Kulturni obrasci imaju velik utjecaj na naše ponašanje, često više nego što smo svjesni. Držimo se društvenih očekivanja, prilagođavamo se pravilima i normama koje nam nameće društvo, te često bez razmišljanja prihvaćamo obrasce ponašanja koji su nam “propisani”.
Kultura u kojoj smo odrasli oblikuje naše ponašanje u različitim situacijama, određuje što odijevamo, što smatramo važnim, s kim se družimo i kako donosimo odluke. Ove kulturne norme mogu imati pozitivne učinke na nas, ali ta bismo ograničenja trebali preispitati, možda čak i prekinuti – kako bismo živjeli autentičnije i slobodnije.
Kulturni obrasci obuhvaćaju brojne aspekte života i društvenih interakcija koji oblikuju našu svakodnevicu
Evo pojašnjenja toga kako kulturni obrasci utječu na naš život.
1. Očekivanja prema rodu: U mnogim kulturama postoje stereotipi o rodnim ulogama, što može rezultirati različitim očekivanjima kad je riječ o muškarcima, odnosno ženama. Na primjer, neke kulture očekuju da će muškarci biti dominantni i izvan kuće, dok se od žena očekuje da se brinu za domaćinstvo i obitelj.
Primjer za očekivanja prema rodu u nekim kulturama može biti uloga obitelji u tradicionalnim zajednicama u ruralnim dijelovima određene države.
U takvim zajednicama može se očekivati da muškarci preuzmu ulogu ekonomske snage, baveći se poljoprivredom ili drugim fizičkim radom koji donosi prihod za obitelj. Oni su često odgovorni za donošenje odluka i vođenje obitelji izvan kuće.
S druge strane, ženama se često dodjeljuje uloga koja je usmjerena na brigu za domaćinstvo i obitelj. Očekuje se da će se brinuti o kućanskim poslovima, odgajanju djece i čuvanju obiteljskih tradicija.
Ova podjela rodnih uloga može rezultirati jasno različitim očekivanjima prema muškarcima i ženama u tim zajednicama. Međutim, važno je napomenuti da ove uloge nisu univerzalne i mogu se značajno razlikovati ovisno o kulturi, regiji i društvenim promjenama. Mnoge zajednice diljem svijeta prolaze kroz promjene u percepciji rodnih uloga, te se sve više teži ravnoteži i jednakosti među spolovima.
2. Obiteljski odnosi: Obitelj igra ključnu ulogu u mnogim kulturama, a njezina struktura i hijerarhija mogu utjecati na našu ulogu unutar obitelji. Očekuje se da će se članovi obitelji brinuti jedni o drugima, a tradicionalne obitelji često imaju jasno definirane uloge roditelja, braće i sestara.
3. Vrijednosti i moral: Kulturni obrasci oblikuju naše vrijednosti i moralne stavove. Ono što se smatra poštovanjem, ljubaznošću ili odgovornošću može varirati između kultura. Na primjer, u nekim kulturama vrijednost obitelji je iznad svega (neke azijske zemlje), dok se u drugim kulturama može cijeniti individualizam i neovisnost (neke europske zemlje).
U azijskim kulturama, poput nekih istočnoazijskih zemalja kao što su Japan, Južna Koreja i Kina, obitelj se smatra temeljnom jedinicom društva. Vrijednosti kao što su poštovanje starijih, poslušnost prema roditeljima i odanost obitelji smatraju se izuzetno važnima. Djeca uče da treba postavljati interese obitelji ispred vlastitih interesa i da se treba brinuti za roditelje u njihovoj starosti. Također, brak se doživljava kao ključna institucija za obiteljski život i društveni status.
S druge strane, u nekim europskim kulturama, na cijeni su osobna sloboda, neovisnost i individualizam. Naglašava se važnost postizanja osobnih ciljeva i izražavanje vlastitog identiteta. Obitelj i rodbina su važni, ali ne na način na koji su prioritet u azijskim kulturama. Osobe se potiče da prate vlastite snove i ambicije, čak i ako to znači napuštanje zemlje i odlazak u druge gradove ili zemlje kako bi ostvarili svoje ciljeve.
