Trenje nikad nije izgledalo ovako dobro: Zagreb Design Week vraća se na ALU i donosi rujan posvećen dizajnu
Od 8. do 20. rujna Zagreb će ponovno postati veliko susretište dizajna, vizualne kulture, arhitekture, mode, tehnologije, glazbe i novih kreativnih praksi, a trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka ove godine dolazi s temom koja je istodobno jednostavna i iznenađujuće duboka – „Trenje“. Festival će se održavati u dvotjednom formatu, što je drugo takvo izdanje nakon prošlogodišnjeg proširenja programa, a njegov će se sadržaj tijekom prvog dijela festivala širiti na približno trideset partnerskih lokacija diljem Zagreba, da bi se od 15. do 20. rujna cijela festivalska energija koncentrirala na Akademiju likovnih umjetnosti u Ilici 85, gdje će se nakon četiri godine ponovno otvoriti prostor za jedan od najvažnijih događaja hrvatske dizajnerske scene.
Povratak na Akademiju likovnih umjetnosti pritom nije tek pitanje lokacije, nego i svojevrsni povratak jednom prepoznatljivom identitetu festivala, jer se Zagreb Design Week na ALU vraća prvi put nakon 2022. godine, a obnovljeni prostor Akademije ove će godine postati svojevrsni privremeni grad unutar grada, mjesto u kojem će se na tri etaže zgrade i u vrtu skulptura istodobno susresti različite generacije autora, različite škole mišljenja i različiti načini razumijevanja dizajna. Takva prostorna organizacija posebno je važna za festival koji već godinama ne pokušava dizajn zatvoriti u jednu disciplinu, nego ga promatra kao područje u kojem se neprestano dodiruju grafičko oblikovanje, produkt dizajn, moda, arhitektura, digitalne tehnologije, fotografija, glazba, obrazovanje i društvene inovacije. Zagreb Design Week od svojih početaka djeluje kao jedan od ključnih hrvatskih dizajnerskih festivala, a prema međunarodnoj mreži World Design Weeks svake godine privlači više od 25.000 posjetitelja i okuplja više od tristo sudionika.
Ovogodišnja tema „Trenje“ posebno je zanimljiva zato što dizajn ne promatra kao miran i linearan proces u kojem se dobra ideja jednostavno pojavi, razvije i pretvori u konačan proizvod, nego kao proces u kojem je sukob često nužan da bi se došlo do nečega vrijednog. Ako je Zagreb Design Week još 2017. godine kao polazište postavio pitanje „U čemu je problem?“, ovogodišnja tema može se razumjeti kao nastavak tog pitanja, ali i kao korak dalje, jer nakon prepoznavanja problema slijedi trenutak u kojem se pojavljuju različite mogućnosti, različita rješenja i različiti interesi koji više ne mogu svi istodobno biti ostvareni. Ideje se tada počinju međusobno sudarati, autor mora odlučivati, odustajati, ponovno razmišljati i ponekad gotovo potpuno srušiti ono što je do tada napravio kako bi pronašao nešto bolje.
Upravo se u tom prostoru između prve ideje i konačnog rješenja događa ono što festival naziva trenjem, a ono nije nužno nešto negativno, premda je često neugodno, sporo i iscrpljujuće. Trenje nastaje kada se susretnu različita mišljenja, kada se kreativna intuicija sudari s tehničkim ograničenjem, kada estetska odluka dođe u sukob s funkcionalnošću ili kada se ideja autora mora prilagoditi stvarnim potrebama ljudi kojima je namijenjena. U dizajnu takav sukob može biti presudan, jer upravo ono što se u prvom trenutku čini kao prepreka često prisili autora da pronađe rješenje koje ne bi nastalo da je sve išlo glatko.
Zato je „Trenje“ zapravo tema koja govori mnogo više od samog dizajna, jer opisuje gotovo svaki ozbiljan kreativni proces, od trenutka kada netko pokušava osmisliti novi proizvod do trenutka kada arhitekt pokušava pomiriti potrebe prostora s ograničenjima građevine, kada dizajner pokušava povezati estetiku s održivošću ili kada student prvi put shvati da njegova početna ideja jednostavno nije dovoljno dobra. Kreativnost se često romantizira kao trenutak iznenadne inspiracije, ali stvarni kreativni rad mnogo je bliži dugotrajnom pregovaranju između onoga što želimo napraviti, onoga što možemo napraviti i onoga što u konačnici ima smisla napraviti.
Nastavite čitati nakon oglasa
U središtu ovogodišnjeg festivala upravo zato stoji ZGDW AWARD, međunarodna dizajnerska nagrada koja je 2026. godine dosegnula rekordan broj od 339 finalista iz šesnaest zemalja. Posebna vrijednost nagrade nalazi se u tome što se studenti i profesionalci, veliki studiji i samostalni autori ne razdvajaju prema statusu, veličini ili profesionalnom iskustvu, nego se njihovi radovi susreću u istom natjecateljskom prostoru i o njima se odlučuje prema kvaliteti. Takav princip istodobno otvara prostor mladim autorima i povećava odgovornost etabliranih studija, jer ime iza projekta samo po sebi ne bi trebalo biti dovoljno da bi projekt dobio priznanje.
