Priču o Toši Proeskom svi znamo. No film koji otkriva čovjeka iza legende tek ćemo vidjeti
Priča o Toši Proeskom svima je poznata, no film o njegovu životu još nije ispričan. Upravo je pitanje kako napraviti film o čovjeku o kojem publika već ima vlastitu sliku bilo u središtu razgovora „Next Big Thing - Toše Proeski film“, održanog na Weekend.19 u Rovinju. Projekt su predstavili producent Pece Taleski, autor projekta Igor Stoimenov, scenaristi Milana Vlaović i Andrej Volkashin, govoreći o njegovu nastanku, istraživanju života i osobnosti jednog od najvoljenijih glazbenika u regiji te izazovu pretvaranja brojnih osobnih sjećanja u jednu filmsku priču.
Toše Proeski ostavio je dubok trag na glazbenoj sceni cijele regije, a njegov glas, lice i osmijeh i danas su dio kolektivnog sjećanja milijuna ljudi. Upravo zato projekt pred autorima donosi poseban izazov – kako ispričati priču o čovjeku kojeg publika toliko dobro poznaje, a istodobno ponuditi pogled koji nadilazi ono što je već viđeno i zapamćeno?
„I ja bih volio znati tog Tošu.“ Toše je tu rečenicu izgovorio u svom posljednjem intervjuu, samo par sati prije tragične smrti. Govorio je o slici savršenog života koju su drugi stvorili o njemu – slici u kojoj, čini se, ni sam više nije mogao prepoznati sebe. Za mene se u toj rečenici nalazi duša ovog projekta. Jer ovo nije samo priča o prvoj postjugoslavenskoj zvijezdi, koja je svojim glasom povezala ljude koji su do jučer jedni druge gledali preko nišana. Ovo je priča o čovjeku, zapravo mladiću iza nje. Do svoje 26. godine, svojim moćnim tenorom je bez ikakvih problema prelazio iz popa i rocka, preko tradicionalne muzike do kompliciranih opernih arija. I to je radio s lakoćom na kojoj su mu zavidjeli. I upravo tu počinje druga strana njegove priče. Dok je javni Toše postajao sve veći, privatni Toše kao da je imao sve manje prostora za sebe – za ljubav, vjeru, svoje snove i pravo na običan život. Nažalost, otišao je u trenutku kada njegov umjetnički put ni izdaleka nije bio završen. Počinjao je prerastati prostor u kojem je postao zvijezda, tražeći novi zvuk i put prema međunarodnoj karijeri. Sve što je ostvario tek je nagovještavalo koliko bi daleko mogao stići“ rekao je autor projekta Igor Stoimenov. „Kroz igrani film, seriju i dokumentarnu seriju, kao autor projekta želim pronaći Tošu – dječaka iz Kruševa, malog mjesta na krovu Makedonije. Želim pokazati tko je stajao iza glasa, koncerata, naslovnih strana i mita. Čovjeka koji je želio voljeti i biti voljen, vjerovati i da mu vjeruju, imati svoj život i svoje snove, dok ga je njegov dar vodio ka nečemu mnogo većem. Nikada nećemo saznati dokle bi stigao njegov glas, ali ćemo se potruditi da zajedno s publikom otkrijemo tko je bio čovjek koji je taj moćni tenor nosio“ zaključio je Stoimenov.
Za producenta Pecea Taleskog upravo širina te priče određuje i ambiciju cijelog projekta. „Od početka smo znali da ova priča ne može ostati u okvirima jednog formata. Zato projekt razvijamo kao igrani film, igranu seriju i dokumentarnu seriju. Toše je bio regionalno prepoznatljiv, ali priča o čovjeku iza uspjeha univerzalna je i vjerujemo da može komunicirati i s publikom koja ne poznaje njegovu glazbu“, rekao je Taleski.
