Ako ovo ne uspije, problem je ozbiljan: Roman koji je čekao svoje vrijeme, glumica koja ne griješi i platforma koja često radi probleme
Postoje projekti koji već u najavi zvuče kao sigurna karta za uspjeh, ali postoje i oni rjeđi, intrigantniji, koji djeluju kao sudar različitih svjetova – književnog, glumačkog i produkcijskog – i upravo u toj napetosti kriju svoj potencijal. Serija The Corrections pripada ovoj drugoj kategoriji. Jer kada se u istoj rečenici nađu ime jedne od najvećih glumica današnjice, roman koji se desetljećima smatra referentnom točkom suvremene američke književnosti i platforma koja oblikuje način na koji gledamo serije, tada očekivanja prirodno rastu izvan uobičajenih okvira.
U središtu svega nalazi se priča o obitelji, ali ne o bilo kakvoj obitelji, nego o onoj koja nosi sve ono što obiteljski odnosi mogu biti – i utočište i izvor dubokih pukotina. Upravo takvu priču napisao je Jonathan Franzen početkom dvijetisućitih, u romanu koji nije samo osvojio nagrade, nego i status gotovo nezaobilaznog štiva za razumijevanje modernog američkog društva. Korekcije nisu roman brzog ritma niti jednostavnih rješenja; to je tekst koji traži strpljenje i pažnju, ali zauzvrat pruža slojevitu sliku emocionalnih lomova, razočaranja i pokušaja pomirenja koji često dolaze prekasno.
Obitelj Lambert, oko koje se sve vrti, na prvi pogled djeluje kao tipična američka obitelj srednje klase, no već nakon nekoliko stranica postaje jasno da je riječ o duboko narušenim odnosima. Otac, obilježen bolešću koja postupno briše njegove sposobnosti i dostojanstvo, postaje tiho središte oko kojeg se sve raspada. Majka, opsjednuta idejom reda i slike koju ostavlja prema van, pokušava zadržati kontrolu nad nečim što joj neumitno izmiče. Djeca, rasuta između vlastitih ambicija, neuspjeha i emocionalnih rana, vraćaju se u obiteljski prostor s osjećajem dužnosti, ali i otpora.
Upravo ta emocionalna kompleksnost čini ovaj roman izazovnim za ekranizaciju. Nije riječ o priči koja se oslanja na spektakl ili nagle obrate, nego o suptilnim promjenama u odnosima, o pogledima, tišinama i neizgovorenim riječima. Zato izbor glumačke postave postaje ključan, a angažman Meryl Streep djeluje kao jasan znak da se projektu pristupa s ozbiljnošću kakvu takav materijal zahtijeva. Njezina sposobnost da utjelovi likove koji istodobno izazivaju empatiju i nelagodu mogla bi biti presudna za uspjeh ove adaptacije.
Nastavite čitati nakon oglasa
S druge strane, Netflix kao produkcijska kuća i distributer donosi dimenziju koja nadilazi samu umjetničku ambiciju. U svijetu u kojem sadržaj nastaje i nestaje brže nego ikad prije, upravo ovakvi projekti imaju priliku postati globalni fenomeni, dostupni publici koja inače možda nikada ne bi posegnula za Franzenovim romanom. To je i najveća snaga, ali i potencijalna zamka – kako zadržati kompleksnost izvornika, a istovremeno ga učiniti pristupačnim širokom gledateljstvu.
Zanimljivo je da ovo nije prvi pokušaj da se Korekcije prenesu na ekran. Tijekom godina projekt je više puta bio na korak do realizacije, uz impresivna glumačka imena i ugledne autore, ali svaki put bi nešto stalo na put konačnoj izvedbi. Upravo ta povijest neuspjelih pokušaja dodatno pojačava dojam da se sada nalazimo pred svojevrsnim „trećim činom“ – onim u kojem bi priča napokon trebala pronaći svoj vizualni oblik.
Nastavite čitati nakon oglasa
U kontekstu današnje televizijske produkcije, koja često naginje pojednostavljivanju i brzini, The Corrections ima priliku ponuditi nešto drukčije: sporiju, promišljeniju naraciju koja ne podilazi gledatelju, nego od njega traži angažman. Ako uspije zadržati tu ravnotežu između vjernosti izvorniku i zahtjeva medija, serija bi mogla postati referentna točka za buduće adaptacije književnih djela.
Na kraju, ostaje pitanje koje se nameće samo od sebe: može li ovakav projekt zaista ispuniti visoka očekivanja koja ga prate od samog početka? Odgovor zasad ne postoji, ali jedno je sigurno – rijetko kada su svi preduvjeti za nešto veliko bili ovako jasno posloženi. I upravo zato, ako ovaj put stvari ne uspiju, problem više neće biti u materijalu, nego u njegovoj izvedbi.
Nova kriminalistička psihološka triler-serija Trezor, redatelja Matevža Luzara, svoju će premijeru imati 19.kolovoza na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, prije jesenskog emitiranja. Serija je nastala u produkciji RTV Slovenija i hrvatske produkcijske kuće Antitalent, uz koproducentsko sudjelovanje Hrvatske radiotelevizije i Radiotelevizije Crne Gore i uz potporu Slovenskog filmskog centra, u projektu koji po prvi put okuplja tri nacionalne televizijske kuće.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Odluka redateljica Ally Pankiw i Kate Herron da odbiju mogućnost rada na novoj HBO-ovoj seriji Harry Potter zbog neslaganja sa stavovima J. K. Rowling o transrodnim osobama predstavlja mnogo više od još jednog incidenta u dugotrajnom javnom sukobu oko autorice najpoznatijeg suvremenog književnog fantasy-franšiznog svijeta, jer se u ovom slučaju pitanje osobnog političkog i društvenog uvjerenja izravno sudara s načinom na koji funkcionira velika međunarodna audiovizualna produkcija, u kojoj se kreativni profesionalci, vlasnici intelektualnog vlasništva, producenti, glumci, redatelji, streaming platforme i publika nalaze unutar istog komercijalnog sustava, ali nemaju nužno iste vrijednosti, interese ni granice prihvatljivoga.