Ovi primjeri pokazuju kako različite kulture postavljaju naglaske na različite vrijednosti i moralne stavove, što rezultira različitim načinima života i ponašanja unutar tih zajednica. Važno je razumjeti i poštivati raznolikost kulturnih vrijednosti kako bismo izbjegli etnocentrizam i otvorili se za međukulturalno razumijevanje.
4. Religija i duhovnost: Vjera i duhovnost često igraju ključnu ulogu u životima ljudi, a kulturne norme i tradicije često su povezane s vjerskim uvjerenjima. Vjerske prakse mogu utjecati na način života, običaje i ceremonije, te moralne norme.
Primjer za vezu između religije, kulturnih normi i vjerskih praksi može biti usporedba između islamske kulture i hinduističke kulture.
U islamskoj kulturi, religija je ključan faktor koji oblikuje gotovo svaki aspekt života. Vjerske prakse muslimana, poput molitve pet puta dnevno, posta tijekom mjeseca Ramazana, i hodočašća u Meku, igraju ključnu ulogu u organizaciji dana i društvenog života. Također, moralne norme i etički principi koje propisuje islam, kao što su poštenje, poštivanje drugih, briga za siromašne i slabije te pravednost, često su duboko ukorijenjeni u islamsku kulturu.
S druge strane, hinduističke vjerske prakse, poput molitve u hramovima, ritualnih kupanja u rijekama, sudjelovanja u festivalima i obredima, također oblikuju svakodnevni život i kulturne norme. Hinduizam može imati i različite običaje i ceremonije povezane s različitim obiteljskim događajima, poput vjenčanja, rođenja i smrti, koji su duboko ukorijenjeni u indijsku kulturu.
U oba primjera, religija igra ključnu ulogu u oblikovanju kulturnih normi i tradicija. Vjerske prakse utječu na način života ljudi, kao i na običaje i ceremonije koje su važan dio kulture. Također, moralne norme i vrijednosti koje propisuju religije igraju ključnu ulogu u formiranju etičkih i moralnih smjernica unutar društva.
Važno je napomenuti da su religija i kultura često međusobno povezane i utječu jedna na drugu. Religija može oblikovati kulturu, ali isto tako i kultura može oblikovati tumačenje i praksu religije. Ova kompleksna interakcija čini religiju i duhovnost središnjim dijelom ljudskog iskustva i društva.
5. Oblikovanje identiteta: Kultura igra važnu ulogu u oblikovanju našeg identiteta. Način na koji se vidimo i kako nas drugi vide često je povezan s našom kulturom i etničkim podrijetlom.
Primjer za oblikovanje identiteta putem kulture može biti usporedba između identiteta pojedinaca koji pripadaju različitim etničkim grupama i kulturama.
Uzmimo za primjer osobu koja pripada azijskoj etničkoj grupi i osjeća duboku povezanost sa svojom azijskom kulturom i tradicijom. Identitet te osobe može biti oblikovan prema vrijednostima i normama koje su prisutne u azijskoj kulturi, poput poštovanja starijih, naglašavanja obitelji, zajedništva i dužnosti prema rodbini. Ta osoba može cijeniti običaje i rituale koji su dio njihove kulture i koji su se prenosili s generacije na generaciju. Osim toga, osjećaj ponosa i povezanosti s poviješću i kulturnim nasljeđem može snažno oblikovati njihov identitet.
S druge strane, osoba koja pripada drugoj etničkoj grupi i kulturi, poput europske, može razviti drugačiji identitet. Identitet te osobe može biti oblikovan prema vrijednostima individualizma, osobne slobode, neovisnosti i naglašavanja osobnih ciljeva. Ta osoba može cijeniti drugačije običaje, rituale i norme koje su prisutne u njihovoj kulturi, a koje se također prenose s generacije na generaciju.
Ovi primjeri pokazuju kako kultura i etničko podrijetlo igraju ključnu ulogu u oblikovanju identiteta pojedinca. Način na koji se osoba vidi i kako je percipiraju drugi često je duboko povezano s vrijednostima i normama koje su prisutne u njihovoj kulturi. Identitet pojedinca može se razlikovati ovisno o kulturi u kojoj su odrasli, te pripadnosti određenoj etničkoj grupi. Ovaj proces oblikovanja identiteta putem kulture igra ključnu ulogu u stvaranju raznolikosti i bogatstva ljudskog iskustva diljem svijeta.
