Nakon božićne i novogodišnje euforije, dolazi siječanj, a s njim i postblagdanska depresijakoja pogađa mnoge ljude. U ovom periodu mnogi se osjećaju bezvoljno, tužno i usamljeno, a teško je pronaći razlog za takve osjećaje.
Siječanj mnogi smatraju najdepresivnijim mjesecom u godini. Naši džepovi su prazni nakon blagdanskog trošenja, osjećamo se umorno od svih blagdanskih aktivnosti i često shvaćamo da nismo ostvarili sve što smo planirali u prethodnoj godini. Dodatno nas opterećuju i novogodišnje odluke koje smo si nametnuli. Ako tome dodamo stresne privatne odnose koji se često pojačavaju tijekom blagdana, imamo idealne uvjete za stres i depresiju.
Novogodišnja depresija nastaje nakon blagdana i za vrijeme tmurne zime
Postblagdanska depresija je moderan fenomen koji zahvaća veliki broj ljudi. Ova depresija je obično kratkotrajna i javlja se nekoliko dana prije, za vrijeme i nakon blagdana. To je stresno razdoblje za mnoge ljude. Iako bi prosinac i siječanj trebali biti najveseliji mjeseci u godini zbog brojnih blagdana (Sveti Nikola, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Nova godina, Sveta tri kralja) i školskih praznika, mnogi se ne osjećaju sretno i radosno u to vrijeme. Umjesto toga, kasna jesen i početak zime donose kraće dane, duge noći i tmurno vrijeme koje može potaknuti psihičke poremećaje i depresiju kod osjetljivih pojedinaca.
U hladnim zimskim mjesecima, mnogi ljudi doživljavaju blagi oblik depresije poznat kao zimski “blues”. Tijekom Božićnih blagdana, neki ljudi se suočavaju s depresijom poznatom kao Božićna tuga ili Božićni “blues”. Nakon blagdana, tijekom siječnja, javlja se postblagdanska depresija koja je često uzrokovana dugom i tmurnom zimom, manjkom društvenog života i financijskim teškoćama.
Bitno je suprotstaviti se osjećaju postblagdanske depresije i ući u Novu godinu s puno energije i vitalnosti.
Najbolje bi bilo baviti se nekom aktivnošću.
Nedavna istraživanja tvrde da je kratko visokointenzivno vježbanje učinkovito u suzbijanju tuge. Sama sezona pruža mogućnosti za isprobavanje nečeg novog, bilo da se radi o zimskim sportovima poput skijanja, odlaska u šetnju ili klizanju. Oni hrabriji čak mogu razmisliti o zimskom kupanju.
No, postoje i opcije ako vam se ne da suočiti s hladnoćom: saune, parne kupelji i vruća joga su sjajni za borbu protiv tuge koju donosi siječanj.
Istraživanja su pokazala da odlazak na putovanje poboljšava raspoloženje i pomaže u borbi protiv siječanjske tuge i depresije u novoj godini, posebno ako je to mjesto obasjano suncem. To je zato što naše tijelo stvara vitamin D iz sunčeve svjetlosti, a taj vitamin je izravno povezan s našim raspoloženjem. Nije potrebno ići na dugo putovanje – čak i vikend može napraviti razliku.
Novogodišnja depresija liječi se toplim napicima i omega-3 masnim kiselinama
Ako su vaša financijska sredstva iscrpljena nakon blagdanske sezone, čak i sam čin planiranja ili istraživanja putovanja može poboljšati raspoloženje. Studije su pokazale da osjećaj sreće zbog putovanja djeluje kao pojačivač dobrog raspoloženja, jer nas ispunjava iščekivanjem dobrih stvari koje dolaze. Dakle, iako mnogi od nas možda trenutno ne mogu putovati na sunčane destinacije kako bi izbjegli siječanjsku tugu, barem možemo sjesti za računalo i početi istraživati lokacije koje bismo željeli posjetiti.
Novogodišnje odluke mogu biti dvosjekli mač: s jedne strane, mogu nas motivirati, ali budući da ih samo osam posto ljudi uspijeva slijediti, neuspjeh u njihovom ostvarenju može nas učiniti nezadovoljnima. Kako biste smanjili pritisak, a ipak radili na nečemu značajnom, zašto ne biste započeli novi hobi samo na jedan mjesec? Ideja je pronaći nešto što vas nadahnjuje i pomaže vam prebroditi siječanj. Ako shvatite da vam se stvarno sviđa, tada ga možete nastaviti tijekom cijele godine.
