155 godina Opere HNK Zagreb: Blagdanski spektakl koji slavi tradiciju i eleganciju
U prosinačkom ozračju, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
Ova visoka obljetnica ne pojavljuje se kao puki povijesni podatak, nego kao profinjeni podsjetnik na trajnost glazbene strasti, umjetničke discipline i estetske izvrsnosti koje zagrebačka Opera njeguje još od svojega utemeljenja, stvarajući prostor u kojem se povijest i suvremenost skladno dodiruju.
Programi posvećeni obljetnici, koji će svoj vrhunac doživjeti u nedjelju 21. prosinca 2025., zamišljeni su kao svečani niz događanja u kojima se publika poziva na sudjelovanje u slavlju operne tradicije, a središnje mjesto zauzima izvedba operete Šišmiš Johanna Straussa mlađeg, djela koje već desetljećima simbolizira radost, eleganciju i blagdansku lakoću prosinačkog repertoara.
Posebna vrijednost ove sezone očituje se u činjenici da se u isto vrijeme obilježava i 165. sezona Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dok se u nadolazećoj 2026. godini očekuje proslava 150 godina Baleta, čime se potvrđuje snažan i rijedak kontinuitet triju umjetničkih ansambala koji zajedno tvore temelj nacionalne kazališne kuće.
Opereta Šišmiš, u režiji Krešimira Dolenčića, u ovom se kontekstu pojavljuje kao umjetnički most između tradicije i suvremenog scenskog senzibiliteta, donoseći publici raskošnu glazbenu večer ispunjenu humorom, plesom i prepoznatljivom bečkom elegancijom.
Izvedba 21. prosinca nosi simboličnu težinu same obljetnice Opere HNK u Zagrebu, dok će novogodišnja izvedba 31. prosinca biti posvećena obljetnici rođenja Johanna Straussa mlađeg, čime se dodatno naglašava međunarodna dimenzija i kulturna povezanost zagrebačke operne scene s europskom glazbenom baštinom.
Blagdanski program bit će obogaćen i događanjem izvan klasičnog kazališnog okvira, jer će 30. prosinca u večernjim satima biti održan Filmski trezor, u kojem će publici biti prikazane antologijske novogodišnje emisije Hrvatske radiotelevizije Šampanj, šampanj iz 1990. i 1992. godine, kao dragocjen dokument vremena u kojem su se televizijska umjetnost i kazališna scena isprepletale s posebnim šarmom.
Ravnateljica Opere HNK u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ovu obljetnicu vidi kao priliku za refleksiju i samosvjesno sagledavanje sadašnjeg umjetničkog trenutka, ističući da je zagrebačka Opera u posljednje četiri sezone ostvarila niz zapaženih umjetničkih uspjeha, učvrstila kvalitetu ansambla te proširila svoj doseg kroz međunarodne suradnje i trajni interes publike i kritike.
Njezine riječi otkrivaju viziju Opere kao živog organizma koji poštuje vlastitu povijest, ali istodobno jasno gleda prema budućnosti, gradeći dijalog s publikom kroz suvremene interpretacije i otvorenost prema novim umjetničkim izazovima.
Povijesni temelj zagrebačke Opere seže u 2. listopada 1870. godine, kada je izvedbom opere Mislav Ivana pl. Zajca u gornjogradskom Narodnom zemaljskom kazalištu započelo djelovanje stalne operne kuće, čiji je prvi ravnatelj bio upravo Ivan pl. Zajc, jedan od ključnih protagonista hrvatske glazbene povijesti.
Od tih početaka pa sve do današnjeg dana, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu sustavno njeguje hrvatski operni repertoar, istodobno održavajući snažnu prisutnost najznačajnijih djela svjetske operne literature, čime se potvrđuje njezina umjetnička širina i programska odgovornost.
U godini u kojoj se obilježava 155. obljetnica utemeljenja, Opera HNK u Zagrebu, kao institucija koja danas okuplja oko 180 umjetnika i djelatnika, potvrđuje svoj status jedne od vodećih opernih kuća u ovom dijelu Europe, ostajući aktivan i relevantan sudionik europskoga opernog života, ali i nezaobilazno mjesto kulturnog identiteta Zagreba.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.