6. Komunikacija i gestikulacija: Načini komunikacije, verbalno i neverbalno, često su oblikovani kulturnim normama. Ovo može uključivati način pozdravljanja, iskazivanje emocija ili čak upotrebu tijela i gesta dok razgovaramo.
Primjer za različite načine komunikacije i gestikulacije u različitim kulturama može biti usporedba između azijske i europske kulture.
U nekim azijskim kulturama, poput japanske, pozdravljanje može uključivati izražavanje poštovanja dubokim naklonom. Naklon varira ovisno o kontekstu i hijerarhiji, a može se koristiti za izražavanje zahvalnosti, poštovanja prema starijima ili superiornima, ili kao isprika. Osim toga, u tim kulturama, iskazivanje emocija može biti suptilnije i kontroliranije, kako bi se očuvala ravnoteža i harmonija u društvu.
S druge strane, u nekim europskim kulturama, poput talijanske, pozdravljanje može uključivati zagrljaje, poljupce u obraz ili snažne pokrete rukama. Ove geste uobičajene su među ljudima koji su bliski ili se dobro poznaju. Iskazivanje emocija u ovim kulturama može biti otvorenije i ekspresivnije, kako bi se naglasila bliskost i prisnost između ljudi.
Također, gestikulacija i upotreba tijela tijekom komunikacije mogu biti različiti u različitim kulturama. Na primjer, u nekim europskim kulturama može se smatrati nepristojnim upirati prstom na nekoga, dok je u nekim azijskim kulturama to uobičajeno. Gestikulacija i izražavanje emocija tijelom može biti snažno povezano s kulturnim normama i interpretirano različito u različitim kontekstima.
Ovi primjeri pokazuju kako kulturne norme oblikuju načine komunikacije i gestikulaciju u različitim kulturama. Različiti načini pozdravljanja, iskazivanja emocija i upotrebe tijela mogu biti odraz razlika u vrijednostima, normama i društvenim očekivanjima u tim kulturama. Razumijevanje i poštivanje ovih različitosti ključno je za uspješno međukulturalno komuniciranje i izbjegavanje nesporazuma.
7. Običaji: Kulturni običaji i tradicije oblikuju naše svakodnevne aktivnosti i proslave. Blagdani, obredi proslave, ceremonije i druženja s obitelji i prijateljima često su utemeljeni u kulturnim normama.
Uzmimo za primjer proslavu Dana neovisnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj blagdan obilježava se 4. srpnja svake godine kako bi se proslavila neovisnost zemlje od Velike Britanije i potpisivanje Deklaracije neovisnosti 1776. godine.
Ovaj dan je za američke građane neradan, cijela se zemlja priprema za različite aktivnosti i proslave. Tipični običaji uključuju organiziranje roštilja i piknika s obitelji i prijateljima, sudjelovanje u paradi i vatrometu. Zastave i simbolični elementi koji označavaju tu zemlju često se koriste kako bi se naglasio ponos i nacionalna pripadnost.
Ovaj običaj nije samo prilika za slavlje, već i vrijeme za odavanje počasti osnivačima zemlje i promišljanje o važnosti neovisnosti i slobode. Ova proslava duboko je ukorijenjena u američku kulturu i postala je simbol nacionalnog identiteta.
U drugim kulturama, proslave i običaji mogu biti različiti i utemeljeni u različitim povijesnim događajima i vrijednostima. Na primjer, Božić, Bajram, Diwali, Hanuka, Novruz i mnogi drugi blagdani u različitim kulturama reflektiraju različite vjerske i kulturne vrijednosti, te ih prate različiti običaji i ceremonije.
U svakom slučaju, ovi običaji igraju ključnu ulogu u oblikovanju kulturnog identiteta i društvene povezanosti unutar kulture. Oni donose ljude zajedno, pružajući im priliku za slavlje, refleksiju i očuvanje tradicija i povijesti.
8. Pristup zdravlju i ljekovitim metodama: U različitim kulturama postoje različiti pristupi zdravlju i liječenju. To može uključivati upotrebu tradicionalnih biljaka, ljekovitih metoda ili vjerskih rituala povezanih s ozdravljenjem.
Primjer različitog pristupa zdravlju i ljekovitim metodama može biti usporedba tradicionalne kineske medicine i zapadne medicine.
