Pokušavate se hraniti zdravo, no stalno ste napuhnuti poput balona? Povrće koje izaziva nadutost može biti zdravo, ali ne i dobro za vaše tijelo ako vas taj problem često muči.
Neke vrste povrća koje rado jedemo u zimskim danima posebno su kritične, upozoravaju stručnjaci pa bi bilo dobro zamijeniti ih nekim drugim vrstama ili ih se u potpunosti kloniti ako želite izbjeći bolan osjećaj nadutosti te stati u svoju omiljenu zimsku odjeću za tulume.
Povrće koje izaziva nadutost često jedemo u zimskim mjesecima
Ne može se poreći da je povrće ključni dio dobro uravnotežene prehrane. No to ne znači da sve povrće dolazi bez zdravstvenih rizika. Zapravo, postoji nekoliko povrća koje bi moglo biti štetno za vaš probavni sustav. To uključuje mnoge koji će vjerojatno dovesti do ili pogoršati probleme poput plinova i nadutosti.
Postoji jedna kategorija za koju se stručnjaci slažu da je bolje izbjegavati ove zime ako se borite s ovim problemima a to je povrće iz porodice Cruciferae, odnosno takozvane krstašice.
Povrće iz skupine Cruciferae poput prokulica, kelja, kupusa, cvjetače i brokule zasigurno je fenomenalno za zdravlje. Sve te vrste povrća su pravi borci protiv raka i izuzetno bogati vlaknima”. Međutim, ako se borite s kroničnom nadutošću, razmislite o uklanjanju ovih krivaca sa svog menija. Ovo povrće poznato je po tome što izazivaju plinove i nadutost, posebno kada se konzumira u sirovom obliku.
Povrće koje izaziva nadutost bolje je izbjegavati ako imate kroničnih problema s “napuhavanjem”
Stručnjaci kažu da je za to kriv jedan sastojak koji se nalazi u baš svakom povrću iz ove skupine. Naime, cvjetača, brokula, prokulice i kelj sadrže molekulu šećera zvanu rafinoza koju mnogi mogu teško probaviti, zajedno s visokim razinama fermentabilnih vlakana koja hrane crijevni mikrobiom, ali mogu ostaviti osjećaj nadutosti.
Osim ograničavanja unosa potencijalno štetne hrane poput ove, dodavanje odgovarajuće hrane bogate vlaknima u vašu prehranu i prakticiranje drugih navika koje su zdrave za crijeva mogu značajno utjecati na vaše probavno zdravlje. Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti jest obratiti pozornost na to kako vaše tijelo reagira na određenu hranu i prilagoditi se u skladu s tim.
A ako ste u nedoumici, obratite se svom liječniku.
U javnom prostoru posljednjih se godina sve češće pojavljuju novi pojmovi kojima se nastoji preciznije opisati ponašanje ljudi u suvremenim društvenim i komunikacijskim odnosima. Jedan od takvih pojmova jest otrovert, izraz koji se još uvijek ne nalazi u klasičnim psihološkim priručnicima, ali se postupno uvriježio u medijskom i kolokvijalnom govoru kao pokušaj imenovanja specifičnog obrasca ponašanja koji nadilazi uobičajene podjele na introverte i ekstroverte. Upravo zbog svoje neformalnosti i novosti, pojam otrovert zahtijeva dodatno razjašnjenje kako bi se izbjegla pojednostavljivanja i pogrešna tumačenja.
U suvremenim međuljudskim odnosima, osobito onima koji se razvijaju i odvijaju u digitalnom prostoru, sve se češće pojavljuju obrasci ponašanja koji nisu jasno imenovani, ali ostavljaju dubok i dugotrajan emocionalni trag. Jedan od takvih fenomena jest orbiting – pojam koji se posljednjih godina uvriježio u psihološkom i sociološkom diskursu kao opis specifične, pasivno-aktivne prisutnosti u odnosima koji su formalno prekinuti ili nikada nisu do kraja definirani. Iako se na prvi pogled može činiti bezazlenim, orbiting je složen i višeslojan oblik ponašanja koji snažno utječe na emocionalnu stabilnost, doživljaj vlastite vrijednosti i sposobnost zatvaranja odnosa.
U svijetu estetske kirurgije, u kojem se granica između medicine, estetike i identiteta svakim danom sve više sužava, rijetki su liječnici koji uspijevaju zadržati jednaku razinu znanstvene preciznosti, profesionalne etike i estetske suptilnosti. Dr. Boris Ivkić jedan je od njih. Kao specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, s dodatnim usmjerenjem prema estetskoj kirurgiji lica i vrata, dr. Ivkić pripada generaciji liječnika koji struku ne promatraju kao niz zahvata, već kao dugoročan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta. Njegov profesionalni put obilježen je istodobnim radom u funkcionalnoj i estetskoj kirurgiji, što mu omogućuje jedinstvenu perspektivu u razumijevanju anatomije, ali i psihologije lica. U vremenu kada se estetski zahvati često pojednostavljuju, banaliziraju ili svode na vizualni trend, on ustraje na medicinskoj ozbiljnosti i odgovornosti.
