Film „Vlak u snijegu” koji su voljele generacije vraća se na veliko platno: Ne propustite besplatne projekcije diljem Hrvatske!

Ovogodišnji program posvećen je Nikoli Tanhoferu, jednom od najpoznatijih hrvatskih filmskih redatelja i snimatelja, povodom stote obljetnice njegova rođenja. Publika će moći pogledati šest njegovih filmskih ostvarenja, među kojima je i čuveni „H-8…”, dok je posebno mjesto u programu rezervirano za „Vlak u snijegu”, omiljeni dječji film koji ove godine obilježava 50 godina od nastanka. Riječ je o naslovima koji pripadaju različitim filmskim žanrovima i generacijama, ali su tijekom desetljeća zadržali svoje mjesto u hrvatskoj filmskoj kulturi.

Svjetski dan audiovizualne baštine obilježava se 27. listopada, a posvećen je očuvanju filmskih, televizijskih i drugih audiovizualnih zapisa. Filmske vrpce s vremenom propadaju, tehnološki formati zastarijevaju, a pojedina ostvarenja bez odgovarajuće zaštite mogu postati teško dostupna ili potpuno nestati. Zbog toga filmski arhivi čuvaju izvorne materijale, obnavljaju oštećene kopije i omogućuju da se stariji naslovi ponovno prikazuju u kinima. Hrvatska kinoteka, koja djeluje u sklopu Hrvatskog državnog arhiva, čuva filmsko gradivo nastalo tijekom povijesti domaće kinematografije, a upravo iz njezine zbirke dolaze materijali koji će se koristiti za ovogodišnje projekcije.

U središtu programa nalazi se Nikola Tanhofer, autor čija je karijera obuhvatila gotovo sve važne dijelove filmskog stvaralaštva. Radio je kao snimatelj, redatelj, scenarist i filmski pedagog, a profesionalni put započeo je neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. U vrijeme kada se domaća kinematografija razvijala u novim produkcijskim okolnostima, Tanhofer je sudjelovao u oblikovanju njezina vizualnog izraza. Posebno se zanimao za mogućnosti filmske fotografije, kompoziciju kadra, osvjetljenje i tehničke postupke kojima se mogla postići uvjerljivija filmska atmosfera.

Kao redatelj snimio je sedam dugometražnih igranih filmova, a njegova ostvarenja nisu bila ograničena na jedan žanr. Bavio se društvenim problemima, ljudskim odnosima, ratnim iskustvima, kriminalističkim zapletima i fantastikom. Uz rad na filmovima, sudjelovao je i u obrazovanju budućih filmskih profesionalaca. Utemeljio je Odsjek filmskog i televizijskog snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te napisao stručne knjige o filmskoj fotografiji koje su koristile generacije domaćih snimatelja.

Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima posebno se izdvaja „H-8…” iz 1958. godine, film koji se i danas smatra jednim od najboljih naslova hrvatske kinematografije. Nastao je prema stvarnoj prometnoj nesreći na cesti Zagreb – Beograd, a radnja prati putnike autobusa i vozača kamiona čiji će se životi susresti u tragičnim okolnostima. Tanhofer postupno upoznaje gledatelje s njihovim osobnostima, razgovorima, svakodnevnim brigama i međusobnim odnosima, dok se nad cijelom pričom nadvija spoznaja da će se dogoditi nesreća.

Posebnost filma proizlazi iz načina na koji gradi napetost. Umjesto da se usredotoči isključivo na prometnu katastrofu, redatelj veliku pozornost posvećuje ljudima koji se nalaze na putovanju. Njihove sudbine razvijaju se kroz naizgled obične situacije, zbog čega završni događaj ostavlja snažan dojam. Film je tijekom desetljeća stekao status klasika, a njegova obnovljena verzija ponovno je privukla pozornost i izvan Hrvatske. Restaurirana kopija prikazana je proteklog proljeća u programu Classici fuori Mostra, povezanom s venecijanskim programom filmskih klasika, čime je Tanhoferovo ostvarenje dobilo novu priliku pred međunarodnom publikom. Upravo će se ta restaurirana kopija koristiti i tijekom listopadskih projekcija.