U tradicionalnoj kineskoj medicini (TCM), koja ima povijest dugu tisuće godina, bolesti se često promatraju kao neravnoteža ili blokada u toku vitalne energije, poznate kao “qi” ili “chi”. Tradicionalna kineska medicina se temelji na filozofiji ravnoteže Yina i Yanga te pet elemenata. Koristi biljke, akupunkturu, masažu, tai chi, qi gong i druge tehnike kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža i tijelo potaknuo na samoiscjeljenje.
Uz to, u TCM-u se često koriste biljni pripravci, kao što su čajevi, tinkture ili prahovi, kojima se liječe različita stanja i bolesti. Svaka biljka ima specifične karakteristike i terapeutske koristi, a njihov izbor i doziranje temelje se na individualnim potrebama pacijenta i dijagnozi prema principima TCM-a.
S druge strane, u zapadnoj medicini, koja ima svoje korijene u znanstvenom pristupu, bolesti se promatraju kao biološke abnormalnosti koje zahtijevaju precizne dijagnostičke testove i tretmane. Ovdje se koriste farmaceutski lijekovi, kirurgija i druge medicinske intervencije kako bi se liječile bolesti i stanja.
Ovi primjeri pokazuju kako različite kulture imaju različite pristupe zdravlju i ljekovitim metodama. Dok se neke kulture oslanjaju na tradicionalne, holističke i prirodne metode liječenja, druge kulture primjenjuju modernu znanstvenu medicinu s naglaskom na dijagnostiku i intervenciju. Važno je razumjeti i poštivati različitost u pristupu zdravlju i liječenju, te uključiti najbolje aspekte iz oba pristupa kako bismo unaprijedili zdravlje i dobrobit ljudi diljem svijeta.
9. Odnos prema strancima: Kako se društvo odnosi prema strancima može biti refleksija kulturnih normi i uvjerenja. Neki su otvoreni prema strancima i različitostima, dok drugi mogu biti rezervirani ili čak neprijateljski nastrojeni prema njima.
Primjer odnosa prema strancima može biti usporedba između društva koje promiče multikulturalizam i društva koje ima visok stupanj etnocentrizma.
U društvima koja promiču multikulturalizam, otvorenost prema strancima i različitostima je često naglašena. Takva društva cijene raznolikost, prihvaćaju i poštuju različite kulture, jezike i tradicije. Stranci i doseljenici su dobrodošli, a njihov doprinos društvu cijeni se i slavi. Ovakva kultura potiče integraciju stranaca u društvo, uz očuvanje vlastitog kulturnog identiteta.
S druge strane, u društvima koja su sklonija etnocentrizmu, postoji veći naglasak na vlastitu kulturu, jezik i tradiciju. Stranci se doživljavaju kao prijetnja tradicionalnim vrijednostima i identitetu, što može rezultirati rezerviranim ili čak neprijateljski nastrojenim stavom prema njima. Ovakva kultura može poticati izolacionizam i otpor prema prihvaćanju različitosti.
Primjer može biti usporedba društava u različitim dijelovima svijeta. Na primjer, neka zemlja s bogatom migracijskom poviješću može razviti multikulturalno društvo koje promiče raznolikost i toleranciju prema strancima. Nasuprot tome, u društvima s manje migracija i etničkom homogenošću, može postojati tendencija prema etnocentrizmu i otporu prema strancima.
Važno je napomenuti da nije svako društvo ekstremno multikulturalno ili etnocentrično. Postoji širok spektar odnosa prema strancima koji se razlikuju ovisno o povijesti, kulturi, političkim okolnostima i društvenim promjenama. Također, kultura nije statična i može se mijenjati tijekom vremena, posebno pod utjecajem globalizacije, migracija i međunarodnih događaja. Razumijevanje i poštivanje različitih perspektiva ključno je za izgradnju suživota i suzbijanje predrasuda i diskriminacije.
10. Odnos prema vremenu: Kako se društvo odnosi prema vremenu također može biti oblikovano kulturnim normama. U nekim kulturama točnost i preciznost su vrlo cijenjene, dok u drugima postoji fleksibilnost u vremenskim obvezama.
Primjer odnosa prema vremenu može biti usporedba između japanske i latinskoameričke kulture.
