Dior je predstavio božićni desert koji izgleda poput dizajnerske torbice. Iza njega stoji jedan od najpoznatijih francuskih chefova
Francuska modna kuća Dior predstavila je novu božićnu slasticu koju je za ovogodišnju blagdansku sezonu osmislio poznati francuski chef Yannick Alléno. Riječ je o ograničenom izdanju tradicionalnog francuskog božićnog deserta bûche de Noël, čiji je izgled inspiriran torbicom Dior Cigale iz kolekcije Jonathana Andersona. Slastica će od 1. prosinca 2026. biti dostupna u prostoru Le Jardin, koji se nalazi u sklopu Diorova pariškog kompleksa na aveniji Montaigne. Njezina posebnost proizlazi iz povezanosti suvremenog slastičarstva s poviješću modne kuće, jer se oblik deserta temelji na dizajnu koji svoje podrijetlo ima u jednoj od haljina Christiana Diora iz 1952. godine.
Inspiracija za ovu kreaciju potječe od haljine La Cigale, koju je Christian Dior predstavio u svojoj kolekciji za jesen i zimu 1952. godine. Haljina je prepoznatljiva po naglašenom struku, oblikovanom gornjem dijelu i širokoj suknji čiji su nabori oblikovani gotovo poput arhitektonskih elemenata. Dior je u njezinoj konstrukciji posebnu pozornost posvetio volumenu i načinu na koji tkanina zadržava oblik, pa je silueta nastala preciznim krojenjem i rasporedom materijala. Takav pristup bio je karakterističan za njegov rad tijekom pedesetih godina, kada je žensku odjeću oblikovao kroz jasno definirane proporcije i konstrukciju koja je isticala liniju tijela. La Cigale ostala je jedan od prepoznatljivih primjera takvog oblikovanja, a njezin dizajn ponovno je privukao pozornost nakon dolaska Jonathana Andersona na čelo Diorovih kolekcija.
Anderson je tijekom proučavanja arhiva modne kuće upravo tu haljinu izdvojio kao osobno najdražu haljinu u povijesti mode. Njezine oblikovne elemente prenio je u dizajn torbice Dior Cigale, predstavljene u kolekciji za proljeće i ljeto 2026. godine. Umjesto doslovnog preuzimanja izgleda povijesne odjeće, Anderson je njezine proporcije i karakteristične linije prilagodio obliku suvremenog modnog dodatka. Torbica ima naglašenu konstrukciju, precizno oblikovane površine i detalje koji podsjećaju na nabore izvorne haljine. Njezin izgled dodatno određuju dekorativna mašna, metalni elementi i prepoznatljiva Diorova oznaka. Takav dizajn poslužio je Yannicku Allénu kao polazište za božićni desert, pri čemu je oblik torbice trebalo prenijeti u potpuno drukčiji materijal i prilagoditi zahtjevima slastičarske izrade.
Nova Diorova božićna slastica oblikovana je tako da svojim vanjskim izgledom podsjeća na torbicu Cigale, uključujući njezine pravilne linije i ukrasne detalje. Bijela površina s metaliziranim zlatnim elementima slijedi estetiku modne kuće, dok se na desertu pojavljuju mašna i stilizirani natpis DiOr povezan s detaljem koji podsjeća na metalni otvor za lanac torbice. Izrada takvog oblika zahtijeva precizno oblikovanje vanjskih površina jer se pojedini detalji moraju zadržati i nakon sastavljanja različitih slojeva slastice. Dior zasad nije objavio tehničke pojedinosti o načinu izrade vanjske ovojnice ni o materijalima kojima je postignut metalizirani izgled, ali je poznato da se ispod dekorativne površine nalazi desert sastavljen od nekoliko međusobno povezanih slastičarskih elemenata.
Osnovu čini mekani biskvit koji povezuje ostale sastojke i daje stabilnost unutarnjoj strukturi. Uz njega se nalazi hrskavi sloj lješnjaka koji donosi izraženiju orašastu aromu i drukčiji osjećaj pri svakom zalogaju. Kremasti dio sastoji se od moussea pripremljenog s tahitijskom vanilijom, koja je poznata po svojem mirisnom profilu s cvjetnim i voćnim nijansama. U desert je uključena i riža na mlijeku, odnosno francuski riz au lait, pripremljena u kremastoj teksturi koja se razlikuje od laganijeg moussea. Kombinaciju zaokružuje confit od limuna, čija kiselost ublažava dojam slatkoće i povezuje mliječne, vanilijske i orašaste okuse. Odabir sastojaka upućuje na desert u kojemu se izmjenjuju mekane, hrskave i kremaste teksture, bez oslanjanja na intenzivne čokoladne okuse koji se često povezuju s tradicionalnim francuskim božićnim kolačima.
