djelatnosti obuhvaćaju organizaciju financiranja, upravljanje proračunom, produkciju izložaba i publikacija, oblikovanje zbirki te promoviranje umjetnika. Nomad je prihvatio izazov povezivanja svjetova umjetničkih institucija, filantropskih zaklada i neprofitnih organizacija s kritičkim javnim uslugama umjetnika. Nomad je osnovala Vanja Žanko 2014., od 2017. do 2021. vodila ga je Jelena Tamindžija Donnart, a od 2021. nadalje to čini novi ženski rukovodeći tim: Ana Petričić Gojanović, Andrea Šarić, Daria Darmaniyan, Dora Zane, Jelena Tamindžija Donnart i Vanja Žanko.
editions of solidarity & care, osnovali su 2022. Nevena Janković, Strahinja Spasić i Vanja Žanko. Riječ je o platformi za produkciju, prezentaciju i promociju različitih izdanja. Njihov projekt znači zajedničku posvećenost dugoročnoj podršci umjetnosti koja istražuje političke sustave i sfere meke sile. Prvo dio koji prikazuje umjetnicu Jasminu Cibic objavljen je 2022., a aktualni prikaz bavi se Zlatanom Vehabovićem. Svako umjetničko predstavljanje nastavlja se na domaću veliku samostalnu izložbu dotičnog umjetnika ili umjetnice i premošćuje granice između tradicionalnih institucija i najsuvremenijih projektnih prostora, promatrajući gradski pejzaž kao mogući univerzum suradnje.
Galeriju DIT. je osnovala je Tanya van Breda Vriesman 2022. To je mjesto koje podiže svijest o kreativnosti kao vidu opipljive nade. Osmišljavajući intimne izložbe, razgovore i okupljanja, predstavlja živo čvorište u krajoliku bečke umjetnosti i spaja različite zajednice u bliskim razmjenama iskustava utemeljenima na obostranoj brizi i solidarnosti s obzirom na nesigurnost životnih uvjeta.
Artupunktura – jedinstveni projekt Turističke zajednice grada Zagreba i partnera, pokrenut 2021. godine, predstavlja platformu za kulturu i umjetnost, gdje se zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama Zagreba želi probuditi njegovu vitalnu energiju. Njeno treće izdanje ove jeseni, između ostalog, donosi i prezentaciju monografije Atlas manjeg svijeta Zlatana Vehabovića, koja će se nakon Beča, predstaviti u zagrebačkoj Uraniji.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Završilo je osmo izdanje Art Zagreba, središnjeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti, koje se ove godine po prvi put održalo u prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i predstavilo iznimno bogat i raznovrstan programski i izložbeni sadržaj. Posjetitelji su imali priliku razgledati radove više od pedeset umjetnika, sudjelovati u aukciji, panelima i predavanjima, pronaći rijetke publikacije te odabrati poseban blagdanski dar za pod bor.
Atelijer Meštrović ponovno je otvoren nakon godina obnove, koju je pokrenula potreba da se prostor osnaži i obnovi nakon potresa, a tijekom koje je svaki kutak pažljivo prilagođen kako bi prostor ponovno zaživio i omogućio posjetiteljima intiman susret s umjetnikovim životom i opusom. Sada, s novim stalnim postavom, posjetitelji mogu uroniti u ambijent atelijera u kojem je Ivan Meštrović živio i stvarao, doživjeti njegovu umjetnost izbliza i otkriti priče koje se kriju iza svake skulpture.
Zagreb je sinoć dobio novi razlog za sjaj u predblagdanskom ozračju, kada je u elegantnom i pomalo mističnom prostoru Oktogona Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti otvoren Art Zagreb 2025., osmo izdanje najvažnijeg hrvatskog sajma suvremene umjetnosti. Do nedjelje, 14. prosinca, prostor nekadašnje Prve hrvatske štedionice pretvara se u živuću scenu kreativnosti i inspiracije, mjesto na kojem se prošlost i budućnost spajaju u jedinstvenom iskustvu. Oktogon, sa svojim visokim stropovima, brušenim kamenim zidovima i nekadašnjim bankarskim šuštanjem kovanica, sada odjekuje žamorom posjetitelja, klikom fotoaparata i diskusijama o umjetnosti, stvarajući ambijent u kojem svaki kutak nosi novu priču i vizualno iznenađenje.
U ambijentu Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, prostoru koji već desetljećima čuva duh likovne tradicije Zagreba, jučer je održana pop-up izložba koja je privukla pažnju ljubiteljica mode, umjetnosti i snažnih vizualnih priča. Pod naslovom “Etna Maar – 20 godina snage, elegancije, transformacije”, izložba je obilježila dva desetljeća stvaralačkog puta dizajnerice Andrijane Subotič Pjajčik, žene čiji je modni izričaj obilježio hrvatsku scenu i ostavio prepoznatljiv, neizbrisiv trag.
Kad stane na scenu, Dorian Stipčić zna da glas sam po sebi nije dovoljan. On ne pjeva samo note, nego priču, emociju, trenutak koji publika osjeti prije nego što izgovori prvu riječ. Mladi Varaždinac, glumac i pjevač s klasičnim obrazovanjem i bogatim kazališnim iskustvom, ove godine čeka svoj trenutak kao PRVA REZERVA na Dori s pjesmom "Loved". I dok mnogi gledatelji vide samo finaliste i spektakularne izvedbe, Dorian zna da pravi izazov počinje puno prije nego se upale reflektori: u disciplini, strpljenju i pripremljenosti koja nastaje godinama provedenima u kazališnim dvoranama.
Pjesma Andromeda, s kojom se grupa Lelek ove godine predstavlja na Dori, na prvi pogled djeluje kao suvremena etno-pop kompozicija snažne emocionalne gradnje i hipnotičkog refrena. Međutim, već nakon prvog slušanja postaje jasno da se iza njezina zvuka ne krije tek estetska igra tradicijom, nego duboko promišljena naracija o identitetu, pamćenju, ženskom iskustvu i povijesnom teretu koji se prenosi s koljena na koljeno. Andromeda je pjesma koja ne traži brzu reakciju, nego strpljivo slušanje i razumijevanje konteksta iz kojeg je proizašla.