U japanskoj kulturi, preciznost u vremenskim obvezama vrlo je cijenjena. Dolazak na sastanke, događaje ili radno mjesto uvijek se očekuje točno prema unaprijed dogovorenom vremenu. Kašnjenje se smatra nepoštovanjem prema drugima i neozbiljnim ponašanjem. Planiranje je ključni aspekt organizacije i poslovanja u japanskom društvu, a vremenski rokovi se strogo poštuju.
S druge strane, u nekim latinskoameričkim kulturama, postoji fleksibilnost u vremenskim obvezama. Koncept “vremena” može biti drugačije tumačen u takvim kulturama, budući da društvene interakcije i veze s ljudima imaju prioritet. Ljudi su ovdje manje skloni pratiti strog raspored i toleriraju kašnjenje na sastanke i događaje. Naglašena je važnost opuštenosti, spontanosti i socijalizacije, što može dovesti do manje stresa oko vremenskih rokova.
Važno je naglasiti da ovo su samo općeniti primjeri i da postoji velika raznolikost unutar svake kulture. Također, promjene u društvu, globalizacija i modernizacija mogu utjecati na promjenu odnosa prema vremenu u nekim kulturama.
Razumijevanje različitih odnosa prema vremenu ključno je za međukulturalno razumijevanje i uspješnu komunikaciju. Prilagodba i poštovanje različitih vremenskih perspektiva pomaže u izgradnji dobrih međuljudskih odnosa i izbjegavanju nesporazuma.
Kulturni obrasci imaju snažan utjecaj na način na koji razmišljamo, osjećamo i ponašamo se
Razumijevanje ovih utjecaja pomaže nam bolje se povezati s drugim kulturama, razvijati empatiju i prilagoditi se raznolikosti svijeta u kojem živimo.
Kulturni obrasci igraju ključnu ulogu u oblikovanju naših života i društvenih interakcija. Razumijevanje i poštivanje kulturnih razlika važno je za izgradnju međusobnog razumijevanja, smanjenje predrasuda i stvaranje harmoničnih društava.
Kulturna osviještenost omogućuje nam da cijenimo i poštujemo različite perspektive, vrijednosti i načine života drugih ljudi. To nas potiče na razvijanje empatije i otvorenosti prema različitostima, što je ključno za izgradnju tolerantnijeg i inkluzivnijeg društva.
Povećana globalizacija i međunarodne interakcije čine razumijevanje kulturnih razlika još važnijima. Komunikacija s ljudima iz različitih kultura može biti bogata i inspirativna, ali također može dovesti do nesporazuma i konflikata ako nismo svjesni kulturnih razlika koje nas razdvajaju.
Učenje o drugim kulturama, njihovim vrijednostima, običajima i tradicijama, pomaže nam razviti osjećaj uvažavanja i suosjećanja prema drugima. To također pridonosi izgradnji međunarodne suradnje, jačanju mira i promicanju globalnog razumijevanja.
Svijet u kojem živimo je raznolik i bogat različitostima, što nam pruža priliku za bogato iskustvo i rast. Kultura je ključan element naših života i ima dalekosežne posljedice na način na koji razmišljamo, osjećamo i ponašamo se. Stoga je važno cijeniti i prigrliti raznolikost kako bismo zajedno gradili bolji i uključiviji svijet.
Kultura je duboko ukorijenjena u ljudskom društvu, a kulturni obrasci igraju ključnu ulogu u oblikovanju našeg ponašanja. Ljudi su društvena bića koja se formiraju i razvijaju unutar svoje kulturne okoline. Kulturni obrasci obuhvaćaju različite aspekte života, uključujući norme, vrijednosti, običaje i jezik.
Kulturne norme postavljaju smjernice o tome što se smatra prihvatljivim i neprihvatljivim ponašanjem u određenoj kulturi. Ove norme utječu na način na koji komuniciramo, oblačimo se, djelujemo u društvu i odnosimo prema drugima. Primjerice, u nekim kulturama može se smatrati nepristojnim jednostavno reći “ne” kad vas netko ponudi nečime ili ponudi svoje gostoprimstvo, pa treba pronaći opravdanje kako biste izbjegli uvredu.
Osim što oblikuju naše ponašanje, kulturne norme također imaju snažan utjecaj na naš identitet. Kroz pridržavanje ovih normi, osjećamo povezanost s drugima u našem društvu, a odbacivanje tih normi može nas izolirati ili izazvati osudu društva.
