Regionalna filmska elita okupila se u Crnoj Gori: Sve je spremno za večer koja slavi najbolja filmska i televizijska ostvarenja
Drugo izdanje Adriatic Film & TV Awards, nagrada koje okupljaju filmske i televizijske profesionalce iz cijele regije, službeno je otvoreno u petak, 23. listopada, na Žičari Kotor–Lovćen u Crnoj Gori. Na otvorenju su se okupili nominirani autori i glumci, predstavnici filmske industrije, organizatori i partneri događaja, dok je središnji dio programa rezerviran za svečanu dodjelu nagrada koja će se održati u subotu, 24. listopada, u Porto Montenegru u Tivtu. Ovogodišnje izdanje traje do 25. listopada, a u središtu pozornosti nalaze se filmovi i televizijske serije koji su obilježili proteklu produkcijsku sezonu u zemljama regije.
AFA nagrade dodjeljuje Filmska i TV Akademija Jadranske regije, koju su osnovali članovi Mreže festivala Jadranske regije, odnosno Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd i Zagreb Film Festival. O nominacijama je elektroničkim glasovanjem odlučivalo više od 800 članova Akademije, filmskih i televizijskih profesionalaca različitih struka, koji biraju i konačne dobitnike. Nagrade obuhvaćaju ostvarenja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, a ovogodišnji program donosi deset natjecateljskih kategorija, sedam filmskih i tri televizijske. Prvi put dodjeljuje se i posebno priznanje za izniman uspjeh u kinodistribuciji, namijenjeno ostvarenju s najvećim prihodom na kinoblagajnama.
Među nominiranima za najbolji film ove su se godine našla ostvarenja DJ Ahmet Georgija M. Unkovskog, Bog neće pomoći hrvatske redateljice Hane Jušić, Majka Teone Strugar Mitevske, Vetre, pričaj sa mnom Stefana Đorđevića i Yugo Florida Vladimira Tagića. Svih pet redatelja nominirano je i u kategoriji najbolje režije, dok se četiri od tih pet filmova natječu i za najbolji scenarij. Riječ je o autorima različitih generacija i filmskih pristupa, čiji se radovi bave obiteljskim odnosima, odrastanjem, osobnim gubicima i društvenim očekivanjima.
Hrvatsku kinematografiju među kandidatima za najbolji film predstavlja Bog neće pomoći, drugi dugometražni igrani film Hane Jušić, koja je pozornost međunarodne filmske javnosti privukla svojim prvijencem Ne gledaj mi u pijat. U novom filmu Jušić se okreće povijesnom ambijentu i priči o strankinji čiji dolazak narušava odnose unutar zatvorene zajednice. Uz nominacije za najbolji film, režiju i scenarij, ostvarenje je donijelo nominaciju čileanskoj glumici Manueli Martelli za najbolju glavnu glumicu, dok je Ana Marija Veselčić nominirana u kategoriji zvijezde u usponu. Producentica filma je Ankica Jurić Tilić.
Među naslovima koji konkuriraju za glavnu nagradu nalazi se i DJ Ahmet, dugometražni prvijenac makedonskog redatelja Georgija M. Unkovskog. Film prati mladog Ahmeta koji odrasta u tradicionalnoj ruralnoj zajednici, a u elektroničkoj glazbi pronalazi prostor za vlastite želje i interese. Priča o sukobu generacija i očekivanjima sredine donijela je Unkovskom nominacije za režiju i scenarij, dok je mladi Arif Jakup nominiran za najboljeg glavnog glumca i zvijezdu u usponu. Za najbolju glavnu glumicu nominirana je i Dora Akan Zlatanova.
Pozornost privlači i Majka redateljice Teone Strugar Mitevske, film inspiriran životom Majke Tereze, u kojem naslovnu ulogu tumači švedska glumica Noomi Rapace. Umjesto klasične biografske priče, film se usredotočuje na razdoblje prije osnivanja njezina redovničkog reda i osobne dvojbe s kojima se suočavala. Rapace je nominirana za najbolju glavnu glumicu, a njezin glumački partner Nikola Ristanovski za najboljeg glavnog glumca. Film se natječe i u kategorijama režije i scenarija.
Srpsku kinematografiju među kandidatima za najbolji film predstavljaju Vetre, pričaj sa mnom Stefana Đorđevića i Yugo Florida Vladimira Tagića. Đorđevićev film, koji se bavi obiteljskim odnosima, sjećanjem i gubitkom majke, donio je autoru nominacije za režiju, scenarij, najbolji debitantski film i najbolju glavnu mušku ulogu. Yugo Florida, dugometražni prvijenac redatelja Vladimira Tagića, također se bavi složenim obiteljskim odnosima i suočavanjem s bolešću, a uz nominacije za film i režiju, u glumačkim kategorijama istaknuli su se Andrija Kuzmanović, Hana Selimović i Jana Milosavljević.
