Iza blještavila: Knjiga Propaganda slavnih razotkriva kako nastaje popularnost i zašto joj vjerujemo
U vremenu u kojem je vidljivost postala valuta, a popularnost tržišna kategorija, pitanje slave više nije tek tema rubrika o zabavi. Ona je društveni fenomen, komunikacijski alat i – kako se pokazalo u petak, 13. veljače – ozbiljan predmet znanstvene analize. Upravo je toga dana na Sveučilište VERN' predstavljena knjiga Propaganda slavnih, autorica prof. dr. sc. Mirele Holy i doc. dr. sc. Nikoline Borčić, koja bez zadrške ulazi u anatomiju jedne od najutjecajnijih industrija današnjice.
U suradnji sa suizdavačem Školska knjiga i uz medijsko partnerstvo magazina HELLO!, predstavljanje je okupilo brojna poznata lica domaće političke, kulturne i umjetničke scene – upravo one čiji je profesionalni prostor neraskidivo vezan uz javnu vidljivost, imidž i percepciju.
Iako se slava na prvi pogled može doimati kao trivijalna i površna kategorija, autorice upozoravaju da je riječ o fenomenu s dubokim društvenim posljedicama. „Iako se slava i slavni čine nebitnom i frivolnom temom, ovi fenomeni itekako utječu na današnje društvo i sve su samo ne bezazleni. Nadam se da će naša knjiga pomoći u osvještavanju manipulativne komunikacije slavnih, a time i osnaživanju medijske pismenosti hrvatske javnosti“, istaknula je prof. dr. sc. Mirela Holy.
Njezina suautorica, doc. dr. sc. Nikolina Borčić, dodatno je naglasila kako slavne osobe nisu tek „poznate osobe“, već refleksija društvenih vrijednosti i istodobno njihovi kreatori. One su proizvod industrije zabave, medija i marketinga, ali i simbolički kapital koji se pažljivo gradi, održava i – po potrebi – transformira. Razumjeti kako nastaje imidž slavnih znači razumjeti i mehanizme kroz koje se oblikuju društveni ideali, aspiracije i obrasci ponašanja.
Urednica Sonja Miličević Vukelić iz Školske knjige otvorila je dodatnu dimenziju rasprave – onu o našoj ulozi u tom procesu. Prije nego što su postali „vrhunski upakirani proizvodi“ industrije slavnih, i sami su slavni nekada bili publika, opčinjena tuđom popularnošću. Knjiga, kako je istaknula, ne razotkriva samo konstrukciju blještavih osmijeha, savršene šminke i pažljivo režiranih uspjeha, nego i našu poziciju u toj dinamici. Jesmo li tek pasivni promatrači ili aktivni sudionici u proizvodnji i održavanju slave?
Tijekom predstavljanja govorilo se o kategorijama slave, o načinima na koje se ona proizvodi, prodaje i troši – bilo da je riječ o glazbenim, sportskim, filmskim ili reality zvijezdama, političarima, modnim ikonama ili influencerima. Posebno je naglašeno da većina informacija koje javnost prima o slavnima nije njihov stvarni život, nego strateški osmišljena i komunikacijski precizno oblikovana iluzija. U toj iluziji generira se interes, održava prisutnost i stvara tržišna vrijednost.
Propaganda slavnih tako ne nudi senzacionalizam, nego analitički okvir za razumijevanje jedne od najskupljih i najzabavnijih industrija suvremenog doba. Ona otvara prostor za kritičko promišljanje medijskog sadržaja, ali i za introspekciju – o našim očekivanjima, fascinacijama i odgovornosti.
Zanimanje publike, vidljivo i kroz prigodnu prodaju knjige nakon programa, potvrdilo je da tema slave više nije rezervirana samo za naslovnice i crvene tepihe. Ona je postala ogledalo društva. A ova knjiga – njegov analitički reflektor.