Dejan Hren
Scenaristica Milana Vlaović istaknula je kako je put do priče vodio kroz opsežno istraživanje i razgovore s ljudima koji su poznavali Tošu. „Da bismo došli do obrisa ove priče morali smo obaviti desetke razgovora i intervjua, preslušati pjesme, obići lokacije, istraživati i slagati mozaik života jedne zvijezde koji je u velikom dijelu bio javan, ali sve to nam nije bilo dovoljno. Željeli smo otići dublje. Trebalo je pronaći čovjeka i ponuditi ljudima priču o njemu koja je bila tu, skrivena od reflektora, i čekala da je netko konačno pokaže svijetu“, rekla je Vlaović.
Upravo se u tome nalazi jedno od ključnih pitanja – gdje završava javna slika zvijezde, a počinje priča o čovjeku iza nje.
Dejan Hren
Za scenarista Andreja Volkashina taj proces istodobno znači napraviti izbor iz goleme količine materijala koji postoji o Tošinu životu. „Pred nama je ogroman materijal: činjenice, svjedočanstva, sjećanja i trenuci koje ljudi već poznaju. Ali film ne može sadržavati cijeli jedan život. Najveći scenaristički izazov je prepoznati što doista pripada priči i gdje biografija prestaje, a počinje film“, rekao je Volkashin.
Autori su zato kroz razgovore, osobna svjedočanstva, glazbenu ostavštinu, lokacije i dostupne materijale pokušavali složiti širu sliku Tošina života, tražeći detalje i perspektive koje dosad nisu bile u prvom planu. Pritom se ne polazi samo od biografskih činjenica i poznatih trenutaka iz njegove karijere. U središtu je čovjek koji je postojao izvan pozornice i reflektora, kao i pitanje kako njegovu priču danas ispričati publici koja ga već desetljećima pamti na vlastiti način.
Dejan Hren
„Svatko ima svoju priču o Toši“, bila je jedna od polazišnih misli razgovora, a upravo je mnoštvo tih priča postalo dio procesa nastanka projekta. Jer kada milijuni ljudi imaju vlastito sjećanje na istu osobu, filmska priča mora pronaći prostor između onoga što svi već znaju i onoga što tek treba otkriti.
Projekt „Toše Proeski“ razvija se kroz tri formata: igrani film, igranu seriju i dokumentarnu seriju, koji će iz različitih perspektiva pristupiti životu, karijeri i nasljeđu jednog od najprepoznatljivijih glazbenika s ovih prostora. Predstavljanje na Weekend.19 dao je prvi uvid u kreativni i istraživački proces projekta koji tek nastaje.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Brat pokojne princeze Diane, Charles Spencer, iznio je prilično oštro mišljenje o filmu „Spencer” iz 2021. godine, u kojem je američka glumica Kristen Stewart utjelovila njegovu sestru. Iako film smatra lošim, njezinu je glumu ocijenio izvanrednom te priznao da ga je iznenadilo koliko je uvjerljivo uspjela dočarati Dianinu osobnost, način ponašanja i emocionalno stanje.
Više od tri desetljeća nakon što su Winifred, Mary i Sarah Sanderson prvi put uskrsnule u Salemu, Disney priprema njihov novi povratak. Hocus Pocus 3 više nije samo ideja o kojoj povremeno govore glumice ili nastavak koji postoji zahvaljujući željama obožavatelja, nego projekt koji se nalazi u razvoju u Disneyju. Put do trećeg filma ipak traje mnogo dulje nego što se moglo očekivati nakon velikog interesa koji je izazvao Hocus Pocus 2. Disney je razvoj trećeg nastavka potvrdio još 2023. godine, tijekom sljedećih nekoliko godina stizale su tek povremene informacije o scenariju i razgovorima s glumačkom postavom, a konkretniji pomak dogodio se 2026. godine, kada je potvrđeno da se Bette Midler, Sarah Jessica Parker i Kathy Najimy planiraju ponovno okupiti kao tri sestre Sanderson.
