155 godina Opere HNK Zagreb: Blagdanski spektakl koji slavi tradiciju i eleganciju
U prosinačkom ozračju, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
Ova visoka obljetnica ne pojavljuje se kao puki povijesni podatak, nego kao profinjeni podsjetnik na trajnost glazbene strasti, umjetničke discipline i estetske izvrsnosti koje zagrebačka Opera njeguje još od svojega utemeljenja, stvarajući prostor u kojem se povijest i suvremenost skladno dodiruju.
Programi posvećeni obljetnici, koji će svoj vrhunac doživjeti u nedjelju 21. prosinca 2025., zamišljeni su kao svečani niz događanja u kojima se publika poziva na sudjelovanje u slavlju operne tradicije, a središnje mjesto zauzima izvedba operete Šišmiš Johanna Straussa mlađeg, djela koje već desetljećima simbolizira radost, eleganciju i blagdansku lakoću prosinačkog repertoara.
Posebna vrijednost ove sezone očituje se u činjenici da se u isto vrijeme obilježava i 165. sezona Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dok se u nadolazećoj 2026. godini očekuje proslava 150 godina Baleta, čime se potvrđuje snažan i rijedak kontinuitet triju umjetničkih ansambala koji zajedno tvore temelj nacionalne kazališne kuće.
Opereta Šišmiš, u režiji Krešimira Dolenčića, u ovom se kontekstu pojavljuje kao umjetnički most između tradicije i suvremenog scenskog senzibiliteta, donoseći publici raskošnu glazbenu večer ispunjenu humorom, plesom i prepoznatljivom bečkom elegancijom.
Izvedba 21. prosinca nosi simboličnu težinu same obljetnice Opere HNK u Zagrebu, dok će novogodišnja izvedba 31. prosinca biti posvećena obljetnici rođenja Johanna Straussa mlađeg, čime se dodatno naglašava međunarodna dimenzija i kulturna povezanost zagrebačke operne scene s europskom glazbenom baštinom.
Blagdanski program bit će obogaćen i događanjem izvan klasičnog kazališnog okvira, jer će 30. prosinca u večernjim satima biti održan Filmski trezor, u kojem će publici biti prikazane antologijske novogodišnje emisije Hrvatske radiotelevizije Šampanj, šampanj iz 1990. i 1992. godine, kao dragocjen dokument vremena u kojem su se televizijska umjetnost i kazališna scena isprepletale s posebnim šarmom.
Ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ovu obljetnicu vidi kao priliku za refleksiju i samosvjesno sagledavanje sadašnjeg umjetničkog trenutka, ističući da je zagrebačka Opera u posljednje četiri sezone ostvarila niz zapaženih umjetničkih uspjeha, učvrstila kvalitetu ansambla te proširila svoj doseg kroz međunarodne suradnje i trajni interes publike i kritike.
Njezine riječi otkrivaju viziju Opere kao živog organizma koji poštuje vlastitu povijest, ali istodobno jasno gleda prema budućnosti, gradeći dijalog s publikom kroz suvremene interpretacije i otvorenost prema novim umjetničkim izazovima.
Povijesni temelj zagrebačke Opere seže u 2. listopada 1870. godine, kada je izvedbom opere Mislav Ivana pl. Zajca u gornjogradskom Narodnom zemaljskom kazalištu započelo djelovanje stalne operne kuće, čiji je prvi ravnatelj bio upravo Ivan pl. Zajc, jedan od ključnih protagonista hrvatske glazbene povijesti.
Od tih početaka pa sve do današnjeg dana, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu sustavno njeguje hrvatski operni repertoar, istodobno održavajući snažnu prisutnost najznačajnijih djela svjetske operne literature, čime se potvrđuje njezina umjetnička širina i programska odgovornost.
U godini u kojoj se obilježava 155. obljetnica utemeljenja, Opera HNK u Zagrebu, kao institucija koja danas okuplja oko 180 umjetnika i djelatnika, potvrđuje svoj status jedne od vodećih opernih kuća u ovom dijelu Europe, ostajući aktivan i relevantan sudionik europskoga opernog života, ali i nezaobilazno mjesto kulturnog identiteta Zagreba.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Meghan je dodala kako se nada da će nadležna tijela jednaku pozornost posvetiti zaštiti svih obitelji te da će pravda biti zadovoljena, a sigurnost djece ostati na prvome mjestu