Ako još niste pogledali ‘Ostatak života’, sada imate dobar razlog: Stiže posebna 50. izvedba
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Pedeset izvedbi za nezavisnu autorsku predstavu rezultat je koji se ne podrazumijeva. „Ostatak života“ nije nastao kao dio repertoara velikog kazališta niti iza njega stoji institucionalna produkcija s vlastitom infrastrukturom. Lada Bonacci predstavu je napisala i režirala, a tijekom gotovo dvije godine s njom je gostovala pred publikom u različitim dijelovima Hrvatske. Predstava je u međuvremenu dobila i strukovno priznanje pa je Bonacci na 3. Zadarskom festivalu monodrame osvojila nagradu Teodora Vigato za najbolju žensku izvedbu.
Polazište predstave vrlo je konkretno i autobiografsko. Bonacci je u četrdesetoj godini odlučila upisati autoškolu. Situacija koja bi se mogla svesti na nekoliko mjeseci predavanja, vožnje i izlazak na ispit postala je materijal za priču o puno većim pitanjima. Učenje vožnje otvorilo je prostor za razmišljanje o godinama, odlukama koje odgađamo, vlastitim pogreškama i očekivanjima koja s vremenom počinjemo postavljati sami sebi. Autoškola tako u predstavi nije tek mjesto na kojem se uče prometna pravila. Ona postaje prostor u kojem odrasla osoba ponovno mora prihvatiti da nešto ne zna, da može pogriješiti i da će možda morati pokušati više puta.
„Ostatak života“ spaja monodramu s elementima stand-upa, klaunerije i slapsticka. Bonacci vlastito iskustvo ne pretvara u ozbiljnu ispovijest, nego ga gradi kroz humor i situacije koje su dovoljno svakodnevne da ih publika može prepoznati. Strah od pogreške, nelagoda zbog neuspjeha i pitanje je li za neku promjenu već prekasno pojavljuju se kroz priču žene koja pokušava položiti vozački ispit. Upravo u toj kombinaciji običnog događaja i životnih dvojbi nastaje svijet predstave.
Iz tog svijeta izašla je i Gospođa Nitko i Ništa. Lik se postupno odvojio od same izvedbe i počeo živjeti izvan pozornice. Na društvenim mrežama pojavljuje se kroz „Savjete za Ostatak života“, u kojima komentira svakodnevne situacije svojim humorom i logikom. Do pedesete izvedbe stigla je i do nove funkcije. Postaje glasnogovornica predstave, dok se njezina autorica simbolično povlači korak unatrag i prepušta joj komunikaciju s javnošću.
Gospođa Nitko i Ništa govori iz pozicije osobe koja nema gotove odgovore. Njezina priča sastavljena je od životnih kriza, pogrešnih odluka, pokušaja promjene i trenutaka u kojima postaje jasno koliko se odrasli ljudi često samo prave da točno znaju što rade. Među tim iskustvima nalazi se i vozački ispit, dovoljno običan da ga mnogi dožive kao rutinsku obavezu, ali dovoljno neugodan da brzo otkrije strah od procjene, neuspjeha i ponavljanja.
Takav je lik mogao ostati samo dio kazališne večeri, ali publika ga je počela susretati i nakon izlaska iz dvorane. Društvene mreže omogućile su mu nastavak života između izvedbi, a „Savjeti za Ostatak života“ proširili su prostor u kojem Gospođa Nitko i Ništa postoji. Uoči pedesete izvedbe taj se odnos dodatno okreće pa više nije samo riječ o liku koji Lada Bonacci igra na pozornici. Lik sada, barem prema pravilima svijeta predstave, preuzima riječ i govori o predstavi umjesto svoje autorice.
Iza tog razigranog poteza nalazi se priča koja je od početka vezana uz pitanje što čovjek radi s vremenom koje mu je ostalo. Naslov „Ostatak života“ pritom se može čitati sasvim doslovno. Nakon četrdesete život nije završen niti je popis stvari koje je trebalo napraviti zauvijek zaključen. Može se upisati autoškola, krenuti ispočetka, pogriješiti pred drugima i ponovno pokušati. Promjena ne mora izgledati veliko da bi osobi koja je prolazi bila teška, neugodna ili smiješna.
Pedeseta izvedba zato stiže nakon puta koji je započeo jednom osobnom odlukom, nastavio se pisanjem i režiranjem predstave, a zatim doveo do desetaka susreta s publikom. Ono što je krenulo od iskustva žene koja u četrdesetoj sjeda u automobil kao početnica preraslo je u kazališnu priču koja već gotovo dvije godine putuje Hrvatskom. U međuvremenu je dobila nagradu, pedeset izvedbi i lik koji je odlučio izaći iz predstave i sam se obratiti javnosti.
Jubilarni „Ostatak života“ bit će izveden 22. listopada u 20 sati u Histrionskom domu u Zagrebu, a ulaznice za pedesetu izvedbu već su u prodaji.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
Savršen makeup često povezujemo s dobrim puderom, pigmentiranim sjenilom ili rumenilom koje licu daje onu idealnu dozu svježine. Beauty rutina zbog toga se lako pretvori u potragu za novim proizvodima, posebno kada rezultat pred ogledalom nije onakav kakav smo očekivali. Ipak, problem ponekad uopće nije u proizvodu. Isti puder može izgledati potpuno drugačije ovisno o tome nanosimo li ga prstima, spužvicom ili odgovarajućim kistom, baš kao što će se sjenilo lakše stopiti s kapkom ako koristimo oblik kista prilagođen blendanju. Profesionalnim vizažistima to je dio svakodnevnog posla, dok kod kućnog šminkanja upravo alat često ostane u drugom planu.
Njega noktiju dugo se svodila na ono što se vidi na prvi pogled. Uredan oblik, boja, sjaj, gel ili lak bili su završna točka, dok su prirodna ploča nokta, kožica i koža oko nokta uglavnom dolazili na red tek kada postanu suhi, osjetljivi ili vidljivo oštećeni. Posljednjih godina taj se odnos polako mijenja. Nokti se sve češće njeguju po istom principu kao koža lica ili kosa: redovito, ciljano i prije nego što se pojavi problem koji više nije moguće sakriti novim slojem boje.
Crne biciklističke hlačice posljednjih su godina postale nezaobilazan dio sportskih i ležernih kombinacija, a Ana ih je nosila na način koji ostaje potpuno praktičan i nenametljiv.