Kiran Millwood Hargrave napisala je magičnu odu samopouzdanim i tiho prkosnim ženama.
Predivno napisan, poetičan i potresan, roman „Milosti“ britanske autorice Kiran Millwood Hargrave priča je temeljena na istinitim događajima na malom otoku na sjeveru Norveške gdje je u sedamnaestom stoljeću devedeset i jedna osoba spaljena na lomači. Prilika je to u kojoj su muškarci organizirali lov na žene čiji je najveći i najčešće jedini grijeh bio to što su drugačije i snažne i nisu se dale podčiniti.
Nakon što je oluja ubila sve muškarce na otoku, žene na zabačenom norveškom otoku preživljavaju boreći se protiv prirodnih sila i protiv muškaraca koji su poslani da oslobode zajednicu navodnog vještičarenja.
Kiran Millwood Hargrave (1990.) nagrađivana je britanska pjesnikinja, dramatičarka i romanospisateljica. Diplomirala je na Cambridgeu (2011.) i Oxfordu (2014.), a prvim objavljenim romanom za djecu, „The Girl Of Ink and Stars“, priskrbila si je Waterstone Children’s Book Prize te British Book Awards Children’s Book of the Year. Prvi roman za mlade koji je napisala, „The Deathless Girls“, našao se u užem izboru za Bookera, a s prvim romanom za odrasle, „Milosti“ (nagrada Betty Trask) popela se na vrh ljestvice najprodavanijih naslova Sunday Timesa i New York Timesa gdje ga je kritičarka i spisateljica Emily Barton proglasila jednim od najboljih romana koji je godinama pročitala.
S engleskoga prevela Sanja Ščibajlo.
„Autorica je stvorila svijet koji je iznimno dubok i uvjerljiv“ ‒ The Telegraph
„Apsolutno zapanjujuće. Milosti su vrlo posebna knjiga.“ ‒ Louise O’Neill (Asking For It)
„Milostisu pripovijedanje u punom sjaju. Ovo je izvrsna priča o sestrinstvu, ljubavi, hrabrosti i onome što se događa kada se zajednice okrenu jedna protiv druge. To je sve što sam mogla poželjeti u knjizi: zavodljiv zaplet, zadivljujuća proza i duboko razumijevanje ljudske prirode.“ ‒ Elizabeth Macneal (Tvornica lutaka)
Roman Milosti – radnja
Badnjak 1617., sjever Norveške
Svih četrdeset ribara iz Vardøa, sela na zabačenom arktičkom otoku, poginulo je u divljem bijesu mora i, dok na obalu izvlači njihova smrskana tijela, Maren Bergensdatter zna da žene od sada mogu računati samo na sebe.
Ako žele opstati morat će raspetljavati ribarske mreže svoje braće i na more izlaziti u čamcima svojih očeva, bez pomoći muževa štaviti tešku kožu sobova i boriti se s nemilosrdnom prirodom.
Ali postoje sile nemilosrdnije čak i od prirode. Povjerenik Absalom Cornet, Škot koji na otok dolazi po nalogu norveških vlasti, na glasu je kao neumoljiv tragač za zlom i bezbožnošću, lovac kojemu nije pobjegla nijedna vještica. I dok Absalom u Vardøu vidi mjesto napušteno od Boga, otok kojim vladaju sile koje ne razumije, Ursa, njegova mlada supruga, na dalekom će sjeveru zateći nešto što nikad prije nije vidjela: neovisne žene.
Knjiga Umijeće sreće zamišljena je kao svojevrsni osobni suputnik kroz godinu dana, a sastoji se od 365 pomno oblikovanih lekcija koje obuhvaćaju širok raspon životnih tema – od roditeljstva, osobnog razvoja i međuljudskih odnosa, preko braka, obitelji i profesionalnog života, pa sve do promišljanja o smislu života, vlastitoj povijesti i društvenim vrijednostima.
Nova knjiga Saše Šekoranje, naslovljena Atmosfere, pojavljuje se u trenutku u kojem vizualna kultura sve češće gubi mjeru, a estetika se nerijetko svodi na brzu potrošnju i površni dojam. Upravo zato ova opsežna monografija djeluje gotovo kontrapunktno vremenu u kojem je nastala. Ne nastoji se nametnuti aktualnošću niti zavesti spektaklom, nego se nudi kao promišljen, spor i izrazito osoban pregled umjetničkog i životnog senzibiliteta autora koji već desetljećima djeluje na razmeđi cvjetnog dizajna, likovne umjetnosti i oblikovanja prostora.
Otkrijte recepti za svježe, hranjive i ukusne obroke koji njeguju tijelo i dušu – inspirirani filozofijom pripremanja hrane koja povezuje obitelj, zajednicu i planet.
Ako ste željeli zaviriti u živote i rad hrvatskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a da pritom osjetite dah talijanske umjetničke inspiracije, ova vijest će vas posebno razveseliti. U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, 2. prosinca 2025. u 13 sati, bit će predstavljena knjiga „Poveznice hrvatskoga i talijanskoga slikarstva od 1872. do 1919.“, autorice dr. sc. Ivane Rončević Elezović.
Ovogodišnji Interliber donio je nešto više od uobičajenog književnog uzbuđenja. Donio je emociju, toplinu i onu rijetku vrstu književne povezanosti koju publika prepoznaje bez zadrške. To najbolje dokazuje titula najprodavanije knjige sajma: dirljiva, nježna i duboko ljudska posveta prijateljstvu između čovjeka i psa — roman „Njegov miris poslije kiše“ Cédrica Sapin-Defoura.
U samom srcu Zagreba, u intimnoj atmosferi Atelieru LM, ovog je vikenda otvorena izložba „Portreti i šire“ koja donosi jedinstven presjek tri desetljeća domaće kulturne i društvene scene, a publiku istodobno poziva da zastane pred više od 400 portreta koji oblikuju naše zajedničko pamćenje. Izložba je osmišljena kao pažljivo komponirana vizualna pripovijest koja istodobno otkriva lica, ali i trenutke u kojima se fotografija pretvara u osobni susret, dok svaki kadar donosi onu tihu, ali snažnu poruku koja se rađa u odnosu fotografa i portretiranog.
Blagdani su sve bliže, a s njima i onaj neobjašnjivi osjećaj topline, mirisa cimeta, svjetlucanja lampica i trenutaka koje dijelimo s najdražima. Upravo taj duh čarolije, mašte i ljubavi oživljava u interaktivnoj slikovnici „Orašar – Klarina priča“, projektu koji spaja glazbu, ilustraciju i pripovijedanje u jedno neponovljivo iskustvo.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
Kantautorica Teenah predstavlja svoju prvu autorsku pjesmu „Čujem tišinu“, čime započinje novo i jasno definirano poglavlje u svojem glazbenom stvaralaštvu. Riječ je o svjesnom autorskom zaokretu i zvučno drukčijem iskoraku u odnosu na njezina dosadašnja izdanja, kojim se pozicionira kao autorica s izraženim osobnim pečatom i prepoznatljivim emotivnim izrazom.