U posljednjih nekoliko godina sve češće svjedočimo fenomenu koji se u popularnoj kulturi označava pojmom “no contact” ili prekid kontakta s roditeljima. Taj izraz označava svjesni i namjerni prekid komunikacije s jednim ili oba roditelja, što uključuje prestanak telefonskih razgovora, poruka, videopoziva, izbjegavanje susreta pa čak i blokiranje roditelja na društvenim mrežama. Radi se o odluci koja nije impulzivna niti površna, već rezultat dugotrajnog nakupljanja emocionalnih povreda, zanemarivanja granica i kronične disfunkcije unutar obiteljskog sustava. Za mnoge milenijalce, to nije samo čin ogorčenosti ili buntovništva, već način očuvanja vlastitog mentalnog zdravlja i samopoštovanja.
U trenucima kada razmišljate o tome da uz pomoć detoksa uklonite iz tijela sve što gomilate i počnete iznova, važno je znati da to nije jednostavna fraza za vikend-reset već složen proces koji uključuje tijelo, um i prehranu u dugoročnom smislu. Muškarac koji svoje tijelo shvaća ozbiljno, zna da nije riječ o jednokratnom paketu koji „očisti sve”, nego o razumijevanju što znači detoksikacija, kada je potrebna, koliko je realna i ima li smisla u kontekstu modernog načina života.
Ako si se ikada uhvatio kako razmišljaš o tome da trebaš „ići na dijetu četiri tjedna” u nadi da će sva prekomjerna masa nestati preko noći, vrijeme je da promijeniš pristup. Muškarac koji želi smršavjeti ne mora žrtvovati društveni život, energiju ili osjećaj slobode. Možeš postići rezultat koji traje, a da pritom ne doživljavaš svaku večer kao bitku s tanjurom i vježbaonicom.
Svaki muškarac koji je ikada pogledao svoje tijelo u ogledalu i pomislio da bi mogao više nego što sada jest — da ga treninzi ne iscrpljuju nego pokreću — zna da izgradnja tijela nije samo stvar bezglavog tereta, nego promišljenog odnosa prema sebi.
Uoči Valentinova te jubilarne koncertne turneje kojom obilježava 40 godina iznimno uspješne i bogate glazbene karijere, Hari Mata Hari nakon duljeg diskografskog razdoblja predstavlja novu pjesmu koju publika s velikim nestrpljenjem iščekuje. Riječ je o emotivnoj baladi „Odavno si ti u srcu mom“, koja će premijerno biti objavljena 12. veljače, simbolično uoči Dana ljubavi, kao snažna glazbena uvertira u turneju „Koncerti ljubavi“ po Hrvatskoj. Sudeći prema prvim reakcijama obožavatelja i dugogodišnjih slušatelja na samu najavu pjesme, već sada se može naslutiti da je riječ o baladi koja ima potencijal obilježiti nadolazeće proljeće.
Miki Solus predstavlja novi videospot za pjesmu „Tonska proba“, autorski preciznu, kaotičnu i nimalo uljepšanu posvetu jednom od najstresnijih rituala koncertnog života – trenutku u kojem je klub još prazan, pozornica ogoljena, živci rastegnuti do pucanja, a sudbina cijelog benda koncentrirana u rukama osobe koja stoji iza miks pulta. Riječ je o pjesmi koja bez zadrške secira kolektivnu anksioznost glazbenika suočenih s tišinom praznog prostora, s mikrofonijom koja vreba iza svakog pomicanja fadera i s toncem koji u tom liminalnom trenutku poprima gotovo mitsku moć arbitra sudbine. Ono što bi, barem u teoriji, trebala biti puka tehnička priprema za koncert, vrlo brzo prerasta u psihološki rat ispunjen tenzijom, strahom, potisnutim bijesom i osjećajem potpune izloženosti.
Lara Demarin vraća se na Dorinu pozornicu s pjesmom „Mantra“, donoseći novu energiju i osobni izričaj koji je već osvojio hrvatsku glazbenu publiku. Njeno ime proteklih godina postalo je sinonim za predanost, strast i umjetničku autentičnost. Iza nje stoji glazbeničko obrazovanje, iskustvo u zborovima i pratećim vokalima, ali i niz samostalnih nastupa koji su oblikovali njezin jedinstveni stil. „Mantra“ je pjesma koja spaja plesne ritmove, etno elemente i snažan emotivni naboj, a iza nje stoji tim iskusnih autora i producenata, uključujući Laru, njezinog brata Luku, Roberta Aralicu i Hrvoja Domazeta.
Ako poželite pobjeći od predvidljivih večera kod kuće, improviziranih planova i poklona kupljenih u posljednji trenutak, zagrebački hotel Esplanade i ove godine nudi savršeno osmišljenu alternativu koja spaja profinjenu gastronomiju, bezvremensku eleganciju interijera, vrhunsku uslugu i onaj teško opisivi osjećaj istinskog uživanja u romantičnim trenucima u dvoje.
Znate li onu radost kad miris svježe pečenih krafni ispuni prostoriju i podsjeti vas na djetinjstvo, na zimske dane i na Fašnik koji je nekada značio smijeh, maskiranje i slatke trenutke s prijateljima? Upravo takvu čaroliju ponovno možete osjetiti u Magnoliji jer su se krafne vratile i to u svom najboljem izdanju do sada. Rađene prema starinskom slavonskom receptu, polako, ručno i s pažnjom koja se vidi u svakom detalju, mekane su, lagane i bogato punjene, baš onako kako trebaju biti kada želite trenutak sreće u kojem svaki zalogaj podsjeća na toplinu i domaću tradiciju.