Nikada ne podcjenjujte ljekoviti učinak topline, posebno tijekom najhladnijih mjeseci u godini. Zapravo, naša tijela su stvorena da se umiruju toplinom – zbog toga tražimo sunce ili pronalazimo toliko zadovoljstva u omiljenoj šalici čaja, kave ili tople čokolade.
Ako se osjećate loše zbog siječanjske depresije, uzmite vremena za uživanje u dugom opuštajućem kupanju u toploj vodi (još bolje ako dodate eterična ulja poput ružmarina, đumbira ili kardamoma). Prema istraživanju, čak i samo dodirivanje nečega toplog može nam pružiti osjećaj sreće.
Kada je u pitanju prehrana, Božić i Nova godina obično se vežu uz prekomjernost u jelu i piću. Neki od nas vole uživati u božićnim kolačima i drugim blagdanskim namirnicama bogatim ugljikohidratima i šećerima. Prejedanje može dovesti do niske energije i lošeg raspoloženja karakterističnog za siječanjsku depresiju. Kako biste to nadoknadili, uključite hranu koja poboljšava raspoloženje u svaki obrok, posebno hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama koje prema nekim istraživanjima mogu pomoći u borbi protiv pesimizma i tuge.
Ako vam je zaista teško zadržati pozitivan stav ili ako vaše zdravlje pati svaki put kada dođe siječanj, možda patite od sezonskog afektivnog poremećaja. Ovo stanje pogađa deset milijuna ljudi u SAD-u i jedno od troje u Velikoj Britaniji. Simptomi uključuju razdražljivost, plačljivost, nisko samopoštovanje, stres, letargiju i gubitak interesa za stvari koje bismo inače smatrali ugodnima.
Ove zime nemojte dopustiti da siječanjska depresija pokvari vaše raspoloženje. Koristite prijedloge iz ovog članka kako biste spriječili razvoj simptoma, a ako se unatoč vašim naporima stanje ne poboljšava, konzultirajte se s liječnikom. Niste sami i svaki korak koji poduzmete kako biste pobijedili zimsku tugu bit će vrijedna investicija u vaše fizičko i mentalno zdravlje.
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
U kreativnim industrijama talent je važan, znanje je nužno, iskustvo se s vremenom pokazuje neprocjenjivim, a tehnička izvedba često predstavlja osnovu bez koje je teško uopće ući na tržište, no ono što dugoročno razlikuje jednog kreativca od drugoga najčešće nije količina vještina koju može ponuditi, nego sposobnost da razvije prepoznatljiv način razmišljanja, rada i izražavanja. Vlastiti stil nije samo estetska karakteristika niti nešto što se može svesti na nekoliko vizualnih ili jezičnih elemenata po kojima će publika prepoznati nečiji rad, nego je riječ o mnogo dubljoj profesionalnoj vrijednosti koja nastaje iz kombinacije iskustva, ukusa, znanja, osobnih interesa, kulturnih utjecaja, profesionalne discipline i načina na koji pojedinac promatra svijet. Upravo zato vlastiti potpis s vremenom može postati jedan od najvrjednijih oblika kapitala koji kreativac posjeduje, jer ga je teško kopirati, teško zamijeniti i gotovo nemoguće izgraditi preko noći.
Pjesma „Kao stranac“, koju je Josipa Lisac prvi put objavila 1973. godine na albumu „Dnevnik jedne ljubavi“, nakon 53 godine dobila je novu studijsku verziju u suradnji sa Zoran Čalić Bandom. Nova snimka donosi suvremeniji rock aranžman Zorana Čalića i Damira Trkulje, dok je Josipa Lisac za ovu verziju ponovno snimila vokal. Singl je objavljen pod imenom Zoran Čalić Band feat. Josipa Lisac, a prati ga videospot u režiji Radislava Jovanova Gonza.
U prvoj objavi pojavila se u potpuno opuštenom izdanju, bez šminke i s raspuštenom kosom, a svoju odluku da se pridruži Instagramu objasnila je uz dozu karakterističnog humora.