U konkurenciji za najbolji debitantski film nalaze se i Fantasy redateljice Katarine Bogdanović, poznate pod umjetničkim imenom Kukla, te slovenski film Ida, ki je pela tako grdo, da so še mrtvi vstali od mrtvih in zapeli z njo redateljice Ester Ivakič. Nominaciju za najbolji scenarij dobio je i Nikola Ležaić za film Kako je ovdje tako zeleno?, dok se glumac Filip Đurić za isti naslov natječe u kategoriji najbolje glavne muške uloge.
U televizijskom dijelu konkurencije nominirano je pet serija koje su privukle pozornost regionalne publike. Hrvatsku predstavlja Sram, domaća adaptacija norveškog formata Skam, koja prati svakodnevicu adolescenata i njihove odnose s vršnjacima, obitelji i okolinom. Serija je nominirana za najbolju televizijsku seriju, dok su Jana Jakopović i Borna Šimunek nominirani u glumačkim kategorijama.
Za najbolju seriju natječu se i bosanskohercegovačka ostvarenja Komar i Kotlina, slovenska serija Pošast za železno zaveso te srpska kriminalistička drama Senke nad Balkanom. Potonja, iza koje stoji Dragan Bjelogrlić, već je poznata regionalnoj publici po spoju povijesne fikcije, političkih intriga i kriminalističke radnje. Bjelogrlić je nominiran i za najboljeg glavnog glumca u televizijskoj seriji, a njegove kolegice Nina Janković i Nataša Ninković za najbolju glavnu glumicu.
Bosanskohercegovačke serije također su ostvarile više glumačkih nominacija. Za uloge u Kotlini nominirani su Boris Ler, Feđa Štukan i Snežana Vidović, dok su za Komar nominacije dobili Lejla Hakalović i Igor Skvarica. U kategoriji zvijezde u usponu nalazi se i Lamija Salihović, nominirana za rad u obje serije. Među kandidatima za isto priznanje nalazi se i Marko Grabež za ulogu u filmu Svadba.
Otvaranje ovogodišnjeg izdanja AFA nagrada održano je na Žičari Kotor–Lovćen, gdje su se u petak susreli nominirani, organizatori, partneri i gosti događaja. Predsjednik Filmske i TV Akademije Jadranske regije Mirsad Purivatra tom je prilikom istaknuo da je riječ o priznanjima koja filmski i televizijski profesionalci dodjeljuju svojim kolegama, izrazivši zadovoljstvo što se dodjela drugu godinu održava u Crnoj Gori. Govoreći o budućnosti manifestacije, Purivatra je izrazio uvjerenje da će Porto Montenegro, Kotor i Tivat postati redovito mjesto okupljanja regionalne filmske industrije.
Domaćini otvorenja također su izrazili zadovoljstvo nastavkom suradnje s organizatorima. Izvršna direktorica Žičare Kotor–Lovćen Ana Ivanović istaknula je mogućnost povezivanja filmskih autora i lokalnih destinacija, dok je izvršna direktorica Porto Montenegra Andrea Eggers govorila o kulturnim događanjima kao dijelu cjelogodišnjeg programa te destinacije. Porto Montenegro glavni je partner AFA nagrada, a službeni partner projekta u Crnoj Gori kompanija je Strategist.
Uz svečanu dodjelu, program ovogodišnjeg AFA vikenda uključuje i besplatne projekcije nominiranih filmova, čime će dio ostvarenja iz ovogodišnje konkurencije biti dostupan i publici u Crnoj Gori. Imena dobitnika bit će poznata na večerašnjoj ceremoniji u Porto Montenegru, kada će članovi Filmske i TV Akademije Jadranske regije drugi put dodijeliti priznanja autorima, glumcima i ostvarenjima iz protekle filmske i televizijske sezone.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Brat pokojne princeze Diane, Charles Spencer, iznio je prilično oštro mišljenje o filmu „Spencer” iz 2021. godine, u kojem je američka glumica Kristen Stewart utjelovila njegovu sestru. Iako film smatra lošim, njezinu je glumu ocijenio izvanrednom te priznao da ga je iznenadilo koliko je uvjerljivo uspjela dočarati Dianinu osobnost, način ponašanja i emocionalno stanje.
