HNK u Zagrebu najavljuje prvu premijeru na novoj sceni HNK2: Mjuzikl Cabaret u izvedbi ansambala Drame, Opere i Baleta
Premijerne izvedbe mjuzikla Cabaret održat će se 14. i 15. studenoga 2025. na sceni HNK2 u Ulici Božidara Adžije 7a, netom nakon svečana otvorenja nove pozornice Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Ovo kultno djelo, koje su stvorili John Kander (glazba), Fred Ebb (stihovi) i Joe Masteroff (libreto), temelji se na drami I Am a Camera Johna Van Drutena napisanoj prema romanu Christophera Isherwooda Goodbye to Berlin (1939.).
U režiji i koreografiji Lea Mujića te uz glazbeno vodstvo Ivana Josipa Skendera, Cabaret se postavlja kao prva umjetnička produkcija novootvorene scene koja se okreće suvremenim izvođačkim praksama, a nastaje u suradnji triju umjetničkih ansambala središnjega nacionalnog kazališta – Drame, Opere i Baleta.
Iako Cabaret mnogi pamte po glamuru i prepoznatljivim songovima, riječ je o jednom od najkompleksnijih i najslojevitijih mjuzikala 20. stoljeća. Njegova struktura, u kojoj Emcee komentira svijet izvana, postavlja pitanja o ulozi umjetnosti u vremenu političkih previranja, je li njezina funkcija da zabavi, da sakrije istinu ili da je razotkrije. Upravo u toj dvoznačnosti leži snaga Cabareta: prostor zabave istovremeno je prostor lucidna svjedočenja povijesti, a glazba, ples i humor otvaraju nove perspektive. U trenutku kada se na sceni smjenjuju šarm, ironija i tuga, postaje jasno da je Cabaret djelo koje nas i danas pita: koliko smo spremni vidjeti sve što se događa oko nas, a koliko se radije, uz smijeh, pravimo da ne vidimo? Nova scena HNK2, fleksibilno projektirana i tehnički opremljena za istraživanje novih prostora izvedbe, prirodno udomljuje Cabaret, djelo koje na granici zabave i prijetnje, glamura i sjene, osobnog sna i povijesnog prijeloma oblikuje iskustvo koje gledatelja neprestano poziva na sudjelovanje i emocionalni rizik.
U ovome scenskom čitanju, predstava publiku vodi u noćne prostore i zadimljene klubove kasnog vajmarskog Berlina, u vrtlog zabave koja skriva slom te u intimu likova koji pokušavaju sačuvati ono najosobnije u vremenu koje im izmiče.
U ovoj sezoni, Cabaret će na pozornici HNK2 igrati čak 20 puta. U glavnim ulogama izmjenjuju se Fabijan Komljenović, Ivan Čuić i Devin Juraj kao Emcee; Lana Ujević Telenta, Franka Batelić i Iva Jerković Oreški kao Sally Bowles; Marin Klišmanić, Ivan Colarić i Lovro Juraga kao Clifford Bradshaw; Ivana Boban i Mirta Zečević kao Fräulein Schneider te Ozren Bilušić i Adalbert Turner kao Herr Schultz. Uloge Fräulein Kost tumače Tesa Litvan, Marina Žužić i Rea Bušić, dok lik Ernsta Ludwiga tumače Silvio Vovk, Damir Markovina i Marin Stević. Uz njih, sudjeluje veliki ansambl Baleta i za ovu produkciju formiran ansambl Kit Kat Kluba, među kojima su Lucija Radić Pálinkó, Atina Tanović, Daria Brdovnik, Ovidiu Muscalu, Vid Vugrinec, Bálint Rauscher, Lada Rora, Karlo Topolovec, Maja Šehić te Dino Antonić, Aleta Arbanas, Mia Gregorić, Devin Juraj, Katarina Margaretić, Dora Masle, Tit Emanuel Medvešek, Filip Sever, Dorian Stipčić i Tara Thaller. Orkestrom Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu ravnaju Ivan Josip Skender i Stjepan Vuger.
Nastavite čitati nakon oglasa
Autorski tim čine redatelj i koreograf Leo Mujić, dirigent i autor prepjeva Ivan Josip Skender, prevoditelj dramskog predloška i autor prepjeva Dino Pešut, autor dramaturškoga koncepta i asistent redatelja i koreografa Bálint Rauscher, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek. Za predstavu vlada iznimno zanimanje publike, a ulaznice za izvedbe do kraja godine rasprodane su. Uskoro će u prodaji biti ulaznice za izvedbe u drugom dijelu sezone 2025./2026.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
Poznata domaća poduzetnica Jana Dužanec svojim je najnovijim modnim izdanjem pokazala kako efektan dnevni look može istodobno djelovati ženstveno, profinjeno i dovoljno opušteno za gradske ulice.
Poznati domaći pjevač nedavno je privukao veliku pozornost javnosti fotografijama na kojima je pokazao zavidnu fizičku formu. Njegovo izdanje brzo se proširilo društvenim mrežama, a posebno mnogo simpatija izazvao je njegov prirodan izgled koji se savršeno uklopio u popularni pojam „dad bodyja“. Brojni komentari i pohvale pokazali su da publika nije ostala ravnodušna, a pjevač je sada odlučio otkriti i dio priče koja stoji iza fotografija o kojima se toliko govorilo.
Nova frizura Izabel Kovačić idealna je inspiracija za novu sezonu i razdoblje pred nama, osobito ako se nakon ljeta javila želja za promjenom koja će osvježiti izgled, ali pritom neće zahtijevati radikalan rez ni potpuno odricanje od duljine. Izabel se odlučila za frizuru koja na prvi pogled djeluje vrlo prirodno i neopterećeno, no upravo se u njezinoj pažljivo oblikovanoj slojevitosti krije razlog zbog kojeg kosa izgleda toliko raskošno, gusto i pokretljivo.
Budimpešta je ovih dana postala mjesto susreta mode, ljepote i prepoznatljive francuske elegancije, a Chanel je u mađarskoj prijestolnici okupio niz europskih i domaćih influencerica te poznatih lica iz svijeta mode i lifestylea. U ambijentu koji je svojom raskošnom arhitekturom, toplim svjetlom i decentnim detaljima prirodno pratio estetiku francuske kuće, među uzvanicama se našla i svima simpatična Isabela Rakonić, koja je za ovu prigodu odabrala izdanje koje je istodobno djelovalo glamurozno, romantično i vrlo suvremeno.
Poznata domaća glumica i jedna od najprepoznatljivijih dama hrvatskog kazališta, Bojana Gregorić Vejzović, ovih je dana svojoj obitelji poželjela dobrodošlicu novom članu, preslatkom psiću Duxu, koji je u njihov dom stigao nakon što je jedan oglas bio dovoljan da osvoji srca cijele obitelji.