Kulturne vrijednosti odražavaju ono što se u društvu smatra važnim i poželjnim. One utječu na naš način razmišljanja i način na koji donosimo odluke. Primjerice, u kulturama koje cijene obitelj više od svega, pojedinac će vjerojatno donositi odluke koje su usmjerene na dobrobit obitelji, čak i ako to znači odricanje od osobnih ciljeva. S druge strane, u kulturama koje cijene osobnu slobodu i neovisnost, pojedinac će možda više naginjati prema odlukama koje promiču vlastiti razvoj i interese.
Vrijednosti također igraju ključnu ulogu u oblikovanju naših ciljeva i ambicija. Kultura može poticati određene vrijednosti poput obrazovanja, religioznosti, bogatstva ili ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Ove vrijednosti motiviraju nas da djelujemo na određene načine i postavljaju temelje našeg ponašanja.
Kulturni obrasci također uključuju običaje i rituale koji se prenose s generacije na generaciju. Ovi običaji imaju značajnu ulogu u oblikovanju našeg ponašanja, jer sudjelovanje u njima potiče osjećaj pripadnosti i identiteta unutar kulture. Na primjer, vjenčanja i sprovodi su važni društveni rituali koji oblikuju našu percepciju o važnosti obitelji i veza među ljudima.
Jezik je središnji aspekt kulture i ključan za način na koji komuniciramo i razumijemo svijet oko sebe. Način na koji jezik strukturiramo i koristimo odražava kulturne obrasce i vrijednosti. Kroz jezik, prenosimo tradiciju, mitove, povijest i norme koje oblikuju naše razmišljanje i ponašanje.
Kulturni obrasci imaju snažan utjecaj na naše ponašanje i oblikuju našu percepciju o svijetu. Norme, vrijednosti, običaji i jezik igraju ključne uloge u oblikovanju našeg identiteta i načina na koji djelujemo u društvu. Razumijevanje ovih kulturnih obrazaca može nam pomoći da cijenimo raznolikost svijeta u kojem živimo i bolje razumijemo sebe i druge.
Zakmardijeve stube, jedan od povijesnih prolaza koji spaja živahni centar Zagreba s romantičnim Gornjim gradom, ovih su dana dobile novi sjaj. Zahvaljujući renomiranom uličnom umjetniku Borisu Baretu, stubama sada dominira podni mural u obliku tepiha, koji plijeni pažnju prolaznika svojim bogatim bojama i zamršenim uzorcima.
Pomisao na blagdane oko Božića priziva slike ispunjene toplinom: miris pečenih kolača iz kuhinje, ukrašavanje božićnog drvca, zvuk smijeha obitelji i prijatelja za stolom, te žamor djece dok se igraju ispod šarenih lampica.
Najava Vlade Republike Hrvatske o povećanju praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) sa sadašnjih 40.000 eura na 60.000 eura od početka 2025. godine izazvala je mnoštvo reakcija.
U današnjem polariziranom društvu, pojam wokeizma zauzima centralno mjesto u političkim i kulturnim raspravama, a Generacija Z – najmlađa generacija na društvenoj sceni – sve više postaje ključni glas u ovom dijalogu.
Kad razmišljate o poslovanju, možda vas prvo ne asocira riječ "knjigovođa". Možda vam na pamet padnu inovacije, marketing, prodaja ili velike ideje. Ali iza svakog uspješnog projekta stoji jedna tiha, marljiva figura koja sve to drži pod kontrolom – knjigovođa. On je poput kućnog temelja – nevidljiv, ali neophodan. Jer, ruku na srce, bez dobrog knjigovođe, poslovni temelji bi se vrlo brzo uzdrmali.
S krajem 2024. godine, Hrvatska će započeti implementaciju fiskalizacije u B2B segmentu, čime će digitalizirati poslovanje između tvrtki i poboljšati učinkovitost poreznog sustava. Uvođenjem obvezne razmjene eRačuna, svi poslovni subjekti bit će obavezni prilagoditi svoje sustave za elektroničko izdavanje i fiskalizaciju računa. Ovaj prijelaz na digitalni sustav dolazi kao nastavak uspješnog uvođenja fiskalizacije u prometu gotovinom.