Više od tri desetljeća nakon što su Winifred, Mary i Sarah Sanderson prvi put uskrsnule u Salemu, Disney priprema njihov novi povratak. Hocus Pocus 3 više nije samo ideja o kojoj povremeno govore glumice ili nastavak koji postoji zahvaljujući željama obožavatelja, nego projekt koji se nalazi u razvoju u Disneyju. Put do trećeg filma ipak traje mnogo dulje nego što se moglo očekivati nakon velikog interesa koji je izazvao Hocus Pocus 2. Disney je razvoj trećeg nastavka potvrdio još 2023. godine, tijekom sljedećih nekoliko godina stizale su tek povremene informacije o scenariju i razgovorima s glumačkom postavom, a konkretniji pomak dogodio se 2026. godine, kada je potvrđeno da se Bette Midler, Sarah Jessica Parker i Kathy Najimy planiraju ponovno okupiti kao tri sestre Sanderson.
Vampiri se na filmu pojavljuju dulje od jednog stoljeća, ali malo je filmskih figura koje su se tijekom tog vremena toliko puta mijenjale, a ipak ostale odmah prepoznatljive. Nekada su bili zastrašujuća bića skrivena u dvorcima i mračnim prostorijama, zatim elegantni aristokrati, zavodnici, usamljenici i tragični besmrtnici, a poslije su postali tinejdžeri, ljubavnici, akcijski junaci, stanovnici velikih gradova i protagonisti filmova koji s klasičnim gotičkim hororom na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog. Upravo taj put, od nijemog filma i njemačkog ekspresionizma do suvremenih autorskih i komercijalnih interpretacija vampirskog mita, donosi listopadski ciklus Vampirizam na filmu u sklopu programa Tuškanac u gostima.
Priča o Toši Proeskom svima je poznata, no film o njegovu životu još nije ispričan. Upravo je pitanje kako napraviti film o čovjeku o kojem publika već ima vlastitu sliku bilo u središtu razgovora „Next Big Thing - Toše Proeski film“, održanog na Weekend.19 u Rovinju. Projekt su predstavili producent Pece Taleski, autor projekta Igor Stoimenov, scenaristi Milana Vlaović i Andrej Volkashin, govoreći o njegovu nastanku, istraživanju života i osobnosti jednog od najvoljenijih glazbenika u regiji te izazovu pretvaranja brojnih osobnih sjećanja u jednu filmsku priču.
Postoje dizajneri koje pamtimo po haljinama, postoje oni koji ostanu vezani uz jednu modnu kuću, a postoje i rijetki pojedinci čija osobnost s vremenom postane jednako prepoznatljiva kao njihov rad. Karl Lagerfeld pripadao je ovoj posljednjoj skupini. Čak i ljudi koji nikada nisu pratili modu mogli su prepoznati njegovu siluetu. Bijela kosa skupljena u rep, tamne naočale, visoki bijeli ovratnik, crno odijelo, rukavice bez prstiju i prstenje s vremenom su postali svojevrsna uniforma. Iza nje se nalazio čovjek koji je desetljećima radio za Chloé, Fendi i Chanel, vodio vlastiti brend, fotografirao kampanje, izdavao knjige, skupljao umjetnost i namještaj, pratio glazbu i popularnu kulturu te gotovo do smrti odbijao živjeti od vlastite prošlosti. Upravo je taj čovjek tema dokumentarca Karl redatelja Nicka Hookera, filma koji ne pokušava samo ispričati kako je Lagerfeld postao slavan, nego pronaći osobu iza slike koju je sam toliko pažljivo napravio.
Postoje putovanja na kojima pokušavamo vidjeti što više, a postoje i ona na kojima jedno stablo, stari zid, vrt iza zatvorenih vrata ili stol postavljen za večeru ostanu u sjećanju dulje od svih znamenitosti koje smo toga dana obišli. Upravo takav način putovanja nalazi se u središtu nove dokumentarne serije „Savršena mjesta sa Sašom Šekoranjom“, koja u ponedjeljak, 28. rujna, u 20:15 sati počinje s prikazivanjem na Prvom programu Hrvatske televizije. Serija ima sedam epizoda, a svaka traje oko 45 minuta.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Glavnu ulogu u kombinaciji ima maslinastozeleni cargo kombinezon dugih rukava, s naglašenim džepom na prednjoj strani i remenom od istog materijala koji prati liniju struka.
Na fotografijama je zabilježila šetnje gradskim ulicama i obilazak poznatih znamenitosti, ali i jedan od nezaobilaznih dijelova svakog posjeta Italiji – uživanje u tjestenini.
Crno odijelo jedan je od onih komada koji ne ovise o prolaznim trendovima, a Alenov izbor pokazuje koliko dobar kroj, bijela košulja i nekoliko promišljenih detalja mogu biti dovoljni za upečatljiv rezultat.