Kiran Millwood Hargrave napisala je magičnu odu samopouzdanim i tiho prkosnim ženama.
Predivno napisan, poetičan i potresan, roman „Milosti“ britanske autorice Kiran Millwood Hargrave priča je temeljena na istinitim događajima na malom otoku na sjeveru Norveške gdje je u sedamnaestom stoljeću devedeset i jedna osoba spaljena na lomači. Prilika je to u kojoj su muškarci organizirali lov na žene čiji je najveći i najčešće jedini grijeh bio to što su drugačije i snažne i nisu se dale podčiniti.
Nakon što je oluja ubila sve muškarce na otoku, žene na zabačenom norveškom otoku preživljavaju boreći se protiv prirodnih sila i protiv muškaraca koji su poslani da oslobode zajednicu navodnog vještičarenja.
Kiran Millwood Hargrave (1990.) nagrađivana je britanska pjesnikinja, dramatičarka i romanospisateljica. Diplomirala je na Cambridgeu (2011.) i Oxfordu (2014.), a prvim objavljenim romanom za djecu, „The Girl Of Ink and Stars“, priskrbila si je Waterstone Children’s Book Prize te British Book Awards Children’s Book of the Year. Prvi roman za mlade koji je napisala, „The Deathless Girls“, našao se u užem izboru za Bookera, a s prvim romanom za odrasle, „Milosti“ (nagrada Betty Trask) popela se na vrh ljestvice najprodavanijih naslova Sunday Timesa i New York Timesa gdje ga je kritičarka i spisateljica Emily Barton proglasila jednim od najboljih romana koji je godinama pročitala.
S engleskoga prevela Sanja Ščibajlo.
„Autorica je stvorila svijet koji je iznimno dubok i uvjerljiv“ ‒ The Telegraph
„Apsolutno zapanjujuće. Milosti su vrlo posebna knjiga.“ ‒ Louise O’Neill (Asking For It)
„Milostisu pripovijedanje u punom sjaju. Ovo je izvrsna priča o sestrinstvu, ljubavi, hrabrosti i onome što se događa kada se zajednice okrenu jedna protiv druge. To je sve što sam mogla poželjeti u knjizi: zavodljiv zaplet, zadivljujuća proza i duboko razumijevanje ljudske prirode.“ ‒ Elizabeth Macneal (Tvornica lutaka)
Roman Milosti – radnja
Badnjak 1617., sjever Norveške
Svih četrdeset ribara iz Vardøa, sela na zabačenom arktičkom otoku, poginulo je u divljem bijesu mora i, dok na obalu izvlači njihova smrskana tijela, Maren Bergensdatter zna da žene od sada mogu računati samo na sebe.
Ako žele opstati morat će raspetljavati ribarske mreže svoje braće i na more izlaziti u čamcima svojih očeva, bez pomoći muževa štaviti tešku kožu sobova i boriti se s nemilosrdnom prirodom.
Ali postoje sile nemilosrdnije čak i od prirode. Povjerenik Absalom Cornet, Škot koji na otok dolazi po nalogu norveških vlasti, na glasu je kao neumoljiv tragač za zlom i bezbožnošću, lovac kojemu nije pobjegla nijedna vještica. I dok Absalom u Vardøu vidi mjesto napušteno od Boga, otok kojim vladaju sile koje ne razumije, Ursa, njegova mlada supruga, na dalekom će sjeveru zateći nešto što nikad prije nije vidjela: neovisne žene.
Ako ste ikad željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. A ništa to ne dokazuje bolje od titule najprodavanije knjige sajma: dirljive, nježne i duboko ljudske posvete prijateljstvu između čovjeka i psa — romana „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Postoje trenuci kad glazba utihne, ali emocija ne nestaje. Kad note prestanu svirati, a riječi ostanu — gole, ranjive, istinite. Upravo u tom prostoru između glazbe i tišine živi nova knjiga Zlatana Stipišića Gibonnija “Bandire potonulog carstva” — zbirka poezije koja ne samo da nosi ritam njegova srca, već i miris mora, soli i svih tih neizrečenih emocija koje čine njegov svijet.
Najuzbudljiviji tjedan za ljubitelje knjige i kulture je pred vratima – Interliber od 11. do 16. studenog pretvara Zagrebački velesajam u raj za čitatelje, a među najiščekivanijim štandovima i ove se godine ističe onaj knjižare Rockmark koja već više od desetljeća spaja svijet knjige, glazbe i pop kulture.
Kažu da je knjiga naš najbolji prijatelj. Uz nju se opuštamo, učimo i putujemo u krajeve koje nikada nismo posjetili. Radujemo se i tugujemo s glavnim junacima, rješavamo zločine i tražimo recepte za neka nova, ukusna jela. No, život je danas prilično ubrzan, a vremena malo. Dan započinjemo brzinskom kavom, gužvom u prometu, e-mailovima koji ne prestaju dolaziti, a završavamo ubrzanim večerima u kojima rješavamo obiteljske obaveze.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.