Francuski bûche de Noël ima dugu tradiciju i jedan je od prepoznatljivih deserata koji se poslužuju tijekom božićnih blagdana. Njegov naziv doslovno znači božićni panj, a povezan je s nekadašnjim običajem unošenja i paljenja velikog drvenog panja tijekom zimskih blagdana. U slastičarstvu se taj motiv razvio u kolač koji je najčešće imao oblik rolade od biskvita i kreme, ukrašene tako da podsjeća na drvo. Klasične verzije pripremale su se s čokoladom, kavom ili kremom od maslaca, dok su suvremeni slastičari postupno počeli mijenjati njihov izgled i sastav. Danas se u pariškim hotelima, restoranima i slastičarnicama tijekom prosinca predstavljaju božićne kreacije koje često odstupaju od izvornog oblika panja i preuzimaju izgled skulptura, arhitektonskih objekata ili predmeta povezanih s identitetom pojedine kuće. Diorova verzija nastavlja tu praksu, ali se njezin oblik izravno oslanja na konkretan predmet iz aktualne modne kolekcije.
Autor deserta, Yannick Alléno, jedan je od poznatijih predstavnika suvremene francuske visoke gastronomije. Tijekom karijere vodio je restorane nagrađivane Michelinovim zvjezdicama, a njegov kulinarski pristup povezuje francusku gastronomsku tradiciju s istraživanjem tehnika pripreme i obrade namirnica. Posebno se bavio razvojem umaka, ekstrakcijama i postupcima kojima se nastoji preciznije kontrolirati koncentracija okusa. Njegov rad obuhvaća restoransku kuhinju i slastičarstvo, a suradnja s Diorom omogućila mu je razvoj gastronomske ponude prilagođene prostoru modne kuće. Alléno je tijekom 2025. godine preuzeo vođenje gastronomskih sadržaja u Diorovu kompleksu 30 Montaigne, među kojima se nalaze restoran Monsieur Dior i Le Jardin. Restoran Monsieur Dior u ožujku 2026. dobio je svoju prvu Michelinovu zvjezdicu.
Diorov kompleks na adresi 30 Avenue Montaigne ima posebno mjesto u povijesti modne kuće jer je Christian Dior upravo ondje 1946. godine osnovao svoju modnu kuću, a već sljedeće godine predstavio prvu kolekciju koja je promijenila izgled poslijeratne ženske mode. Danas taj prostor obuhvaća prodajne salone, izložbene sadržaje i gastronomsku ponudu, a njegova je obnova omogućila povezivanje različitih dijelova Diorove povijesti i suvremenog poslovanja. Le Jardin djeluje unutar tog kompleksa kao prostor namijenjen slasticama i drugim gastronomskim sadržajima. Posjetitelji ondje mogu upoznati dio Diorove ponude koji se razlikuje od odjeće, torbica i modnih dodataka, ali se vizualno i konceptualno oslanja na isti dizajnerski identitet.
Ovogodišnja božićna kreacija nije prva slastica koju je Alléno osmislio za Dior. Njegov desert za blagdansku sezonu 2025. godine bio je inspiriran haljinom Francis Poulenc iz 1950. godine, a izgledom je podsjećao na njezine oblikovane nabore. U toj su se verziji povezivali tamna čokolada, lješnjak, mandarina, začini karakteristični za medenjake i biskvit od kakaa. Nova kreacija za 2026. godinu donosi drukčiju kombinaciju okusa i drukčiji pristup oblikovanju jer umjesto povijesne haljine izravno interpretira suvremenu torbicu nastalu prema arhivskom Diorovu dizajnu. Time se nastavlja suradnja u kojoj svaka sezonska slastica dobiva vlastitu modnu inspiraciju, a njezin konačni izgled određuje odabrani predmet iz Diorovih kolekcija.
Takve suradnje pripadaju sve prisutnijoj praksi luksuznih modnih kuća koje uz odjeću i modne dodatke razvijaju restorane, kafiće i slastičarske ponude. Gastronomija omogućuje drukčiji oblik susreta s modnom kućom jer se njezin dizajn može prenijeti na proizvode koji se pripremaju za neposrednu konzumaciju. U Diorovu slučaju povezanost je posebno izravna jer se božićni desert ne temelji samo na bojama ili logotipu, nego na obliku stvarnog proizvoda iz kolekcije. Istodobno, ograničena sezonska dostupnost razlikuje takvu slasticu od redovne ponude restorana i povezuje je s razdobljem u kojemu francuske slastičarnice tradicionalno predstavljaju posebne božićne deserte.
