Svi smo čitali „Malog princa“, ali ovakav ga još niste doživjeli – balet u Rijeci koji će vam slomiti i izliječiti srce
„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo.“ Rečenica koja desetljećima odzvanja književnim svijetom uskoro će u riječkom HNK Ivana pl. Zajca dobiti novo, raskošno i emotivno ruho – ono baletno. U petak, 13. veljače 2026. u 19.30 sati, premijerno će biti izveden balet „Mali princ“, autorski projekt koji kroz pokret, glazbu i vizualnu magiju otvara vrata svijeta u kojem su nježnost, prijateljstvo i odgovornost najveće vrijednosti.
U koreografiji Lukasa Zuschlaga i na glazbu Aleksandre Naumovski Potisk, ova baletna adaptacija jednog od najčitanijih romana svih vremena pretvara pozornicu u „kazalište planeta“ – prostor u kojem se susreću dječja mašta i zrelost, fantazija i stvarnost, tišina i snažna emocija. Riječ je o predstavi namijenjenoj djeci, ali jednako snažno i odraslima, onima koji su možda zaboravili kako je to gledati svijet otvorenim srcem.
Ulogu Malog princa utjelovit će Federico Rubisse, dok će Pilota plesati Ali Tabbouch. Ružu, simbol ljubavi i krhkosti, tumačit će Marta Kanazir, a zavodljivu i zagonetnu Zmiju Samuele Taccone. Kao Lisica, čuvarica jedne od najvažnijih životnih lekcija o pripitomljavanju i odgovornosti, nastupit će Giorgio Otranto. Uloge stanovnika neobičnih planeta – Kralja, Hvalisavca, Poslovnog čovjeka, Pijanca, Geografa i Čovjeka koji pali uličnu svjetiljku – preuzet će Alessio Alfonsi i Leonard Cela, dok će ansambl u prizorima Ružičnjaka i Građana oživjeti bogat, razigran i simboličan svijet kroz plesnu dinamiku i kolektivnu energiju.
Roman Antoinea de Saint-Exupéryja, objavljen 1943. godine, već više od osam desetljeća nadahnjuje čitatelje diljem svijeta. „Mali princ“ nije samo bajka, nego suptilna, filozofska meditacija o usamljenosti, ljubavi, odgovornosti i potrazi za smislom. U središtu priče je susret pilota, čiji se avion srušio u pustinju, i neobičnog dječaka koji dolazi s malenog planeta na kojem je ostavio svoju ružu. Njegovo putovanje kroz svemir niz je susreta s odraslima zarobljenima u vlastitim iluzijama moći, taštine i posjedovanja – od kralja bez podanika do poslovnog čovjeka koji želi „posjedovati“ zvijezde, ne znajući da je njihova ljepota upravo u tome što su nedostižne.
Baletna verzija ove bezvremenske priče ne oslanja se na riječi, već na snagu tijela i emocije koje ono prenosi. Pokret postaje jezik, a tišina između glazbenih fraza prostor za osobnu interpretaciju. Usamljenost se pretače u suptilne duete, prijateljstvo u skladne partnerske sekvence, a gubitak u krhke, gotovo lebdeće prizore koji publiku podsjećaju na prolaznost i važnost svakog odnosa koji gradimo.
Vizualni identitet predstave potpisuje scenograf Matjaž Arčan, dok je kostimografkinja Ina Ferlan oblikovala svijet u kojem se bajkovito i simbolično isprepliću s minimalističkom elegancijom. Dizajn svjetla Andreja Hajdinjaka i projekcije Stelle Ivšek dodatno pojačavaju dojam putovanja kroz različite planete – od pustinjske tišine do zvjezdanog beskraja. Kostimi i scenografija izrađeni su u kazališnom studiju SNG Opera i Balet Ljubljana, a njihovu adaptaciju za riječku pozornicu potpisuje Aleksandra Ana Buković. Predstava se izvodi uz snimku orkestra SNG Opera i Balet Ljubljana pod ravnanjem maestra Ayrtona Desimpelaerea, čime se glazbenoj dimenziji daje snažna, filmska širina.
