„Venezuela“ Ohada Naharina: Plesna predstava koja mijenja percepciju stvarnosti stiže na pozornicu riječkog „Zajca“
U svijetu gdje se granice između pokreta, glazbe i osjećaja brišu, na scenu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca dolazi jedno od najintrigantnijih suvremenih plesnih djela – „Venezuela“, koreografski dragulj svjetski slavnog izraelskog umjetnika Ohada Naharina.
Ova predstava, koja je 2017. praizvedena u Tel Avivu i od tada osvojila publiku od New Yorka do Pariza, sada dobiva novo lice – u izvedbi riječkog baletnog ansambla, od 14. studenoga.
„Venezuela“ nije tek plesna predstava. Ona je eksperiment, ogledalo, filozofski dijalog bez riječi. Dvije grupe plesača izvode posve istu koreografiju – ali na dvije različite glazbe: od gregorijanskih korala do eksplozivnih riffova Rage Against the Machine. Isti pokreti, ali potpuno različita energija, atmosfera, emocija. Upravo u toj suprotnosti skriva se Naharinova magija – njegova sposobnost da kroz tijelo ispriča priču o percepciji, o kutovima gledanja, o svijetu koji nikada nije jednoznačan.
„Predstava se gleda kao slika u ogledalu – kroz izokrenutu perspektivu koja otvara prostor slobodi izbora“, ističe intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč. „Ispisuje poruku da ništa nije onako kako nam se čini, nego onako kako odlučimo vidjeti.“
Naharin, autor poznatog plesnog jezika Gaga, u Rijeci prvi put postavlja „Venezuelu“ s ansamblom koji nije slavna trupa Batsheva. Time ova produkcija dobiva dodatnu težinu – riječki plesači suočavaju se s izazovom u kojem svaki pokret postaje pitanje identiteta, energije i smisla.
Nastavite čitati nakon oglasa
No, prije same premijere, publika će imati priliku upoznati čovjeka iza ovog hipnotizirajućeg djela. U četvrtak, 13. studenoga, u 18:30, u foyeru „Zajca“ održat će se razgovor s Ohadom Naharinom, koji će moderirati novinar i kritičar Branimir Pofuk. Tema razgovora? Ples, život, umjetnost između politike, rata i mira – i, naravno, moć tijela da kaže ono što riječi ne mogu.
Kroz igru svjetla, zvuka i pokreta, Naharinova „Venezuela“ propituje i granice emocije: kako isti pokret može biti i nježan i agresivan, kako tijelo može biti i oružje i molitva. Predstava postaje putovanje kroz ljudsku ranjivost, snagu i kontradikcije – i upravo zato ostavlja publiku bez daha.
Nastavite čitati nakon oglasa
Na sceni će se pojaviti devetnaest vrhunskih plesača riječkog baletnog ansambla, među kojima su Sephora Ferrillo, Marta Kanazir, Yurika Kimura, Leonard Cela i Giovanni Liverani. Svaki od njih dio je pulsirajuće cjeline u kojoj pokret postaje emocija, a tišina – odgovor.
„Venezuela“ će, uz premijeru 14. studenoga, biti na programu i 15., 17., 19., 21., 22. i 24. studenoga, a ulaznice su dostupne na blagajni i mrežnim stranicama HNK-a Ivana pl. Zajca.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
