Zašto svi pričaju o Bellinijevoj “Normi”? Povratak opere koja i danas otvara pitanja ljubavi, moći i žrtve
U ozračju jeseni koja već miriše na kazališnu sezonu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu priprema jedno od najiščekivanijih kulturnih događanja godine – premijeru opere Norma Vincenza Bellinija, 24. listopada 2025. godine. Ta monumentalna opera talijanskog belkanta, u novom čitanju redateljice Dore Ruždjak Podolski i pod dirigentskim vodstvom maestra Piera Giorgia Morandija, vraća na scenu priču koja je jednako aktualna danas kao i u 19. stoljeću.
Samo nekoliko dana poslije, 28. listopada, zagrebačka će publika doživjeti gala izvedbu opere Norma uz gostovanje svjetski priznate talijanske sopranistice Selene Zanetti – umjetnice čiji su glas i interpretacija već obilježili najveće operne pozornice od Beča i Münchena do Pariza i Venecije.
Bellinijeva Norma u Zagrebu – između strasti i dužnosti
Opera Norma jedno je od onih djela koje nadilazi vrijeme i prostor. Bellini je, slijedeći libreto Felicea Romanija, stvorio lik žene koja u sebi nosi sve suprotnosti ljudske prirode: moć i krhkost, vjeru i sumnju, ljubav i izdaju. Galska svećenica Norma, podijeljena između duhovne dužnosti i zabranjene ljubavi prema rimskom vojskovođi Pollioneu, utjelovljuje ono što svaka velika opera posjeduje – tragičnu ljepotu i nemir koji ne prolazi.
U središtu partiture nalazi se arija “Casta diva”, posveta božici Mjeseca, koja se već gotovo dva stoljeća izvodi kao svojevrsna molitva i priznanje ženske snage. Ulogu Norme u novoj zagrebačkoj produkciji izmjenjivat će Martina Gresia, Nataša Kátai i Selene Zanetti, dok će lik Pollionea tumačiti Tomislav Mužek i Filip Filipović.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ova nova zagrebačka Norma nije samo hommage opernoj tradiciji, nego i promišljanje o suvremenoj ženi – onoj koja balansira između očekivanja i slobode, između onoga što duguje drugima i onoga što duguje sebi.
U prostoru HNK-a, gdje povijest diše kroz zidove, Norma ponovno progovara o univerzalnim temama: o ljubavi koja ne poznaje granice, o cijeni odanosti i o snazi umjetnosti koja nikada ne zastarijeva. Bellinijeva glazba i dalje pulsira životom – elegantna, disciplinirana, a istodobno prepuna emocije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Za one koji vjeruju da je kazalište prostor gdje se čovjek suočava sa sobom, premijera opere Norma u HNK-u u Zagrebu mogla bi biti najvažniji kulturni trenutak ove jeseni.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Kad se govori o modernom Eurosongu, teško je zaobići ime Käärijä, čovjeka koji je u samo nekoliko minuta nastupa uspio postati jedan od najvećih fenomena koje je ovo natjecanje iznjedrilo posljednjih godina. Finski glazbenik pravog imena Jere Pöyhönen na Eurosongu 2023. osvojio je publiku eksplozivnom pjesmom “Cha Cha Cha”, kombinacijom industrial metala, rapa, elektronike i potpuno nepredvidive scenske energije koja je prkosila svim pravilima klasične pop izvedbe. Iako nije odnio službenu pobjedu, gledatelji diljem Europe vrlo brzo počeli su ga doživljavati kao moralnog pobjednika natjecanja, a njegov nastup prerastao je u svojevrsni kulturni fenomen koji je nadživio samu Euroviziju.
Na Instagramu je podijelila seriju fotografija s putovanja po Siciliji, na kojima nosi elegantnu bijelu haljinu koja odiše ljetnom lakoćom i mediteranskim stilom.
Objava je izazvala brojne reakcije i poruke podrške pratitelja, posebno zato što glumica ratne strahote nije promatrala izdaleka, već ih je osobno proživjela.
