Goran Bogdan vraća se kazalištu nakon sedam godina i to u jednom od najiščekivanijih projekata godine
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Njegovu profesionalnu karijeru obilježile su brojne uloge u filmovima i serijama koje su osvajale priznanja na međunarodnim festivalima, a zahvaljujući uvjerljivosti, prirodnosti i iznimnoj posvećenosti svakom liku, Bogdan se profilirao kao glumac koji jednako uspješno djeluje na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici, premda je posljednjih godina upravo filmski i televizijski angažman bio u središtu njegova profesionalnog djelovanja.
Nakon sedmogodišnje stanke od kazališnih projekata, Goran Bogdan ponovno staje na kazališne daske te se vraća publici u predstavi „Kazalište“, koja će svoju praizvedbu imati u sklopu festivala Riječke ljetne noći u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u utorak, 21. srpnja 2026. godine. Riječ je o autorskom projektu jednog od najuglednijih suvremenih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, umjetnika čiji se rad već desetljećima smatra jednim od najznačajnijih doprinosa suvremenom europskom kazalištu, a čije predstave redovito istražuju složene međuljudske odnose, emocionalne sukobe i unutarnje svjetove svojih protagonista.
Posebnost ove kazališne produkcije leži u činjenici da tekst nije nastajao prema unaprijed zamišljenim likovima, nego je Pascal Rambert scenarij oblikovao nakon osobnih susreta s glumicama i glumcima ansambla Hrvatske drame riječkog HNK-a, tijekom kojih je upoznao njihove profesionalne i životne priče, slušao njihova iskustva te upravo iz tih razgovora stvarao dramske situacije i karaktere koji će oživjeti na pozornici. Takav autorski pristup omogućio je nastanak predstave koja na jedinstven način spaja stvarnost i fikciju, pri čemu osobna iskustva umjetnika postaju temelj kazališne priče koja istražuje složenost zajedničkog stvaranja, umjetničkih odnosa i života unutar kazališnog ansambla.
Uz Gorana Bogdana u predstavi nastupaju Anastazija Balaž, Olivera Baljak, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Edi Ćelić, Nika Grbelja, Mario Jovev, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Sabina Salamon, Deni Sanković, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Romina Tonković i Ana Vilenica, odnosno glumački ansambl Hrvatske drame riječkog HNK-a koji je, prema riječima samoga Bogdana, ostavio snažan profesionalni dojam zahvaljujući svojoj predanosti, zajedništvu i visokoj razini glumačke kvalitete. Ističući kako je od prvoga dana bio iznimno srdačno prihvaćen, Bogdan je svoje riječke kolegice i kolege opisao kao fantastičan ansambl sastavljen od vrhunskih glumaca s kojima je proces rada protekao u ozračju međusobnog povjerenja, otvorenosti i umjetničke suradnje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Radnja predstave odvija se nakon završetka probe predstave „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića, kada se članovi glumačkog ansambla okupljaju kako bi proslavili rođendan dviju svojih kolegica, pri čemu naizgled uobičajeno kazališno druženje postupno prerasta u snažnu i emotivnu priču o zajedničkom životu umjetnika, odnosima koji su se gradili tijekom desetljeća rada, nerazriješenim sukobima, ljubavima, odlascima i profesionalnim izazovima koji obilježavaju svakodnevicu ljudi posvećenih kazalištu. Upravo kroz niz intimnih razgovora i međusobnih suočavanja predstava otvara pitanja pripadnosti, prolaznosti, umjetničkog identiteta i cijene dugogodišnje kazališne karijere, pokazujući kako pozornica često postaje mjesto na kojem se briše granica između privatnog i profesionalnog života.
Središnji emotivni trenutak predstave proizlazi iz odluke jedne od slavljenica, velike glumice koja nakon čak četrdeset i šest godina umjetničke karijere napušta nacionalni teatar, čime njezin odlazak pokreće snažan val emocija među članovima ansambla te otvara prostor za propitivanje prijateljstava, odanosti, zajednički proživljenih uspomena i neizbježnih promjena koje prate svaku umjetničku zajednicu. Kroz takvu dramaturšku strukturu predstava ne govori isključivo o kazalištu kao instituciji, nego prije svega o ljudima koji ga stvaraju, njihovim odnosima, ranjivostima i iskustvima koja ostaju skrivena iza reflektora i zastora.
Nastavite čitati nakon oglasa
Predstava „Kazalište“ nastaje u koprodukciji K-HNK-a i Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, čime se dodatno potvrđuje važnost suradnje hrvatskih nacionalnih kazališnih kuća na suvremenim umjetničkim projektima, dok će riječka publika, osim svečane praizvedbe 21. srpnja, predstavu imati priliku pogledati i 22. srpnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
U petak, 12. lipnja 2026. godine u 11 sati, u Velikoj dvorani Gradske skupštine Grada Zagreba (Ulica sv. Ćirila i Metoda 5), održat će se javna izvedba forum-kazališne predstave SEEN, AL’ NE VIĐEN. Ulaz na događanje je slobodan.
Više od tri desetljeća nakon što je Issey Miyake zajedno s parfumerom Jacquesom Cavallierom redefinirao suvremenu parfemsku industriju stvaranjem kultnog mirisa L’Eau d’Issey, čija je vizija bila pretočiti miris vode na ženskoj koži u jedinstvenu olfaktivnu kompoziciju, kuća Issey Miyake Parfums otvara novo poglavlje predstavljanjem kolekcije Eaux Essentielles, koja se vraća izvornim vrijednostima brenda i suvremenim pristupom interpretira element koji je od samog početka bio njegovo najveće nadahnuće – vodu u njezinu najčišćem, najsvjetlijem i najautentičnijem obliku.
