Trideset godina poslije rata, Agamemnon se vraća kao drama svijeta koji nikada nije završio svoje nasilje
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u petak, 6. veljače 2026. godine, premijerno će biti izvedena predstava Trilogija o Agamemnonu 2.0, ambiciozan i slojevit kazališni projekt koji donosi suvremeno čitanje antičke drame i njezino snažno suočavanje s današnjim svijetom. Riječ je o novoj, revidiranoj i dramaturški rekomponiranoj verziji kultne Trilogije o Agamemnonu autorice Lade Kaštelan, u režiji Livije Pandur, kojom se jedno od ključnih djela suvremene hrvatske dramske književnosti vraća na veliku pozornicu HNK-a u novome umjetničkom, političkom i emotivnom kontekstu.
Izvorna trilogija praizvedena je 1995. godine na sceni HNK-a u Zagrebu, u vremenu obilježenom neposrednim ratnim iskustvom, te je kasnije objavljena u knjizi Pred vratima Hada. Trideset godina poslije autorica se vraća vlastitome tekstu, ne kao pukom povijesnom artefaktu, nego kao živom dramskom tkivu koje je moguće ponovno otvoriti, preispitati i suočiti s traumama koje nisu nestale, nego su se transformirale i preselile u kolektivno pamćenje, društvene narative i međugeneracijske prijenose.
Ono što je 1995. bilo ratna stvarnost danas je kolektivno pamćenje koje i dalje oblikuje naše živote
Dok je izvorna Trilogija o Agamemnonu izravno komunicirala s ratnom stvarnošću, Trilogija o Agamemnonu 2.0 polazi od svijeta u kojem trauma više nije neposredno iskustvo, nego stanje trajne napetosti, svojevrsni vakuum između staroga nasilja i nemogućnosti istinskoga novog početka. U tom prostoru, oslobođenom iluzije katarze, svijet se razotkriva kao neprekinuti lanac mržnje, osvete i dubokih podjela, u kojemu se povijest neprestano ponavlja, a odgovornost se prenosi s generacije na generaciju.
Prva dva dijela trilogije, Prevara, nastala prema Euripidovoj Ifigeniji na Aulidi, i Povratak, prema Eshilovu Agamemnonu, dramaturški su dorađena i organski uklopljena u novu cjelinu. Završni dio, Šesti dan, potpuno je nov tekst inspiriran motivima Euripidova Oresta te se usredotočuje na sudbinu Oresta i Elektre kao posljednjih karika u lancu krvne osvete, ali i kao nositelja njegove moguće dezintegracije i raspada. Upravo u tom završetku trilogija se najizravnije suočava s pitanjem postoji li izlaz iz povijesno uvjetovanog kruga nasilja ili je on tek još jedna iluzija.
U predstavi sudjeluje ukupno devetnaest glumica i glumaca Drame HNK-a u Zagrebu, čime Trilogija o Agamemnonu 2.0 postaje jedna od produkcijski najopsežnijih dramskih izvedbi kazališne sezone. Glumačku podjelu čine: Livio Badurina, Živko Anočić, Olga Pakalović, Igor Kovač, Filip Vidović, Tea Ljubešić Grlić, Goran Grgić, Nina Violić, Ivana Boban, Luka Dragić, Damir Markovina, Marin Stević, Jadranka Đokić, Alma Prica, Siniša Popović, Marin Klišmanić, Franjo Kuhar, Ivan Grlić i Lana Ujević Telenta, ansambl čija raznolikost i iskustvo dodatno naglašavaju složenost i višeglasje ovoga projekta.
O važnosti i snazi naslova govori i ravnateljica Drame HNK-a u Zagrebu Tena Štivičić, istaknuvši kako Drama HNK-a ovom predstavom donosi djelo koje se na hrabar i promišljen način suočava s naslijeđem rata, nasilja i kolektivnih trauma. Prema njezinim riječima, riječ je o projektu koji okuplja izniman autorski i izvođački tim, predvođen redateljicom Livijom Pandur, te o predstavi za koju vjeruje da će upravo zbog spoja snažne umjetničke vizije i suvremenog čitanja antičkih izvora snažno odjeknuti kod publike.
U Trilogiji o Agamemnonu 2.0 grčke tragedije nisu prostor utjehe niti estetskog odmaka, nego moćan i neiscrpan materijal za promišljanje svijeta u kojem živimo. Kao i u brojnim suvremenim interpretacijama Eshila, Sofokla i Euripida – od Marthe Graham i Suzukija Tadashija do Anne Carson, Elfriede Jelinek, Sarah Kane i Tiaga Rodriguesa – antički mitovi ovdje se ponovno potvrđuju kao univerzalni jezik u kojem se prepoznajemo istodobno kao junaci i kao žrtve, zarobljeni na raskrižju povijesti, između naslijeđenog nasilja i neizvjesne budućnosti.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.
Povodom tridesete obljetnice svoje stand-up karijere, jedan od najprepoznatljivijih autora domaće satire, Željko Pervan, okupio je novinare na susretu koji je, u skladu s njegovim stilom, bio jednako ceremonijalan koliko i ležerno duhovit – uz tortu, kavu i razgovor koji je neprestano klizio između autobiografije i improvizirane komedije. Već u uvodu naglasio je kako je sama činjenica da se tri desetljeća bavi istim zanimanjem gotovo egzistencijalni paradoks, jer, kako je u šali rekao, čovjek bi se trebao umoriti od vlastite profesije mnogo prije nego što ona doživi jubilej. Uz karakterističnu ironiju prisjetio se i zdravstvenih epizoda koje su, prema njegovu viđenju, gotovo spriječile proslavu obljetnice, sugerirajući kako bi u tom slučaju interes javnosti bio još veći, ali bi povod bio posve drukčiji.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo.“ Rečenica koja desetljećima odzvanja književnim svijetom uskoro će u riječkom HNK Ivana pl. Zajca dobiti novo, raskošno i emotivno ruho – ono baletno. U petak, 13. veljače 2026. u 19.30 sati, premijerno će biti izveden balet „Mali princ“, autorski projekt koji kroz pokret, glazbu i vizualnu magiju otvara vrata svijeta u kojem su nježnost, prijateljstvo i odgovornost najveće vrijednosti.
Ako tražite putovanje koje nije samo obilazak, nego mali bijeg u povijest, u estetiku i u onu starinsku romantiku gradova koji dišu stoljećima — onda je Venecija uvijek dobar odgovor. Nije to samo grad kanala i gondola, nego mjesto gdje svaki trg priča priču, a svaki kafić nosi u sebi sjećanje na ljude koji su tamo sjedili prije nas. Upravo takva institucija je i legendarni Caffè Florian — mjesto koje nije samo točka na turističkoj mapi, nego iskustvo koje se pamti.
Streaming platforma Hulu predstavila je prvi trailer za dugoočekivanu seriju „The Testaments”, koja je nastavak popularne drame „The Handmaid’s Tale”. Nova serija premijerno će biti prikazana 8. travnja, a fokus će biti na životu mladih djevojaka koje odrastaju u totalitarnom društvu Gileada, svijetu koji je već u prethodnoj seriji prikazan kao mjesto strogih pravila i represije.
Sve je počelo kada su pratitelji na društvenim mrežama primijetili kako Dončić već dulje vrijeme ne reagira na objave svoje zaručnice, dok je na profilima drugih modela bio znatno aktivniji s lajkovima.
