Dubrovačka Sponza ponovno oduševljava: Pietro Boban svojim “Iza zidina” vraća umjetnost u srce grada
Dubrovačka palača Sponza, nekadašnji dragulj renesansne arhitekture i čuvar bogate povijesti, ponovno je zasjala punim sjajem. Ne samo kao povijesni spomenik, već kao živa umjetnička platforma koja spaja prošlost i sadašnjost. Nakon iscrpne obnove, ovaj prepoznatljivi simbol grada otvorio je svoja vrata izložbi “Iza zidina” akademskog slikara Pietra Bobana – događaju koji je odmah postao kulturni hit Dubrovnika.
Na samom otvorenju atmosfera je bila ispunjena pozitivnom energijom i željom za novim umjetničkim iskustvima. Među brojnim posjetiteljima našle su se i poznate kulturne i društvene figure poput Đurđe Tedeschi, Nikoline Pozniak i Olge Pavlović, ali i brojni zaljubljenici u umjetnost i povijest grada. Svi su došli svjedočiti tom posebnom spoju stare dubrovačke ljepote i svježeg, suvremenog izraza.
Pietro Boban, pravi Dubrovčanin po duši i porijeklu, publici je predstavio devet impresivnih radova nastalih tehnikom dvostranog slikanja na pleksiglasu. Ovaj inovativni pristup donosi slojevite vizualne efekte: s prednje strane prepoznajemo dubrovačke simbole – Minčetu, Lovrijenac, crkvu sv. Vlaha – dok stražnja strana skriva apstraktne ekspresije koje unose dozu mistike i dubine. Igra svjetla kroz prozirnost stvara gotovo trodimenzionalni dojam, a percepcija djela mijenja se ovisno o kutu gledanja i okolnom ambijentu.
Što ovaj spoj znače za Dubrovnik? Za Bobana grad nije tek kulisa, već živi, višeslojni pejzaž koji nosi njegove osobne priče i emocije. “Ovo nije pogled izvana, ovo je zaron unutra”, poručuje umjetnik, koji je kroz svoje radove želio približiti unutarnji, intimni svijet Dubrovnika – grad koji diše u svakom kamenu i zraku.
Dubrovnik, 24.06.2025. Pietro Boban – izložba Iza zidina – palača Sponza, Dubrovnik Photo by Željko Tutnjević – +385 903 1000
Posebno je dojmljiva slika posvećena samoj Palači Sponza, kao da nas poziva da zavirimo iza zidina i osjetimo puls povijesti koja živi i danas. Publika je bila očarana, a neke su scene izazvale i suptilne emotivne reakcije, potvrđujući koliko je duboka veza grada i njegovih umjetnika.
Izložba “Iza zidina” otvorena je za sve ljubitelje umjetnosti do 7. srpnja 2025., a Sponza vas poziva da dođete i sami doživite tu jedinstvenu sinergiju povijesnog ambijenta i suvremenog likovnog izraza. Ulaz je otvoren svakim danom u radno vrijeme palače, a iskustvo koje donosi ovaj spoj stare i nove energije ostaje dugo u pamćenju.
Ako tražite savršen razlog za posjetiti Dubrovnik ovoga ljeta ili jednostavno želite otkriti novu dimenziju poznatih gradskih simbola, Pietrov “Iza zidina” je nezaobilazna destinacija na vašoj umjetničkoj mapi. Jer, dubrovačka ljepota sada živi i u bojama pleksiglasa, koje odražavaju i skrivaju priče jednog od najposebnijih hrvatskih gradova.
Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.
U svijetu Jasmine Kosanović sve je moguće – plava boja postaje nebo i more, lutke pripovijedaju priče, a antičko staklo otkriva ranjivost ljudskog postojanja. Njezin rad, prožet nježnošću i dječjom znatiželjom, poput je mosta između stvarnosti i bajke, gdje se odrasli vraćaju u svijet igre, a emocije postaju opipljive. Njezina nova izložba Krhka vječnost, otvorena do 9. studenog u Arheološkom muzeju u Zagrebu, spaja antičko staklo s njezinim unutarnjim svijetom, pozivajući nas da se prepustimo nježnosti u vremenu koje često slavi grubost.