Ovogodišnji Interliber ponovno će okupiti ljubitelje knjiga na Zagrebačkom velesajmu, gdje će Mozaik knjiga predstaviti nove naslove domaćih i stranih autora, popularne književne serijale i posebna izdanja poznatih romana. Posjetitelji će u paviljonima 5, 6 i 7 moći razgledati književne novitete, iskoristiti sajamske popuste i sudjelovati u susretima s piscima čije knjige već godinama privlače čitatelje različitih generacija. Program za 2026. godinu obuhvaća kriminalističke romane, psihološke trilere, ljubavne priče, publicistiku, kuharice i dječju književnost, a dio događanja posvećen je razvijanju čitateljskih navika među najmlađima.
Sport je kroz povijest prošao dug put od jednostavnih oblika igre i tjelesnog nadmetanja do profesionalnog sustava u kojem se uspjeh mjeri rezultatima, rekordima, medaljama i financijskim ulaganjima. Iza svakog sportskog postignuća ipak stoji čovjek sa svojim sposobnostima, emocijama, strahovima, očekivanjima i osobnim razlozima zbog kojih se počeo baviti sportom. Upravo odnos između čovjeka i sporta, promjene koje su oblikovale sportsko natjecanje te pitanje koliko je u današnjem sportu ostalo prostora za slobodu i zadovoljstvo igrom nalaze se u središtu knjige „Evolucija sporta – kako se svijest igra?” hrvatskog nogometnog trenera i autora Damira Škarića.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Dugo se smatralo kako je briga o izgledu područje rezervirano isključivo za žene, dok su muškarci svoju rutinu njege svodili na nekoliko osnovnih proizvoda koji su se najčešće nalazili na rubu kupaonske police i koristili tek kada bi koža počela pokazivati znakove umora, suhoće ili iritacije, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom tijelu, koži i izgledu doživio je veliku promjenu koja nije samo estetska nego i psihološka jer suvremeni muškarac sve češće razumije kako njega nije znak taštine nego oblik osobnog poštovanja, način da uspori svakodnevni ritam i pronađe nekoliko minuta koje pripadaju samo njemu.
U suvremenom ritmu života u kojem se dani često pretaču jedan u drugi, a tijelo i um bivaju izloženi stalnim zahtjevima produktivnosti, brzine i koncentracije, pitanje hidratacije prestaje biti tek jednostavna biološka potreba i prerasta u suptilan, ali iznimno važan oblik svakodnevne brige o sebi. Hidratacija, iako naizgled banalna i samorazumljiva, u svojoj suštini predstavlja jedan od temeljnih stupova fiziološke ravnoteže, ali i psihološke stabilnosti, jer voda u ljudskom organizmu nije samo sredstvo gašenja žeđi, nego i tihi regulator gotovo svih vitalnih procesa koji se odvijaju ispod površine svijesti.
U povijesti ljudske civilizacije rijetko koji fizički detalj na licu nosi tako gustu mrežu značenja, ideoloških projekcija i društvenih kodova kao što je to slučaj s brkovima. Iako se na prvi pogled mogu činiti tek kao estetski ili osobni izbor pojedinca, brkovi su kroz stoljeća funkcionirali kao snažan semiotički instrument, često neodvojiv od politike, autoriteta i konstrukcije moći. Njihova prisutnost ili odsutnost na licu političkih vođa nikada nije bila neutralna, nego je gotovo uvijek odražavala šire kulturne obrasce, društvene norme i ideološke promjene. Povijest brkova u političkom kontekstu stoga nije samo povijest mode, nego i povijest simboličke komunikacije, identiteta i društvene kontrole.
U svijetu brzog tempa života, u kojem svakodnevne obaveze često istiskuju brigu o vlastitom zdravlju, koncept preventivnih rituala postaje sve važniji, a njihova učinkovitost može se dramatično povećati uključivanjem partnera. Kada govorimo o preventivnim navikama, najčešće mislimo na redovite zdravstvene preglede, uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san i mentalno zdravlje, ali rijetko se naglašava kako emocionalna i praktična podrška partnera igra ključnu ulogu u dugoročnoj dosljednosti i stvarnoj učinkovitosti ovih navika. Istraživanja iz područja psihologije i medicine potvrđuju da osobe koje preventivne aktivnosti provode uz partnera, bilo kroz zajedničke rutine, motivaciju ili međusobno ohrabrivanje, postižu znatno bolje rezultate nego one koje se oslanjaju isključivo na vlastitu volju i samodisciplinu.