Lubenica kao simbol otpora: Nova predstava Boruta Šeparovića otvara pitanja od kojih najradije okrećemo pogled
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Rat u Gazi već je godinama prisutan na televizijskim ekranima, društvenim mrežama i u javnim raspravama, a prizori razorenih gradova i stradanja civila postali su dio svakodnevnog protoka informacija. Upravo se tim odnosom između udaljenog nasilja i života koji se nastavlja gotovo neometano bavi nova predstava Boruta Šeparovića. LUBENICA polazi od iskustva generacije koja odrasta uz stalnu dostupnost informacija, ali istodobno pokušava sačuvati prostor za vlastite potrebe, zadovoljstva i osobne odnose.
U središtu predstave nalaze se mladi ljudi čija se svakodnevica odvija između izlazaka, druženja, glazbe i odmora, dok se na njihovim ekranima izmjenjuju snimke bombardiranja, razaranja i ljudske patnje. Vijesti o stradanju palestinskog stanovništva ulaze u razgovore, izazivaju reakcije i povremeno mijenjaju raspoloženje, ali svakodnevne obveze i navike uglavnom ostaju iste. Iz tog proturječja proizlazi pitanje koliko dugo čovjek može biti izložen tuđoj patnji prije nego što se na nju navikne i počne je doživljavati kao još jednu informaciju koju će uskoro zamijeniti nova.
Šeparović pritom istražuje načine na koje se politički stavovi danas izražavaju putem društvenih mreža, popularne kulture i potrošačkih odluka. Objavljivanje fotografije, dijeljenje videosnimke, potpisivanje internetske peticije ili bojkot određenog proizvoda postaju javni izrazi solidarnosti, ali njihov stvarni učinak često ostaje nejasan. Predstava se bavi granicom između osobnog uvjerenja i potrebe da se vlastiti stav učini vidljivim drugima, kao i trenutkom u kojem simbolična gesta počinje zamjenjivati konkretnu odgovornost.
Odnos prema Palestini u predstavi se promatra i kroz hrvatsko društvo, njegova povijesna iskustva, političke podjele i obiteljska sjećanja. Ratna prošlost pritom otvara pitanja o tome kako ljudi prepoznaju tuđu patnju, prema kojim se žrtvama osjećaju bliskima i koliko na njihove reakcije utječu osobna iskustva ili politička uvjerenja. Razlike između onoga što se javno zastupa i načina na koji se svakodnevno živi postaju prostor u kojem se razvijaju odnosi među likovima.
Posebno mjesto u predstavi zauzima način na koji suvremeni mediji oblikuju percepciju rata. Snimke nasilja pojavljuju se između zabavnih sadržaja, glazbe, reklama i osobnih objava, zbog čega se prizori ljudskog stradanja često promatraju u istom prostoru u kojem se traže razonoda i predah. Takvo iskustvo Šeparović prenosi na pozornicu povezivanjem glumačke izvedbe, dokumentarnih materijala, videa i glazbe. U predstavi se koriste i postupci generativne umjetne inteligencije, čime se dodatno otvara pitanje odnosa između stvarnih događaja i njihove digitalne obrade.
Sam naslov predstave preuzet je od lubenice, voća čije crvena, zelena, bijela i crna boja odgovaraju bojama palestinske zastave. Lubenica je zbog toga postala prepoznatljiv simbol palestinskog identiteta i solidarnosti s palestinskim narodom, osobito u vizualnoj komunikaciji na društvenim mrežama. Istodobno je riječ o sasvim običnom predmetu koji se povezuje s ljetom, hranom i zajedničkim trenucima. Upravo se u toj dvostrukoj ulozi, između svakodnevnog života i političke simbolike, razvija jedna od temeljnih ideja predstave.
Autor i redatelj LUBENICE je Borut Šeparović, dok dramaturgiju potpisuju Filip Rutić i Ivana Vuković. Glumačku postavu čine Petra Cicvarić, Andro Damiš, Dora Dimić Rakar, Jakov Jozić, Nino Pavleković, Nina Spasović, Bernard Tomić, Asja Vidović i Andrija Žunac.
Za songove, izbor glazbe i zvuk, uključujući generativnu AI obradu, zadužen je MONTAŽSTROJ, a video, multimediju i AI programiranje potpisuju Konrad Mulvaj i AI. Scenografiju je osmislio Borut Šeparović, kostimografiju Desanka Janković, dok je Roberta Milevoj suradnica za scenski pokret. Oblikovanje svjetla potpisuje Anton Modrušan, a inspicijent je Nikica Belavić. U istraživanju scenskog pokreta sudjelovale su Martina Tomić, Anna Javoran i Jana Božić.
Premijera predstave LUBENICA održat će se u subotu, 7. studenoga 2026. godine, u Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu, gdje će publika imati priliku pogledati novi Šeparovićev autorski projekt koji pitanje odnosa prema ratu u Palestini postavlja iz perspektive hrvatske svakodnevice.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Candice Swanepoel karijeru je započela vrlo mlada. Odrasla je na farmi u Južnoafričkoj Republici, a modni agent zapazio ju je na tržnici kada je imala samo 15 godina.
Hrvatska dizajnerica Diana Viljevac za sezonu jesen/zima 2026. pripremila je kolekciju koja donosi drukčiji pogled na ženstvenu eleganciju i način odijevanja po kojem je njezin brend godinama prepoznatljiv. Pod nazivom Juste Comme Ça predstavlja modele namijenjene ženama koje žele nositi pažljivo oblikovanu odjeću i izvan svečanih prigoda. Nova kolekcija zadržava karakteristične elemente njezina dizajnerskog rukopisa, ali ih prilagođava svakodnevnoj garderobi, u kojoj prednost imaju zanimljivi krojevi, kvalitetni materijali i mogućnost različitih kombinacija.
