Jedan od najpoznatijih pustolovnih romana dobio je novo izdanje, a izgleda kao pravo malo blago

Roman je nastao u vrijeme kada je Robert Louis Stevenson još bio relativno mlad književnik. Priča je najprije izlazila u nastavcima od 1881. do 1882. godine, a kao cjelovita knjiga objavljena je 1883. godine. U desetljećima koja su slijedila prevedena je na brojne jezike, objavljivana u različitim izdanjima i više puta prilagođavana filmu i drugim medijima. Iako se često svrstava među književnost za djecu i mlade, Stevensonova priča nije ograničena na mlađu publiku. Pustolovina i potraga za blagom čine njezin lako prepoznatljiv vanjski sloj, dok odnosi među likovima otvaraju pitanja povjerenja, pohlepe, izdaje, straha, hrabrosti i odrastanja.

U središtu priče nalazi se mladi Jim Hawkins, čiji se dotadašnji život mijenja dolaskom starog gusara Billyja Bonesa. Jim preko njega dolazi do zemljovida povezanog sa zakopanim blagom, a karta pokreće putovanje koje će ga odvesti daleko od sigurnosti doma. Potraga za blagom organizira se kao pomorska ekspedicija, a Jim se ukrcava na jedrenjak Hispaniola. Među ljudima koji sudjeluju u putovanju nalazi se kapetan Alexander Smollett, ali i Dugi John Silver, čovjek čija će uloga postajati sve složenija kako putovanje bude odmicalo. Naizgled jednostavna potraga ubrzo prerasta u sukob u kojem se savezništva mijenjaju, pojedini članovi posade otkrivaju svoje stvarne namjere, a Jim mora donositi odluke za koje ga njegov dotadašnji život nije mogao pripremiti.

Jim Hawkins pritom nije klasični pustolovni junak koji od početka zna kako postupiti u svakoj opasnosti. On je dječak koji se iz poznatog obiteljskog okruženja iznenada nalazi među odraslim ljudima čiji su interesi često suprotstavljeni. Mora naučiti kome može vjerovati, kada treba poslušati druge, a kada djelovati samostalno. Opasnost za njega nije samo fizička. Problem predstavlja i činjenica da ljudi koje susreće nisu uvijek onakvi kakvima se predstavljaju. Upravo zbog toga potraga za blagom istodobno postaje priča o njegovu ulasku u svijet odraslih, u kojem dobre namjere nisu uvijek očite, a pouzdanost čovjeka ne može se procijeniti samo prema njegovim riječima.

Najpoznatiji primjer takve neizvjesnosti jest Dugi John Silver. Stevenson ga nije oblikovao kao jednostavnog negativca koji postoji samo zato da bi se suprotstavio glavnom junaku. Silver je gusar i vođa pobunjenika, sposoban za prijevaru i izdaju, ali istodobno inteligentan, prilagodljiv i karizmatičan čovjek. Njegov odnos prema Jimu dodatno komplicira njegov položaj u priči jer prema dječaku povremeno pokazuje naklonost koja se teško uklapa u jednostavnu podjelu likova na junake i zlikovce. Jim zato pred sobom nema protivnika čije ponašanje može potpuno predvidjeti. Silver može biti opasan, uvjerljiv, koristan i zaštitnički nastrojen, ovisno o okolnostima i vlastitim interesima. Upravo je ta neodređenost jedan od razloga zbog kojih je postao najprepoznatljiviji lik romana.

Pustolovna radnja pritom ostaje pokretač cijele priče. Stevenson koristi potragu za zakopanim blagom kako bi likove neprestano stavljao u situacije u kojima moraju birati između suradnje i vlastitog interesa. Blago za različite ljude predstavlja različite mogućnosti, ali istodobno potiče sukobe među njima. Želja za bogatstvom povezuje ljude koji se međusobno ne poznaju, a zatim ih razdvaja kada postane jasno da ne mogu svi ostvariti ono zbog čega su krenuli na put. Pobuna na brodu, prijevare i promjene savezništava zato nisu samo sredstva kojima se održava napetost, nego proizlaze iz interesa samih likova.