Nakon velikog festivalskog uspjeha i izvrsnog početka kinodistribucije, nagrađivani film Koke nastavlja privlačiti hrvatsku publiku, dok ga uskoro očekuje i predstavljanje regionalnoj publici.
U Mediteranskom plesnom centru u Svetvinčentu 1. i 2. rujna bit će predstavljen film Prelazak Plavog mosta bosanskohercegovačke umjetnice Selme Selman. Projekcija započinje 1. rujna u 19 sati i traje bez prekida do 2. rujna u 23:55, čime vremenski okvir prikazivanja postaje sastavni dio umjetničkog koncepta i dodatno naglašava motiv kritičnog trenutka koji je u središtu rada.
Angažman Nicholasa Houlta za ulogu Gilderoya Lockharta u drugoj sezoni HBO-ove televizijske adaptacije serijala o Harryju Potteru predstavlja jednu od dosad najzanimljivijih odluka nove produkcije, ne samo zato što je riječ o glumcu koji se posljednjih godina etablirao kao jedno od prepoznatljivijih imena suvremene britanske i međunarodne kinematografije, nego i zato što se Hoult u ovoj seriji pojavljuje u trenutku kada se njegova karijera nalazi u izrazito snažnoj fazi, obilježenoj velikim franšizama, autorskim filmovima, televizijskim projektima i sve češćim ulogama likova koji se nalaze na granici između šarma, manipulacije, komedije i prijetnje.
Postoje kriminalističke serije koje gledatelja privuku zločinom, druge ga osvoje detektivom koji naizgled nemoguće slučajeve rješava gotovo nadnaravnom inteligencijom, a postoje i one rijetke priče u kojima ubojstvo postaje tek početna točka za mnogo dublje putovanje kroz ljudske slabosti, obiteljske tajne, laži, ambicije, izgubljene ljubavi i živote koji se izvana čine savršenima, a iznutra se raspadaju, a upravo takva je britanska dramska serija „Strike”, televizijska adaptacija kriminalističkih romana J. K. Rowling koje je svjetski poznata autorica objavila pod pseudonimom Robert Galbraith.
Nakon što je na 73. Pulskom filmskom festivalu osvojio najvažnija priznanja i potvrdio se kao jedan od najupečatljivijih domaćih filmskih naslova godine, film Koke redatelja i scenarista Igora Jelinovića nastavlja svoj festivalski i kino put, a zagrebačka publika imat će ga priliku pogledati 24. srpnja na ljetnoj pozornici Kina Tuškanac, gdje će se održati svečana premijera uz dolazak dijela autorske i glumačke ekipe te dobitnika Zlatnih arena.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Postoje modni komadi koji se vraćaju gotovo neprimjetno, a onda odjednom izgledaju kao da nikada nisu ni otišli. Traper je upravo takav komad, posebno kada govorimo o estetici ranih dvijetisućitih, vremenu u kojem su jeans, Amerika i pop kultura zajedno stvarali jednu od najprepoznatljivijih modnih slika tog desetljeća. Taj duh danas se vrlo lako prepoznaje u outfitu poznate domaće poduzetnice Jane Dužanec, koja je traperu pristupila na način koji istodobno podsjeća na zlatno doba američkog popa i izgleda suvremeno, ženstveno i elegantno.
Ako se ovih dana pitate može li ljeto u Hrvatskoj biti još malo toplije, odgovor očito ima ime i prezime – Pedro Soltz. Brazilski model sa zagrebačkom adresom već godinama privlači pažnju izgledom, energijom i onom pomalo bezobrazno dobrom fizičkom formom zbog koje je dovoljno da skine majicu i objavi fotografiju pa da termometar, barem na društvenim mrežama, pokaže koji stupanj više. I nije baš teško razumjeti zašto. Pedro je jedan od onih muškaraca kojima tijelo nije slučajnost, nego rezultat godina bavljenja sportom, discipline i, kako sam kaže, potrebe da ostane fizički i mentalno aktivan.
Tara Thaller još je jednom pokazala koliko snažno večernji look može djelovati kada se ženstvenost, dobar kroj i osobnost spoje bez suvišnog forsiranja. U kreaciji Diane Viljevac, poznate hrvatske dizajnerice čiji se rukopis prepoznaje po ženstvenim siluetama i promišljenim detaljima, Tara izgleda poput moderne filmske heroine, ali bez one ukočene, nedodirljive glamuroznosti. Njezin je dojam raskošan, a istodobno dovoljno prirodan da se čini kao da je upravo takva večernja elegancija njezino sasvim prirodno područje.
Iako je Dalmaciju zamijenila Italijom, barem sudeći prema prizoru s fotografije, moramo se složiti kako Tatjani Jurić žuta boja stoji brutalno dobro, osobito kada je nosi u ovako ljetnoj, vedroj i nenametljivo chic kombinaciji koja savršeno prati atmosferu sunčane talijanske obale. Na fotografiji je vidljiv outfit koji na vrlo jednostavan način spaja nekoliko snažnih ljetnih elemenata, ali upravo zbog odmjerenih krojeva i skladne palete boja djeluje promišljeno, moderno i dovoljno elegantno za razgledavanje slikovitih ulica, ručak s pogledom na more ili večernje ispijanje aperitiva na terasi s koje se pruža pogled na obalu.