„Mali princ“ na riječkoj pozornici nije tek adaptacija književnog klasika, već emotivno iskustvo koje poziva na unutarnje preispitivanje. U vremenu u kojem su brzina i površnost često norma, ova predstava podsjeća da su najvažnije stvari – prijateljstvo, briga za drugoga, sposobnost divljenja – nevidljive očima, ali duboko upisane u srce.
Reprize baleta na programu su 14., 16., 20., 21. i 23. veljače, pružajući priliku publici svih generacija da zakorači u svijet u kojem dječak sa zvijezda postavlja najjednostavnija, a istovremeno najteža pitanja: Što znači voljeti? Što znači biti odgovoran? I jesmo li spremni ponovno naučiti gledati – srcem?
Sinoć je u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh održana posebna dobrotvorna izvedba monodrame „Ćiro“, koja je ovom prigodom slavila impresivnu brojku od 300 izvedbi. Ova kulturna i humanitarna večer organizirana je pod okriljem Dinamove zaklade „Nema predaje“, koja svojim aktivnostima kontinuirano spaja sport, umjetnost i filantropiju. Među brojnim gledateljima isticali su se Miroslav Blažević mlađi, sin legendarnog trenera, počasni predsjednik Dinama Velimir Zajec, upravitelj zaklade Saša Pavličić Bekić, ali i mnogi drugi ljubitelji nogometa i kazališne umjetnosti, čime je večer dobila dodatnu dimenziju osobnog i emotivnog značenja.
Nakon svjetske premijere u ožujku 2026. u Washingtonu, dugo iščekivani performans Travesty konačno stiže u Europu. U nedjelju, 3. svibnja, u prestižnoj Gallusovoj dvorani Cankarjevog doma u Ljubljani, publika će imati priliku svjedočiti jedinstvenom spoju povijesti, performativne umjetnosti i revolucionarnog duha draga.
Kazališna adaptacija kultnog romana Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bore Ćosića, u produkciji FAKin Teatra, UO Thearte i Scene Ribnjak te u režiji Ksenije Marinković, u veljači stiže pred zagrebačku publiku. Predstava će biti izvedena 21. veljače u Kazalištu KNAP i 28. veljače na Sceni Ribnjak, s početkom u 20 sati.
FAKin Teatar, u koprodukciji s Centrom mladih Ribnjak, ponovno pred publiku donosi kazališnu predstavu „Čelične magnolije“, kultni dramski tekst američkog autora Roberta Harlinga, jednog od najpoznatijih dramatičara i scenarista suvremene američke kazališne i filmske scene. Predstava, koju je režirala Barbara Rocco, premijerno je izvedena 25. travnja 2025. godine na Sceni Ribnjak, a zbog iznimno velikog interesa i snažnih reakcija publike njezin se kazališni život nastavlja i tijekom siječnja i veljače 2026. godine.
U svijetu gdje se ljubav često mjeri kratkim porukama i prolaznim gestama, Popi i Sofe uzimaju stvari u svoje ruke – raskošno, hrabro i bez zadrške, u svojoj novoj drag show točki. S osobitim zadovoljstvom i otvorenim srcem pozivaju publiku, prijatelje, znance i sve one koji vjeruju u snagu zajedništva, na slavlje svoje ljubavne priče – vjenčanje koje se ne uklapa u okvire očekivanog, već ih s lakoćom i stilom nadilazi.
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 6. veljače 2026. godine, premijerno će biti izvedena predstava Trilogija o Agamemnonu 2.0, ambiciozan i slojevit kazališni projekt koji donosi suvremeno čitanje antičke drame i njezino snažno suočavanje s današnjim svijetom. Riječ je o novoj, revidiranoj i dramaturški rekomponiranoj verziji kultne Trilogije o Agamemnonu autorice Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur, kojom se jedno od ključnih djela suvremene hrvatske dramske književnosti vraća na veliku pozornicu HNK-a u novome umjetničkom, političkom i emotivnom kontekstu.