Posebno mjesto u romanu zauzima putovanje. Napuštanje kopna i ukrcavanje na Hispaniolu označavaju trenutak u kojem Jim napušta poznati prostor i ulazi u sredinu u kojoj se pravila neprestano mijenjaju. Brod je ograničen prostor u kojem se ljudi ne mogu jednostavno udaljiti jedni od drugih, pa sukobi postaju sve izraženiji. Dolazak na otok dodatno mijenja okolnosti. Prostor koji je na karti izgledao kao konačno odredište pokazuje se kao mjesto novih opasnosti, a potraga koja je u početku imala jasan cilj pretvara se u borbu za preživljavanje i kontrolu nad blagom.

Stevenson je svojim romanom stvorio model pustolovne priče koji se poslije nebrojeno puta ponavljao i mijenjao. Tajanstvena karta, udaljeni otok, skriveno blago, posada čiji članovi imaju različite namjere i mladi protagonist koji se nađe usred događaja već su dugo poznati obrasci popularne kulture. Zbog brojnih kasnijih knjiga, filmova, stripova i drugih priča koje su koristile slične motive današnjem čitatelju neki elementi Otoka s blagom mogu djelovati poznato čak i prije prvog čitanja romana. Stevensonov je tekst, međutim, nastao mnogo prije većine djela koja danas povezujemo s takvom slikom gusarske pustolovine. Roman je tijekom vremena doživio velik broj izdanja, prijevoda i ekranizacija, a njegovi motivi postali su predložak za mnoge kasnije priče o gusarima i potrazi za blagom.

I Stevensonov život bio je obilježen putovanjima. Putovao je Europom, prešao Atlantik, boravio u Sjedinjenim Američkim Državama, a 1888. godine s obitelji krenuo je na putovanje južnim Pacifikom. Posljednje godine života proveo je na Samoi, gdje je među lokalnim stanovništvom dobio nadimak Tusitala, odnosno „onaj koji priča priče”. Putovanja, udaljena mjesta i susreti s različitim ljudima bili su stalni dio njegova života, što se uklapa u književni svijet u kojem se njegovi junaci često nalaze izvan sigurnog i poznatog okruženja.

Novo izdanje Otoka s blagom objavila je Školska knjiga u kolekciji MinaLima Classics, u novom prijevodu Marka Marasa. Posebnost toga izdanja nije promjena Stevensonove priče, nego način na koji je knjiga grafički oblikovana. MinaLima je dizajnerski dvojac poznat po radu na vizualnom identitetu filmova o Harryju Potteru, a njihova izdanja književnih klasika kombiniraju tekst, ilustracije i interaktivne papirnate elemente. U Otoku s blagom nalaze se, među ostalim, skrivena gusarska zastava, preklopna karta otoka i kormilo Hispaniole. Čitatelj zato pojedine elemente knjige može otvarati, pomicati i istraživati dok prati samu priču.

To je sedma knjiga objavljena u seriji MinaLima Classics u Školskoj knjizi. Prije nje u istoj su kolekciji objavljeni Snjeguljica i druge bajke braće Grimm, Kiplingova Knjiga o džungli, Frankenstein ili moderni Prometej Mary Shelley, Carrollova Alisa u Zemlji čudesa, Andersenova Mala sirena i druge bajke te Baumov Čarobnjak iz Oza. Otok s blagom tako je uklopljen u seriju klasičnih djela koja se u ovim izdanjima predstavljaju kroz spoj izvornoga književnog teksta i razrađenog grafičkog oblikovanja.

Više od 140 godina nakon prvog cjelovitog izdanja, Stevensonova priča ostaje prepoznatljiva po jednostavnoj početnoj ideji iz koje se razvija mnogo složeniji sukob. Postoji karta, postoji skriveno blago i postoji skupina ljudi koja ga želi pronaći, ali pravi problem nastaje onoga trenutka kada postane jasno da isti cilj ne znači i zajedničke interese. Jim Hawkins na put kreće zbog pustolovine i blaga, a završava u situaciji u kojoj mora procjenjivati ljude, njihove namjere i vlastite odluke. Dugi John Silver istodobno ostaje lik kojega nije moguće svesti na jednu osobinu. Upravo između te jednostavne pustolovne premise i nepredvidljivih ljudi koji u njoj sudjeluju nalazi se velik dio razloga zbog kojih se Otok s blagom čita desetljećima nakon vremena u kojem je nastao.