Prije nekoliko dana, Bulgari je otvorio svoj deveti hotel, drugi u Italiji nakon Milana, u Rimu, kolijevci slavnog rimskog draguljara. Nakon deset godina traženja, konačno su pronašli lokaciju koja odgovara Bulgarijevoj prestižnoj povijesti – Piazza Augusto Imperatore 10, u samom srcu grada.
Bulgari hotel u samom centru grada
Sotirio Bulgari osnovao je poznatu kuću prije gotovo 140 godina u Rimu, stoga je otvaranje ovog hotela predstavljalo dugoočekivani povratak izvorima. Drugi Bulgarijev hotel u Italiji otvoren je 9. lipnja i predstavlja živopisan spoj moderne arhitekture i rimske povijesti. Zgrada, koju je dizajnirao arhitekt Vittorio Ballio Morpurga, prostire se na sedam katova i obuhvaća impresivnih 14 000 kvadrata. Svojom racionalističkom estetikom, zgrada je okrenuta prema kružnom Augustovom mauzoleju, jednom od najvažnijih spomenika carskog Rima.
Ulazni vestibul hotela oduševljava posjetitelje mramornim kipom cara Augusta iz poznate zbirke Torlonia. Ovaj kip je prvi u nizu od pet koji će se izmjenjivati na izložbi unutar hotela, a svi su restaurirani uz Bulgarijevu potporu. Ova posveta rimskoj povijesti odražava duboku privrženost Bulgarija vječnom gradu. Dizajn interijera hotela povjeren je talijanskoj tvrtki ACPV Architects – Antonio Citterio Patricia Viel, koja je već surađivala s Bulgarijem na drugim projektima. Dizajn interijera hotela inspiraciju je pronašao u tri ključna elementa: slavljenju antičkog Rima i liku cara Augusta te poštovanjem prema samoj zgradi u kojoj se hotel nalazi. Bulgari je angažirao Studio Polis za restauraciju zgrade i originalnih umjetničkih djela kao što su mozaici, freske i reljefi.
Nastavite čitati nakon oglasa
Vrlo visoka cijena noćenja, no Bulgari hotel nikoga neće razočarati
U hotelu Bulgari Roma gosti imaju mogućnost uživati u prekrasno uređenim javnim prostorima, koji uključuju sobu za goste, knjižnicu, hotelski restoran, šampanjski bar, terasu, bazen i spa centar. Novinari “Forbesa” koji su posjetili hotel posebno su istaknuli ogromnu zelenu vanjsku terasu koju je dizajnirao P’Arcnouveau i koja sadrži više od 4500 biljaka. Hotel također ima restoran na petom katu, čiji je chef Niko Romito slavni kuhar s tri Michelinove zvjezdice. Chef Niko je kreirao suvremeni talijanski jelovnik, a restoran će voditi chef Emilio Di Cristo.
Hotel Bulgari Roma ima ukupno 114 soba, od kojih su 48 apartmana. Smještaj u ovom luksuznom hotelu nije jeftin, cijene se kreću od 1500 pa sve do 38 000 eura za noćenje, ovisno o odabranoj sobi odnosno apartmanu.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Dom se danas često promatra kroz prizmu estetike, kvadrature i komada namještaja koji se pojavljuju u katalozima, na društvenim mrežama i u fotografijama savršeno uređenih interijera, pa se lako stvara dojam da je za lijep prostor potrebno mnogo novca, dizajnerski namještaj i besprijekorno usklađena paleta boja. Međutim, najprivlačniji interijeri gotovo nikada nisu oni u kojima je sve novo, skupo i pomno odabrano prema jednom katalogu, nego oni prostori u kojima se osjeća prisutnost ljudi koji u njima žive, njihove navike, uspomene, karakter i odnos prema predmetima koje su tijekom godina unosili u svoj život. Takav dom ne djeluje kao izložbeni salon, nego kao prirodan nastavak osobe koja ga nastanjuje, zbog čega njegova ljepota ne proizlazi iz savršenstva, nego iz autentičnosti.
Umjetnost više nije rezervirana samo za galerijske zidove, muzejske postave i pažljivo uređene interijere u kojima svaki predmet ima unaprijed određeno mjesto, jer IKEA novom limitiranom kolekcijom KONSTRUNDA želi pokazati da umjetnički predmet može živjeti sasvim prirodno i u domu u kojem se svakodnevno pije jutarnja kava, razgovara s prijateljima, čita knjiga ili jednostavno provodi vrijeme.
Od 8. do 20. rujna Zagreb će ponovno postati veliko susretište dizajna, vizualne kulture, arhitekture, mode, tehnologije, glazbe i novih kreativnih praksi, a trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka ove godine dolazi s temom koja je istodobno jednostavna i iznenađujuće duboka – „Trenje“. Festival će se održavati u dvotjednom formatu, što je drugo takvo izdanje nakon prošlogodišnjeg proširenja programa, a njegov će se sadržaj tijekom prvog dijela festivala širiti na približno trideset partnerskih lokacija diljem Zagreba, da bi se od 15. do 20. rujna cijela festivalska energija koncentrirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Ilici 85, gdje će se nakon četiri godine ponovno otvoriti prostor za jedan od najvažnijih događaja hrvatske dizajnerske scene.
Ovogodišnje, trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka donosi značajnu novost koja mijenja dosadašnji koncept održavanja najvećeg hrvatskog festivala dizajna, budući da će se festivalska atmosfera po prvi put razvijati diljem grada i prije početka središnjeg programa, čime partner lokacije preuzimaju ulogu svojevrsnog uvoda u manifestaciju te posjetiteljima omogućuju da suvremeni dizajn upoznaju u njegovu prirodnom okruženju, ondje gdje nastaje kroz svakodnevni rad umjetnika, arhitekata, dizajnera i brojnih kreativnih profesionalaca.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
U vremenu u kojem se personalizacija često svodi na nekoliko ugraviranih slova ili datum koji obilježava važan trenutak, rijetki su autori koji uspijevaju pokazati da pravi luksuz ne proizlazi iz samog predmeta, nego iz priče koju on nosi.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
Tehnologija je desetljećima pokušavala privući našu pažnju, pokazati nam koliko je snažna, koliko je brza i koliko toga može učiniti umjesto nas, pa smo navikli na uređaje koji neprestano svijetle, zvone, vibriraju, šalju obavijesti i traže da ih pogledamo, dodirnemo ili uključimo. Međutim, najzanimljiviji trenutak tehnološkog razvoja događa se upravo onda kada tehnologija prestane inzistirati na tome da je primijetimo, kada se njezina prisutnost povuče iz prvog plana i kada uređaj, aplikacija ili sustav jednostavno počne raditi ono što od njega očekujemo bez potrebe da o njegovom postojanju svakoga dana iznova razmišljamo.