Publika će imati priliku upoznati i Tanhoferov redateljski prvijenac „Nije bilo uzalud” iz 1957. godine. Film prati mladog liječnika koji dolazi u seosku sredinu i ondje se suočava s bolestima, predrasudama i otporom prema promjenama. Kroz njegov rad i odnose s lokalnim stanovništvom razvija se priča koja spaja socijalnu dramu s elementima kriminalističkog trilera. Film je iste godine prikazan na Berlinskom filmskom festivalu, a danas je zanimljiv i kao prikaz društvenih okolnosti, odnosa prema medicini i svakodnevnog života u poslijeratnom razdoblju.

Drukčiju stranu Tanhoferova stvaralaštva predstavlja „Klempo” iz 1958. godine, srednjometražni igrani film koji pripada među prve hrvatske filmove snimljene u boji. Radnja prati mlade zaljubljenike u zrakoplovstvo koji školske praznike provode u školi jedriličarstva, u aeroklubu na Bledu. Film donosi prizore letenja, mladenačkih pustolovina i druženja, a Tanhofer je posebnu pozornost posvetio snimanju akcijskih scena. Za današnje gledatelje zanimljiv je i zbog prikaza nekadašnjeg načina provođenja slobodnog vremena te tehničkih mogućnosti filmske produkcije krajem pedesetih godina.

U programu je i „Sreća dolazi u 9” iz 1961. godine, neobična filmska komedija koja spaja fantastiku, bajku i satiru. Ovim se naslovom Tanhofer udaljio od realističnih priča i istraživao drukčije mogućnosti filmskog pripovijedanja. Film se često spominje među neobičnijim ostvarenjima tadašnje hrvatske i jugoslavenske kinematografije upravo zbog žanrovskog pristupa koji se razlikovao od prevladavajućih filmskih tema toga razdoblja.

Ratnom tematikom bavi se „Dvostruki obruč” iz 1963. godine, drama smještena u vrijeme Drugoga svjetskog rata. U središtu priče nalaze se pripadnici ilegalnog pokreta otpora koji se, osim s njemačkim okupatorom, suočavaju i sa susjedima koji su pristali na suradnju s okupacijskim vlastima. Film istražuje odnose među ljudima u okolnostima u kojima politički sukobi i osobni izbori izravno utječu na svakodnevni život. Na Pulskom filmskom festivalu 1963. godine osvojio je Srebrnu arenu za režiju i Nagradu publike Jelen.

Tanhoferov dio programa zaokružuje psihološka drama „Svanuće”, u kojoj su u prvom planu složeni emocionalni odnosi običnih ljudi. U takvim je pričama redatelj često pronalazio prostor za promatranje ljudskog ponašanja, nesporazuma i osobnih odluka, bez potrebe za velikim povijesnim događajima ili spektakularnim prizorima.

Uz Tanhoferove filmove, ovogodišnje obilježavanje audiovizualne baštine donosi i naslov koji će mnogima biti prvi razlog za odlazak u kino. „Vlak u snijegu”, redatelja Mate Relje, već je pola stoljeća jedan od najprepoznatljivijih domaćih dječjih filmova. Snimljen prema istoimenom romanu Mate Lovraka, prati skupinu učenika koji tijekom putovanja vlakom upadaju u nevolju kada snježni nanosi zaustave njihovo putovanje. Djeca se moraju organizirati, surađivati i pronaći način da zajedničkim snagama svladaju prepreku.