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
U Zagrebu je 2. rujna 2026. godine završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Eva nakon pada“, redateljskog i scenarističkog prvijenca Lane Barić. Film je sniman tijekom 24 dana, a riječ je o projektu koji u središte postavlja priču o identitetu, gubitku i pokušaju stvaranja novog života nakon iskustva koje nepovratno mijenja čovjekovu svakodnevicu. Produkciju potpisuje hrvatski Propeler Film, dok na projektu kao koproducenti sudjeluju srpska produkcijska kuća Baš Čelik te hrvatske kuće Focus Media i Passion Project.
Njega kože odavno je prerasla jednostavnu rutinu čišćenja i nanošenja omiljene kreme. Sve više pažnje posvećuje se načinu na koji aktivni sastojci djeluju na kožu, njihovoj pravilnoj primjeni i tehnologijama koje mogu poboljšati rezultate svakodnevne njege. Profesionalni kozmetički tretmani pritom ostaju omiljen izbor za ciljanu njegu, ali želja za održavanjem njegovanog izgleda kože između odlazaka u salon otvorila je prostor uređajima namijenjenima kućnoj upotrebi. Među njima se nalazi Environ DF Mobile, uređaj koji tehnologiju poznatu iz profesionalnih tretmana približava svakodnevnim beauty ritualima.
Céline Dion posljednje koncerte svoje pariške rezidencije u 2026. godini započela je u posebno izrađenoj Chanel Haute Couture haljini koja je vratila u središte pozornosti jedno od njezinih najpoznatijih modnih izdanja. Kreaciju potpisuje Matthieu Blazy, kreativni direktor Chanela, koji je za kanadsku pjevačicu reinterpretirao haljinu iz kolekcije proljeće/ljeto 1997., koju je nosila na 69. dodjeli Oscara. Gotovo tri desetljeća kasnije, nekadašnji dizajn Karla Lagerfelda dobio je novu verziju, izrađenu u pariškim atelijerima modne kuće. Za njezinu izradu bilo je potrebno 1380 sati rada, a završni izgled uključuje tisuće kristala, perlica i dijamanata.
Zagrebački Boogie Lab ove jeseni ponovno otvara vrata večernjem gastronomskom programu Moonlight Sessions, koji od 24. listopada do 21. studenoga donosi pet subotnjih druženja uz gostujuće chefove, barmene i DJ-eve. Nakon proljetnog izdanja koje je privuklo velik interes publike, novi ciklus okuplja poznata imena hrvatske i regionalne gastronomske scene, a svaka će večer imati zaseban meni osmišljen posebno za tu priliku. U kuhinji će gostujući chefovi surađivati s izvršnim chefom Boogie Laba Rokom Nikolićem i njegovim timom, dok će barmeni pripremati autorske koktele, a za glazbeni dio programa bit će zaduženi DJ-evi Froever, Tabu, Pytzek i Yesh.
Svake godine 14. listopada obilježava se Svjetski dan ćelavih muškaraca, poznat i pod engleskim nazivom Be Bald and Be Free Day, koji poziva na prihvaćanje ćelavosti i slobodniji odnos prema vlastitom izgledu. Iako se danas često povezuje s muškim samopouzdanjem i privlačnošću, ovaj neobični datum nastao je iz mnogo jednostavnije ideje da ljudi koji nemaju kosu ne bi trebali osjećati potrebu skrivati svoju glavu. Ćelavost je stoljećima bila povod za šale, nesigurnost i pokušaje prikrivanja, ali je istodobno postala prepoznatljivo obilježje nekih od najpoznatijih muškaraca u sportu, filmu i javnom životu.
Zimska sezona sve je bliže, a s njom se ponovno vraća i moda inspirirana alpskim odmaralištima, skijaškim stazama i dugim poslijepodnevima provedenima u planinskim chaletima. Posljednjih godina skijaška odjeća odavno je izašla iz okvira sportskog ormara, a puffer jakne, toplo pletivo i čizme podstavljene krznom postali su sastavni dio zimskih kombinacija koje viđamo i na gradskim ulicama. Upravo se na toj ideji temelji nova Chanel Coco Neige 2026 kolekcija, u kojoj francuska modna kuća spaja prepoznatljivu eleganciju sa sportskim siluetama i razigranim retro detaljima.