Mostovi koji šapuću: Bojan Gagić otkriva nevidljivi koncert Save koji se može čuti samo srcem
Koliko često dok prelazimo most zastanemo i poslušamo – ne promet, ne buku grada, nego ono što se skriva ispod? Zvuk rijeke, vibracije metala, šum vjetra između konstrukcija… Upravo te nevidljive slojeve svakodnevice u svom novom projektu Tri mosta otkriva multimedijalni umjetnik Bojan Gagić, poznat po svojim istraživanjima granice između zvuka, svjetla i poezije.
Njegov najnoviji projekt nije tek koncert – to je iskustvo. Projekt Tri mosta povezuje zvuk i sliku zagrebačkih mostova – Jadranskog, Savskog i Željezničkog – u audiovizualnu kompoziciju koja publiku vodi kroz nevidljivi svijet rijeke Save. Gagić je tijekom 2024. godine bilježio zvukove mostova i same rijeke: hidrofonom je pratio njezin protok, geofonom otkrivao vibracije konstrukcija, a indukcijskim mikrofonom hvatao elektromagnetske anomalije koje inače nikada ne bismo mogli čuti.
Rezultat je šestokanalni live set u kojem prostorni raspored zvuka prati samu geografiju mostova – publika doslovno „čuje“ kako mostovi razgovaraju. Svaki ima svoj glas, ritam, karakter. Paralelno s time, video projekcije prikazuju snimke obale, atmosfere, prolaznosti trenutka – onog urbanog života koji svakodnevno prolazi pokraj nas, neopažen.
„Htio sam stvoriti prostor u kojem rijeka postaje partitura, a grad koncertna dvorana“, kaže Gagić, koji već desetljećima istražuje suodnos prirode i tehnologije. Njegov rad balansira između eksperimenta i emocije, između zvučne znanosti i čiste poezije.
Premijera projekta Tri mosta održat će se 9. listopada u 20 sati u Pogonu Jedinstvo, a ulaz je slobodan. Idealna prilika da na trenutak utišate svakodnevni šum i čujete ono što grad šapuće.
Bojan Gagić, dobitnik brojnih nagrada i autor projekata koji pomiču granice percepcije, i ovim radom potvrđuje svoj status jednog od najintrigantnijih umjetnika suvremene hrvatske scene. Njegov opus proteže se od kazališta i filma do multimedijalnih instalacija i poezije, a svaki projekt otkriva novu dimenziju stvarnosti – onu koju osjećamo, ali rijetko primijetimo.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
U rasprodanoj Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, pred publikom koja je do posljednjeg mjesta ispunila prostor, premijerno je izvedena predstava „MARE #ženamajkaglumica“, snažna i duboko osobna kazališna ispovijest koja je publiku vodila kroz čitav spektar emocija – od iskrenog smijeha do tišine ispunjene suzama.
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar 21. siječnja otvara se izložba TANKA, prva kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Kolekcija je rezultat autoričinog intimnog izraza, spajajući osobna iskustva, emocije i arhitektonsku preciznost.
U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.
Postoje trenuci u adventskom vremenu kada grad na trenutak uspori, kada se buka svakodnevice utiša, a prostor ispuni nečim suptilnijim, gotovo nevidljivim – emocijom, sjećanjem i tihom nostalgijom. Upravo se takav trenutak sinoć dogodio u samom srcu Zagreba, u Prolazu Oktogon, gdje je svečano otvorena umjetnička instalacija „Prvi snijeg“, autorski projekt Saše Šekoranje, jednog od najprepoznatljivijih domaćih umjetnika čiji rukopis već desetljećima oblikuje način na koji doživljavamo estetiku blagdana.
Povijest umjetnosti često pamti velika imena, dok tihe, ali ključne figure ostaju u sjeni. Jedna od njih je Lina Crnčić-Virant – umjetnica čiji je opus desetljećima bio prisutan, ali nedovoljno viđen. Izložba i istoimeni katalog Intimno i javno donose prijeko potrebnu reinterpretaciju njezina stvaralaštva, otvarajući prostor za novu, slojevitiju percepciju njezina umjetničkog i društvenog doprinosa.
Pjevačica je tijekom odmora zapjevala u restoranu na zahtjev publike, a dan ranije i u lokalnoj crkvi – snimke su oduševile pratitelje na društvenim mrežama.
Kad se probudi, prva misao koja joj izmami osmijeh i motivira je za novi dan često je povezana s glazbom. Za Emu Bubić, mladu pjevačicu iz Rijeke, buđenje na važan ili uzbudljiv dan znači odmah iskoračiti iz kreveta, spremna za probe, snimanja ili nastupe. U običnim danima, kaže, dovoljna je šalica dobrog doručka da joj uljepša jutro, no strast za glazbom uvijek ostaje primarna pokretačka sila.
Prvi film iz serijala o Harryju Potteru ovoga se kolovoza vraća na velika platna diljem svijeta, i to u posebno osmišljenom, svečanom izdanju kojim se obilježava njegova 25. obljetnica.
Victoria Beckham ostvarila je svoj prvi samostalni broj jedan u karijeri nakon snažne kampanje na društvenim mrežama koja ju je pogurala na vrh glazbenih ljestvica.
