Pokušavate se hraniti zdravo, no stalno ste napuhnuti poput balona? Povrće koje izaziva nadutost može biti zdravo, ali ne i dobro za vaše tijelo ako vas taj problem često muči.
Neke vrste povrća koje rado jedemo u zimskim danima posebno su kritične, upozoravaju stručnjaci pa bi bilo dobro zamijeniti ih nekim drugim vrstama ili ih se u potpunosti kloniti ako želite izbjeći bolan osjećaj nadutosti te stati u svoju omiljenu zimsku odjeću za tulume.
Povrće koje izaziva nadutost često jedemo u zimskim mjesecima
Ne može se poreći da je povrće ključni dio dobro uravnotežene prehrane. No to ne znači da sve povrće dolazi bez zdravstvenih rizika. Zapravo, postoji nekoliko povrća koje bi moglo biti štetno za vaš probavni sustav. To uključuje mnoge koji će vjerojatno dovesti do ili pogoršati probleme poput plinova i nadutosti.
Postoji jedna kategorija za koju se stručnjaci slažu da je bolje izbjegavati ove zime ako se borite s ovim problemima a to je povrće iz porodice Cruciferae, odnosno takozvane krstašice.
Povrće iz skupine Cruciferae poput prokulica, kelja, kupusa, cvjetače i brokule zasigurno je fenomenalno za zdravlje. Sve te vrste povrća su pravi borci protiv raka i izuzetno bogati vlaknima”. Međutim, ako se borite s kroničnom nadutošću, razmislite o uklanjanju ovih krivaca sa svog menija. Ovo povrće poznato je po tome što izazivaju plinove i nadutost, posebno kada se konzumira u sirovom obliku.
Povrće koje izaziva nadutost bolje je izbjegavati ako imate kroničnih problema s “napuhavanjem”
Stručnjaci kažu da je za to kriv jedan sastojak koji se nalazi u baš svakom povrću iz ove skupine. Naime, cvjetača, brokula, prokulice i kelj sadrže molekulu šećera zvanu rafinoza koju mnogi mogu teško probaviti, zajedno s visokim razinama fermentabilnih vlakana koja hrane crijevni mikrobiom, ali mogu ostaviti osjećaj nadutosti.
Osim ograničavanja unosa potencijalno štetne hrane poput ove, dodavanje odgovarajuće hrane bogate vlaknima u vašu prehranu i prakticiranje drugih navika koje su zdrave za crijeva mogu značajno utjecati na vaše probavno zdravlje. Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti jest obratiti pozornost na to kako vaše tijelo reagira na određenu hranu i prilagoditi se u skladu s tim.
A ako ste u nedoumici, obratite se svom liječniku.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Doručak može izgledati obilno, a da vas ipak već sredinom jutra ponovno natjera da razmišljate o hrani, posežete za čokoladom, keksima ili nečim iz automata na poslu, no problem pritom nužno nije u tome što ste pojeli premalo, nego u tome što vaš prvi obrok možda nije dovoljno dobro složen.
Margot Robbie ovog je proljeća ponovno bila u središtu pozornosti zahvaljujući filmu “Wuthering Heights”, no jednako su zapažena bila i njezina pojavljivanja na crvenim tepisima. Besprijekorna forma australske glumice mnoge je potaknula da se zapitaju kako izgleda njezina fitness rutina.
Edina Pršić Babić posljednjih nekoliko mjeseci upoznaje sasvim drukčiju svakodnevicu. Radijska i televizijska voditeljica, magistrica komunikologije i doktorandica na studiju Mediji i komunikacija, koja iza sebe ima više od trinaest godina rada u medijima, u svibnju je sa suprugom Stjepanom Babićem dobila prvo dijete, djevojčicu Milu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.