Prema Diorovoj najavi, nova božićna slastica bit će predstavljena 1. prosinca 2026. godine u prostoru Le Jardin na pariškoj aveniji Montaigne. Modna kuća zasad nije navela službenu prodajnu cijenu, točne dimenzije, broj porcija ni ukupan broj primjeraka koji će biti dostupni tijekom blagdanske sezone. Nisu objavljeni ni konačni uvjeti naručivanja i preuzimanja, pa se iz same najave ne može zaključiti hoće li desert biti moguće kupiti bez prethodne rezervacije. Poznato je da Le Jardin inače ima ponudu slastica za van, ali pojedinosti o prodaji ove kreacije tek trebaju biti potvrđene.
Diorova božićna slastica za 2026. godinu tako nastaje iz dizajnerske ideje stare više od sedam desetljeća, koja je najprije dobila novi oblik u kolekciji Jonathana Andersona, a zatim i slastičarsku interpretaciju Yannicka Alléna. Od haljine La Cigale iz 1952. do suvremene torbice i jestive verzije njezina oblika, svaki je autor istu početnu siluetu prilagodio vlastitom području rada. Konačni rezultat namijenjen je blagdanskom stolu, a njegova će dostupnost biti ograničena na Diorovu sezonsku gastronomsku ponudu u Parizu.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni nudi još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada u rasprodanom restoranu, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Zagrebački restoran Bota Šare, koji već dva desetljeća na adresi Zvonimirova 124 njeguje gastronomsku tradiciju juga Hrvatske, ove je jeseni predstavio preuređeni interijer i nova sezonska jela. Obitelj Šare odlučila je osvježiti gornji dio restorana, pritom sačuvati njegov prepoznatljiv dalmatinski karakter i povezanost sa Stonom i Pelješcem, odakle potječu obiteljski recepti i velik dio namirnica na kojima se temelji njihova kuhinja. Uz promjene u prostoru, na jelovnik su stigla tri jesenska specijaliteta pripremljena od sezonskih sastojaka, među kojima se posebno izdvajaju stonska buča, jadranske kozice, domaći kozji sir i džem od šljiva.
Zagrebački Boogie Lab ove jeseni ponovno otvara vrata večernjem gastronomskom programu Moonlight Sessions, koji od 24. listopada do 21. studenoga donosi pet subotnjih druženja uz gostujuće chefove, barmene i DJ-eve. Nakon proljetnog izdanja koje je privuklo velik interes publike, novi ciklus okuplja poznata imena hrvatske i regionalne gastronomske scene, a svaka će večer imati zaseban meni osmišljen posebno za tu priliku. U kuhinji će gostujući chefovi surađivati s izvršnim chefom Boogie Laba Rokom Nikolićem i njegovim timom, dok će barmeni pripremati autorske koktele, a za glazbeni dio programa bit će zaduženi DJ-evi Froever, Tabu, Pytzek i Yesh.
Postoje neki okusi koje jednostavno povezujemo s određenim godišnjim dobom, a kada je riječ o jeseni, Pumpkin Spice Latte već godinama nema pravu konkurenciju. Čim temperature počnu padati, a dani postanu kraći, ponovno se zaželimo ove kremaste kave s mirisnim začinima koja je postala nezaobilazan dio jesenske rutine. Zato nas posebno veseli povratak sezone Pumpkin Spice Lattea, a jedan od naših favorita već se godinama nalazi u ponudi zagrebačkog Ziggy’s Coffeeja. Ako ste ga već probali, vjerojatno znate zašto mu se želimo vratiti, a ako još niste, ovo je napitak koji vrijedi staviti na popis za sljedeću kavu u gradu.
Za svježi dio salate Viktorija koristi krastavac i avokado narezane na kockice, mladi luk, kuhani i ohlađeni edamame te mrkvu narezanu na tanke trakice.
Postoje pića koja traže pravi trenutak, posebnu čašu i ponešto znanja iza šanka, a postoje i ona koja jednostavno treba dobro rashladiti i otvoriti. VinTonic pripada ovoj drugoj kategoriji, ali iza njegove jednostavnosti stoji prilično precizna ideja. Spoj vina i tonica zamišljen je kao laganija alternativa klasičnim koktelima, dovoljno svježa za početak večeri, dovoljno jednostavna za spontano druženje i dovoljno drugačija da ne završi kao još jedno očekivano piće na stolu.
