Znanstvenici šokirali: ne trebate 10 000 koraka dnevno, dovoljno je puno manje – evo koliko
Godinama nam je brojka od 10 000 koraka dnevno visjela iznad glave poput zlatnog standarda zdravlja i dugovječnosti. Mobiteli, pametni satovi i fitness aplikacije neprestano nas podsjećaju na nju, a često se čini kao da bez tog cilja nema smisla ni obuvati tenisice. Ali što ako vam kažemo da je sve to – mit?
Novo istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu The Lancet Public Health donosi pravo olakšanje: za zdravlje srca, dugovječnost i vitalnost sasvim je dovoljno između 5000 i 7000 koraka dnevno. Drugim riječima – pola od “obaveznih” 10 000 i dalje čini ogromnu razliku.
Zašto je dovoljno 5000 koraka
Istraživanje je analiziralo gotovo 90 različitih studija i zaključilo: hodanjem od barem 5000 koraka dnevno značajno smanjujete rizik od niza bolesti. U usporedbi s osobama koje hodaju samo 2000 koraka ili manje, šanse za preranu smrt padaju za čak 47 %, rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjuje se za 23 %, od raka za 37 %, a od demencije za 22 %.
Mit o 10 000 koraka
Iako 10 000 koraka može biti dobar motivator, rezultati pokazuju da nakon 7000 koraka zdravstvene koristi stagniraju. Drugim riječima, iako više kretanja nikad nije loše, nema velike razlike hoćete li napraviti 7 ili 10 tisuća koraka.
Kako to primijeniti u svakodnevici
Dobra vijest je da ne morate robovati brojkama. Stručnjaci poručuju: najvažnije je kretati se redovito, ali u formi koja vama odgovara. To može biti:
šetnja do trgovine umjesto vožnje autom,
druženje uz laganu šetnju umjesto kave u kafiću,
kratki kućni trening ili vožnja biciklom.
Poanta je pronaći male, održive načine kretanja koji se lako uklapaju u vaš raspored – jer dosljednost i užitak donose više koristi od bilo koje brojke na zaslonu.
Sljedeći put kada ne uspijete “uhvatiti” 10 000 koraka, nemojte osjećati krivnju. I 5000 je dovoljno da učinite nešto veliko za svoje zdravlje – a ponekad je upravo manje zapravo više.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom zavirili na društvene mreže, vrlo je vjerojatno da ste primijetili detalj koji je nekoć bio rezerviran uglavnom za profesionalne sportaše, a danas ga sve češće nose trkači, rekreativci i poznata lica, a riječ je o tankim trakicama koje se postavljaju preko nosa i obećavaju jednostavniji protok zraka, ugodnije disanje tijekom dana, mirniju noć i manje problema s hrkanjem.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.