Zagreb se ovoga siječnja upisuje na kartu suvremenog svjetskog kazališta na način koji nadilazi lokalne okvire i uobičajene premijerne kalendare, jer Aplauz Teatar s ponosom najavljuje predstavu „Peti korak“, snažan i emocionalno ogoljen dramski tekst irskog autora Davida Irelanda, čija će premijera 24. siječnja u Kazalištu Knap označiti prvu svjetsku postaju ove drame nakon iznimno uspješne londonske West End produkcije.
U vremenu u kojem se granice između privatnog i profesionalnog života sve češće brišu, rijetko se na kazališnoj sceni pojavljuje djelo koje s tolikom iskrenošću i suptilnom hrabrošću govori o unutarnjem svijetu žene. Autorska predstava Marijane Mikulić „MARE #zenamajkaglumica“ upravo je takav naslov – dirljiva, duhovita i duboko osobna priča o svakodnevici kakva jest, bez uljepšavanja, ali s puno razumijevanja i topline.
Puffy izgled očiju jedan je od onih estetskih problema koji se može pojaviti čak i onda kada smo se dobro naspavali i pazili na rutinu. Naime, natečenost oko očiju često nema veze s umorom, nego je posljedica zadržavanja tekućine, osjetljive kože ili pak svakodnevnih navika koje se s vremenom odraze na izgled tog područja.
Perut je jedan od onih beauty problema koji se često pokušava riješiti na brzinu; agresivnim šamponima, čestim pranjem ili potpunim mijenjanjem rutine. Ipak, efekt je nerijetko suprotan: vlasište je možda mirnije, ali kosa postaje suha, beživotna i osjetljiva
Daleko smo dogurali od prvog vala feminizma početkom 20. stoljeća. Žene danas imaju više prava, izbora i vidljivosti nego ikada prije – pristup obrazovanju, radnom tržištu i javnom prostoru u zapadnim se zemljama više se ne dovodi u pitanje kao nekad. Ipak, unatoč svim tim pomacima, stvarna ravnopravnost i dalje je daleko od idealne – nasilje nad ženama i u 2026. je stvaran i vrlo relevantan problem, a vlasti u mnogim državama i dalje dovode u pitanje žensku autonomiju nad vlastitim tijelom. Tu je i nejednakost na radnom tržištu – ona je danas suptilnija nego prije pedeset, pa čak i dvadeset ili deset godina, ali zato i teže prepoznatljiva. Ta neravnopravnost i dalje snažno oblikuje svakodnevice žena diljem svijeta.
Gotovo je nemoguće da vam u proteklih nekoliko zima nisu za oko zapele popularne Inuikii čizmice. Ovaj švicarski brend obuće poznat je po svojim karakterističnim zimskim čizmama s debelim vezicama i jednostavnom siluetom, koje su prije nekoliko godina osvojile i domaću modnu scenu. Zato nas je posebno razveselila vijest da je ova modna kuća predstavila novu kolekciju u čijem su središtu – tenisice.
Borut Šeparović ne pripada generaciji koja je kazalište gledala samo kao prostor zabave – on ga vidi kao sustav, laboratorij i mehanizam spoznaje. Njegovo djetinjstvo, smješteno između tribina Maksimira i građanskog salona, oblikovalo je pogled koji ne romantizira prošlost, već traži istinu u kontradikcijama svakodnevnog života. Nogomet je bio njegov prvi masovni ritual, a emocije koje su se mogle pojaviti uz tuđi rezultat – ekstaza, agresija, sram, nada – postale su prva lekcija o energiji gomile i njezinoj manipulativnoj moći. S druge strane, privilegije „crvene buržoazije“ i rascjep između deklarirane jednakosti i stvarne moći stvorili su u njemu trajni osjećaj odgovornosti i antielitizma.