Povodom tridesete obljetnice svoje stand-up karijere, jedan od najprepoznatljivijih autora domaće satire, Željko Pervan, okupio je novinare na susretu koji je, u skladu s njegovim stilom, bio jednako ceremonijalan koliko i ležerno duhovit – uz tortu, kavu i razgovor koji je neprestano klizio između autobiografije i improvizirane komedije. Već u uvodu naglasio je kako je sama činjenica da se tri desetljeća bavi istim zanimanjem gotovo egzistencijalni paradoks, jer, kako je u šali rekao, čovjek bi se trebao umoriti od vlastite profesije mnogo prije nego što ona doživi jubilej. Uz karakterističnu ironiju prisjetio se i zdravstvenih epizoda koje su, prema njegovu viđenju, gotovo spriječile proslavu obljetnice, sugerirajući kako bi u tom slučaju interes javnosti bio još veći, ali bi povod bio posve drukčiji.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
Veljača u Europi ima gotovo prepoznatljiv scenarij: jutra bez sunca, gradove obavijene sivim nebom i ulice na kojima se još uvijek osjeća težina zime. Upravo zato odlazak na drugi kraj svijeta u takvom trenutku djeluje gotovo nestvarno. Dok su europski gradovi još uvijek živjeli u zimskom ritmu, na indonezijskom otoku Bali zrak je već prije podne bio topao, more mirno, a temperatura se bez napora penjala iznad trideset stupnjeva.
U srcu Jadrana, gdje se povijest susreće s modernom energijom, Zadar ponovno potvrđuje svoj status grada u kojem moda, kultura i turizam skladno koegzistiraju. Peto izdanje modnog projekta ModernA, koje će se održati 31. ožujka 2026. u impresivnom prostoru Zadar Cruise Port-a, još jednom će pokazati kako kreativnost nema granica, okupljajući talentirane dizajnere, umjetnike, medije i zaljubljenike u modu na jednoj pisti. Ovaj projekt već nekoliko godina funkcionira kao svojevrsna platforma za mlade i etablirane autore, otvarajući vrata novim generacijama dizajnera i potičući dijalog između različitih segmenata kreativne industrije.
Pjevačica Andrea Šušnjara predstavila je svoju novu pjesmu, snažnu i emotivno nabijenu baladu pod nazivom “Ljubavni kockari”, koja je posebna ne samo po svojoj glazbenoj snazi već i po činjenici da se Andrea prvi put okušala kao autorica i glazbe i stihova, otkrivajući publici dijelove svoje duše koje dosad nije dijelila ni s kim. Dugo je ovu pjesmu čuvala samo za sebe, skrivajući skicu u ladici svojih osobnih zapisa i bilježnica, a onda je jedan tragičan događaj, gubitak njezinog voljenog psa Koka, probio sve emocionalne barijere i potaknuo je da u vrlo kratkom vremenu dovrši pjesmu, pretvarajući bol u stvaralačku snagu koja je djelovala gotovo terapeutski.
Proljeće je ono doba godine u kojemu se čini kao da se i sam dom mijenja zajedno s prirodom. Svjetlost je nježnija, dani su duži, a prozori se sve češće otvaraju kako bi u prostor ušao svježi zrak i miris buđenja prirode. U tim prvim toplim danima i svakodnevni trenuci dobivaju neku novu ljepotu: jutarnja kava na terasi postaje mali ritual, ručkovi se spontano sele u vrt, a stol za kojim se okupljamo s obitelji i prijateljima pretvara se u središte ugodnih, opuštenih susreta. Upravo tu atmosferu lakoće i svježine hvata nova proljetna kolekcija nastala u suradnji Merle i umjetnika Saše Šekoranje, kolekcija koja stol pretvara u vedru, cvjetnu pozornicu proljeća.
U vremenu kada moda sve češće balansira između izražajne estetike i funkcionalnosti svakodnevice, dizajnerica Marta Buzolić Pičuljan kroz svoj brend MB by Marta Buzolić ponovno donosi kolekciju koja jasno pokazuje koliko snažna silueta može biti istovremeno odvažna i nosiva. Nova kolekcija za prijelaznu sezonu osmišljena je kao promišljena igra strukture, materijala i detalja, u kojoj svaki komad odjeće ima jasno definiranu formu, ali i prostor za osobnu interpretaciju onoga tko ga nosi.