Priča o malim zadrugarima, prijateljstvu, odgovornosti i zajedništvu generacijama je bila dio školskog odrastanja. Mnogi su se s Lovrakovim likovima najprije susreli kroz lektiru, a zatim i kroz filmsku adaptaciju. Film je ostao prepoznatljiv po dječjim junacima, zimskim prizorima i pjesmi „Kad se male ruke slože”, koju publika pamti i desetljećima nakon prvog gledanja. Iako današnja djeca odrastaju uz drukčije filmove i načine gledanja sadržaja, priča o učenicima koji se sami moraju snaći u neočekivanoj situaciji i dalje je razumljiva i bliska mlađim gledateljima.

Pedeseta obljetnica „Vlaka u snijegu” prilika je i za obiteljski odlazak u kino. Roditelji i bake i djedovi koji su film gledali tijekom vlastitog djetinjstva sada ga mogu ponovno doživjeti s najmlađima, u prostoru za koji je izvorno i snimljen. Projekcija na velikom platnu pruža drukčiji doživljaj od gledanja na televizoru ili mobitelu, osobito kada je riječ o filmu koji se desetljećima uglavnom prikazivao u školama i televizijskim programima.

Posebno su predviđene i inkluzivne projekcije „Vlaka u snijegu” u Puli i Korčuli, gdje će se prikazivati verzija prilagođena gluhim i nagluhim osobama. Time će i gledatelji kojima su potrebne takve prilagodbe moći sudjelovati u obljetničkom programu.

Besplatne projekcije održavat će se u različitim dijelovima Hrvatske, od velikih gradova do manjih sredina u kojima su lokalna kina i kulturni centri često glavna mjesta za gledanje filmova izvan kuće. U Zagrebu će se program odvijati u Kinu Tuškanac, a pridružit će mu se i nezavisni ekrani mreže Kinoholik, koji organiziraju filmske projekcije u gradskim četvrtima. Među lokacijama su Kraljevec, Horvati, Trnjanska Savica, Vrapče, Ferenčica, Novo Brestje, Dubrava, Petruševec, Cvjetnica i Gornji Stenjevec, kao i Dom Park te Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad.

Izvan Zagreba program će se održavati u riječkom Art-kinu, pulskom Kinu Valli, karlovačkom Kinu Edison, zadarskom Kinu Zona i šibenskoj Tvrđavi kulture. Projekcije su najavljene i u Čakovcu, Sisku, Bjelovaru, Varaždinu, Samoboru, Koprivnici, Krapini, Križevcima, Kutini, Labinu, Rovinju, Ogulinu, Novskoj, Daruvaru, Pakracu i drugim gradovima. Program stiže i na obalu te otoke, uključujući Korčulu, Lastovo, Komižu, Trogir, Novalju, Novigrad i Imotski.

Takva rasprostranjenost omogućuje gledanje domaćih klasika i publici koja inače nema mnogo prilika za susret s restauriranim filmovima ili starijim ostvarenjima iz arhivskih zbirki. Za dio gledatelja ovo će biti prvi susret s Tanhoferovim filmovima, dok će drugi moći ponovno pogledati naslove koje nisu vidjeli desetljećima. Posebno je zanimljivo što program okuplja filmove koji su nastajali u razdoblju od pedesetih godina nadalje, pa se kroz njih mogu pratiti promjene u glumi, načinu snimanja, filmskoj fotografiji, svakodnevnom govoru i prikazu društvenog života.

Program organiziraju Kino mreža i Hrvatski državni arhiv, odnosno Hrvatska kinoteka, u suradnji s Kinoholikom, uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova i Hrvatskog audiovizualnog centra. Svi filmovi prikazivat će se besplatno, a program traje od 22. do 27. listopada.

Za one koji već dugo nisu bili u kinu, ovo je prilika za povratak velikom platnu bez kupnje ulaznice. Za ljubitelje filmske povijesti prilika je da pogledaju ostvarenja Nikole Tanhofera u kinodvorani, a za obitelji da zajedno pogledaju „Vlak u snijegu”, film uz koji su odrastale brojne generacije. Ovoga listopada domaći filmski klasici ponovno se vraćaju ondje gdje su prvi put susreli svoju publiku, u kino.