Vikend je dobra prilika za recepte za koje preko tjedna uglavnom nemamo ni vremena ni volje. Domaća pizza spada upravo u tu kategoriju, pogotovo kada se klasična kombinacija tijesta, umaka i mozzarelle malo odmakne od očekivanog. Ako volite pikantnije okuse, Pizza Nduja iz restorana Mama! mogla bi biti dobar izbor za subotnju ili nedjeljnu večeru kod kuće.
Postoje jela koja jednostavno bolje pristaju vikendu, kada za ručak imamo malo više vremena i ne tražimo nešto što će biti gotovo za petnaest minuta. Lasagne alla Bolognese svakako su među njima, a ovoga puta donosimo recept restorana Mama! koji ovu talijansku klasiku priprema s mljevenom teletinom, San Marzano rajčicom i kremastim bešamelom. Sočan mesni ragù, kremasti bešamel, tjestenina i zapečeni sir kombinacija su kojoj ne treba puno predstavljanja, ali razlika između prosječnih i stvarno dobrih lasagna najčešće je upravo u pripremi svakog pojedinog sloja.
Muškarci koji nose bradu često primjećuju da ona nakon putovanja izgleda neurednije nego inače. Suhi zrak isušuje dlačice, one postaju tvrđe i sklonije petljanju, a koža ispod brade počinje svrbjeti i perutati se.
Živjeti dulje odavno je ljudska želja, no danas sve više razmišljamo o tome kako godine koje su pred nama provesti zdravi, aktivni i puni energije. Upravo se na toj ideji temelji koncept dugovječnosti, poznatiji kao longevity, koji posljednjih godina privlači sve veću pozornost medicine i znanosti. U svijetu u kojem se svakodnevno pojavljuju novi dodaci prehrani i obećanja o očuvanju mladosti, sve je teže razlikovati stvarne tehnološke pomake od prolaznih trendova. Tu su priliku prepoznali Anastazija i Marko Đerek, bračni par s više od četiri desetljeća zajedničkog iskustva u farmaceutskoj industriji, koji je odlučio vlastito znanje pretočiti u hrvatski brend Vivacel360.
U suvremenom obiteljskom životu, u kojem su tempo svakodnevice, digitalna stimulacija i ubrzane obveze postali gotovo stalna pozadina odrastanja, pitanje zdravlja djece više se ne može promatrati isključivo kroz prizmu povremenih pregleda ili reaktivnog liječenja, nego kroz sustavan, kontinuiran i duboko ukorijenjen odgojni proces koji započinje u obitelji. Briga o zdravlju djece pritom ne obuhvaća samo fizičku komponentu, nego i emocionalnu stabilnost, razvoj higijenskih navika, prehrambenu pismenost, razumijevanje vlastitog tijela te sposobnost prepoznavanja i izražavanja potreba. Upravo zato poticanje djece na brigu o vlastitom zdravlju ne može biti svedeno na niz uputa ili zabrana, nego zahtijeva promišljene strategije koje se temelje na primjeru, zajedničkom iskustvu i dosljednosti odraslih.
U suvremenoj kulturi, u kojoj se vizualni identitet pojedinca sve češće promatra kroz prizmu brzih dojmova, algoritamski filtriranih trendova i društvenih očekivanja, pitanje muškog stila prestaje biti površna tema odijevanja te postaje ozbiljno pitanje identiteta, samopoimanja i unutarnje slobode. Muškarac koji se odvaži odstupiti od uhodanih normi, bilo da se radi o odabiru boja, krojeva, tekstura ili cjelokupne estetske filozofije, često ulazi u prostor u kojem se osobna izražajnost susreće s društvenom procjenom, a ponekad i s otvorenim nerazumijevanjem. Upravo u tom sudaru između individualnosti i kolektivnog očekivanja nastaje dinamika koja može biti bolna, ali i iznimno oslobađajuća: put od ruganja do moći.
U razdoblju kada priroda usporava, dani postaju kraći, a tišina ranih večeri sve izraženija, studeni često djeluje poput emocionalnog ogledala – mjesec introspekcije, suočavanja i unutarnjeg dijaloga. Upravo u tom prijelaznom vremenu, kada se ljeto čini dalekim, a zima još nije sasvim stigla, mnogi muškarci – često nenaviknuti na otvoreno izražavanje vlastitih osjećaja – pronalaze neočekivani izlaz u kreativnosti. Umjetnost, bilo da je riječ o glazbi, slikarstvu ili pisanju, postaje prostor sigurnosti, tišine i oslobađanja, svojevrsna terapija bez unaprijed zadanih pravila.