U prostoru Laube, dok se svjetlo obavija oko staklenih površina i metalnih konstrukcija, već osamnaestu godinu zaredom dolazi do susreta prošlosti i budućnosti hrvatske umjetnosti kroz projekt Erste fragmenti. Mladi hrvatski umjetnici, oni pred kojima se tek otvara svijet, donose djela koja su istovremeno izazov i promišljanje, a gledatelju ostavljaju slobodu da odabere vlastiti put kroz slojeve boja i tekstura koje oblikuju njihovu viziju.
U prostoru zagrebačke Galerije Miroslav Kraljević ovih se dana otvara izložba koja ne traži da je razumijemo, nego da je osjetimo. Pokret, ostanak, povratak naziv je nove izložbe WHW Akademije, koja propituje ono što se rijetko izgovara – gdje počinje, a gdje prestaje sloboda kretanja, pripadanja i povratka. Dvanaest umjetnika i umjetnica iz različitih dijelova svijeta u svojim su radovima otvorili prostor između granice i doma, između tijela koje luta i pogleda koji ostaje.
Ako mislite da znate povijest svoje zemlje — pripremite se da budete razoružani vizualnim spektaklom: u srcu Zagreba, u Galeriji Klovićevi dvori, upravo je otvorena grandiozna izložba pod naslovom „U početku bijaše kraljevstvo“ — centralni događaj kojim se obilježava 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva.
U središtu Zagreba, u prostoru Etnografskog muzeja koji čuva slojeve povijesti, 22. listopada otvara se međunarodna izložba Na izmaku svitanja, kustosa kolektiva WHW i Ane Kovačić. Ova izložba, okupljajući petnaest umjetnika iz različitih dijelova svijeta, oblikuje prostor susreta između osobnog i kolektivnog, stvarnog i simboličkog, istražujući identitet kao krhku tvar koja se neprestano mijenja pod pritiscima povijesti, politike i sjećanja. Smještena unutar institucije čije su zbirke same po sebi svjedočanstvo kolonijalnih odnosa, izložba postaje prostor preispitivanja — onaj u kojem umjetnost otvara pitanja o pripadanju, nasljeđu i solidarnosti, a ne nudi lake odgovore.
Na trećem programu Hrvatske radiotelevizije, u trenucima kada ne očekujete ništa osim uobičajenog programskog šuma, iznenada se pojavi kadar koji kao da je zalutao iz nekog drugog vremena. Slika se zadrži, glas zapne u petlji, a prostor između izgovorenog i neizgovorenog ispuni se neobičnom tišinom. Upravo u toj tišini, u tom kvaru koji postaje poetski, započinje novi video-performans Karla Štefaneka — AaaaEeeeIiiiOoooUuuu — premijerno prikazan u okviru 60. Zagrebačkog salona. U njemu televizijski eter postaje poligon za istraživanje glasa, slike i jezika, dok granica između informiranja i umjetnosti nestaje u trenutku u kojem medij sam sebe ogoljuje.
U subotu, 11. listopada, Meštrovićev paviljon u Zagrebu privukao je poglede prolaznika, ali i znatiželju cijele umjetničke scene, jer ga je u potpunosti obavila nova instalacija Nore Turato, naslovljena Aaaaaaaaaaaaaaa!!!. Rad, koji je dio serije pools7, spaja monumentalnost javnog prostora i intimnost umjetničkog istraživanja, otvarajući pitanja komunikacije i izražavanja, ali i refleksije o društvu u kojem živimo. Turatin potez, kako sama ističe, jednako je zrcalo njoj kao autorici, koliko i prostoru i ljudima koji ga svakodnevno promatraju.
Zvijezda filma It Ends With Us podnijela je dokumente u kojima navodi da joj je redatelj Justin Baldoni nanio ogromnu financijsku i reputacijsku štetu.
U studenom Esplanadin miksolog Vjenceslav Madić – Master Kishoni spaja najbolje od oba svijeta – ručnu izradu talijanskog gelata i umjetnost miksologije, stvarajući senzacionalne kombinacije okusa koje prkose sezoni i redefiniraju užitak.
