Znanstvenici šokirali: ne trebate 10 000 koraka dnevno, dovoljno je puno manje – evo koliko
Godinama nam je brojka od 10 000 koraka dnevno visjela iznad glave poput zlatnog standarda zdravlja i dugovječnosti. Mobiteli, pametni satovi i fitness aplikacije neprestano nas podsjećaju na nju, a često se čini kao da bez tog cilja nema smisla ni obuvati tenisice. Ali što ako vam kažemo da je sve to – mit?
Novo istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu The Lancet Public Health donosi pravo olakšanje: za zdravlje srca, dugovječnost i vitalnost sasvim je dovoljno između 5000 i 7000 koraka dnevno. Drugim riječima – pola od “obaveznih” 10 000 i dalje čini ogromnu razliku.
Zašto je dovoljno 5000 koraka
Istraživanje je analiziralo gotovo 90 različitih studija i zaključilo: hodanjem od barem 5000 koraka dnevno značajno smanjujete rizik od niza bolesti. U usporedbi s osobama koje hodaju samo 2000 koraka ili manje, šanse za preranu smrt padaju za čak 47 %, rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjuje se za 23 %, od raka za 37 %, a od demencije za 22 %.
Mit o 10 000 koraka
Iako 10 000 koraka može biti dobar motivator, rezultati pokazuju da nakon 7000 koraka zdravstvene koristi stagniraju. Drugim riječima, iako više kretanja nikad nije loše, nema velike razlike hoćete li napraviti 7 ili 10 tisuća koraka.
Kako to primijeniti u svakodnevici
Dobra vijest je da ne morate robovati brojkama. Stručnjaci poručuju: najvažnije je kretati se redovito, ali u formi koja vama odgovara. To može biti:
šetnja do trgovine umjesto vožnje autom,
druženje uz laganu šetnju umjesto kave u kafiću,
kratki kućni trening ili vožnja biciklom.
Poanta je pronaći male, održive načine kretanja koji se lako uklapaju u vaš raspored – jer dosljednost i užitak donose više koristi od bilo koje brojke na zaslonu.
Sljedeći put kada ne uspijete “uhvatiti” 10 000 koraka, nemojte osjećati krivnju. I 5000 je dovoljno da učinite nešto veliko za svoje zdravlje – a ponekad je upravo manje zapravo više.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Hrvatska kinematografija imat će snažnu zastupljenost u natjecateljskim programima 24. Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga. U glavnom programu za Zlatna kolica natjecat će se dugometražni igrani filmovi Danas je mama živa Josipa Lukića i Sitni lopovi Mate Ugrina, dok će Male stvari Zvonimira Jurića u programu Ponovno s nama konkurirati za Zlatni bicikl. Ovogodišnji ZFF zagrebačkoj će publici tijekom sedam festivalskih dana predstaviti oko stotinu filmskih naslova, a domaći filmovi zauzet će istaknuto mjesto u dijelu programa posvećenom novim autorskim ostvarenjima.
Francuska niche parfemska kuća ānti ove je godine predstavila Kleopatru, svoj novi Eau de Parfum, a miris je sada stigao i na hrvatsko tržište. Iza kompozicije stoji Emilie Coppermann, jedna od etabliranih francuskih parfumerki, dok je polazište za miris pronađeno u priči o mliječnim kupkama posljednje egipatske kraljice.
Povodom 45. obljetnice brenda, OPI za jesen 2026. predstavlja kolekciju OPI’s Most Requested, koja ponovno uvodi neke od najtraženijih povučenih nijansi iz arhive i istodobno donosi njihove suvremene interpretacije. Kolekcija se oslanja na boje koje su tijekom prethodnih desetljeća stekle prepoznatljiv status među korisnicima i profesionalcima, a njihov povratak prati izbor novih nijansi razvijenih na temelju poznatih OPI tonova.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Penélope Cruz pojavila se 8. rujna 2026. godine na crvenom tepihu 83. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji u crvenoj haljini izrađenoj posebno za nju u ateljeu modne kuće CHANEL. Španjolska glumica i ambasadorica kuće nosila je kreaciju od crvenog vunenog krepa, a njezin večernji izgled bio je povezan s premijerom filma „Bunker“, novog ostvarenja francuskog redatelja Floriana Zellera u kojem Cruz nastupa uz Javiera Bardema. Film je prikazan u službenoj konkurenciji festivala, a u glumačkoj postavi nalaze se i Stephen Graham, Paul Dano i Patrick Schwarzenegger. Venecijanska Biennale navodi da film traje 126 minuta, da je snimljen na engleskom i španjolskom jeziku te da je francusko-španjolska produkcija.