Finalisti dolaze iz šest širokih područja dizajna koja dobro pokazuju koliko se danas promijenilo samo značenje riječi dizajn, jer ono više ne označava samo oblikovanje predmeta ili vizualnog identiteta. U konkurenciji su grafički dizajn, dizajn digitalnih komunikacija i interakcija, produkt dizajn, dizajn prostora, tekstilni i modni dizajn te dizajn društvenih inovacija, pa se na jednom mjestu susreću projekti koji nastaju u potpuno različitim okolnostima, ali ih povezuje ista potreba da se određenom problemu pronađe inteligentno, funkcionalno i estetski promišljeno rješenje.
Nastavite čitati nakon oglasa
O pobjednicima će odlučivati međunarodni žiri u kojem sjede Pablo Aldaba, Michał Piernikowski, Maro Pitarević, Marija Ružić Vukmanić i Mária Štraneková, a njihova različita profesionalna iskustva dodatno naglašavaju međunarodni i interdisciplinarni karakter nagrade. Pablo Aldaba djeluje na području industrijskog dizajna, dizajnerskog obrazovanja, razvoja proizvoda i digitalne proizvodnje u Meksiku, dok je Michał Piernikowski direktor Łódź Design Festivala i Łódź Art Centera te kustos i kulturni menadžer s dugogodišnjim iskustvom u području dizajna i kreativnih industrija. Maro Pitarević dolazi iz svijeta kreativnog direktorstva i oglašavanja, dok je Marija Ružić Vukmanić industrijska dizajnerica i suosnivačica multidisciplinarnog studija Regular Company, a Mária Štraneková povezuje modni dizajn, obrazovanje i održive prakse.
Sama činjenica da će radovi svih finalista biti izloženi na Akademiji likovnih umjetnosti do završetka festivala važna je zato što nagrada na taj način prestaje biti samo natjecanje čiji se rezultat objavljuje na jednoj večeri i postaje javna izložba suvremenog dizajna. Posjetitelj neće vidjeti samo pobjednike, nego čitav spektar ideja koje su prošle proces selekcije, što omogućuje mnogo zanimljiviji pogled na ono što se danas smatra kvalitetnim dizajnom. U tom smislu izložba finalista postaje svojevrsni presjek trenutka u kojem se nalazi suvremena međunarodna dizajnerska scena.
Jedna od važnijih međunarodnih poveznica ovogodišnjeg programa bit će i Italian Design Day, koji u Zagreb donosi talijanski dizajn kroz suradnju Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, odnosno ICE Agencije, i Veleposlanstva Italije u Zagrebu. Talijanski dan dizajna ove godine obilježava svoje deseto izdanje, a njegova je središnja tema „Redizajn. Regeneracija prostora, predmeta, ideja i odnosa“, čime se talijanski program prirodno uklapa u širu ideju ovogodišnjeg Zagreb Design Weeka.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ovdje se „trenje“ pojavljuje u drugačijem obliku, jer se pitanje dizajna više ne odnosi samo na to kako će neki predmet izgledati, nego i na to odakle dolazi materijal od kojega je napravljen, koliko dugo će trajati, može li se ponovno upotrijebiti, što će se dogoditi kada izgubi svoju prvotnu funkciju i kakav odnos prema proizvodnji stvaraju nove tehnologije. Talijanski koncept redizajna zato dizajn promatra kao proces regeneracije, odnosno kao mogućnost da se postojeći predmeti, prostori i sustavi ne odbace čim postanu zastarjeli, nego ponovno promotre i dobiju novi život.
Takav pristup posebno je zanimljiv u trenutku kada se dizajnerska industrija sve snažnije suočava s pitanjima održivosti i kružnog gospodarstva. Dobar dizajn više nije moguće procjenjivati samo prema tome izgleda li proizvod privlačno i funkcionira li dobro, jer se njegova kvaliteta sve više promatra kroz cijeli životni ciklus, od izvora sirovina preko proizvodnje i distribucije do mogućnosti popravka, ponovne uporabe ili recikliranja. U tom smislu tehnologija ne mora nužno biti suprotnost tradiciji, nego može postati sredstvo kojim se staro znanje ponovno interpretira i povezuje s novim proizvodnim mogućnostima.
U Zagrebu će se 16. rujna predstaviti upravo taj odnos između talijanskog proizvodnog znanja i suvremenih tehnologija, s naglaskom na održivost i kružne proizvodne modele, a program će dodatno biti obogaćen dvjema fotografskim izložbama koje dizajn promatraju iz različitih perspektiva. „100 vaza talijanskog dizajna“ kroz jedan od najjednostavnijih i najarhetipskijih predmeta svakodnevice prati gotovo stoljeće talijanskog dizajna, dok je „Light On MADE in ITALY“ usmjerena prema suvremenoj industriji, materijalima, proizvodnom znanju i novim modelima održivije proizvodnje. Koncept izložbe „Light On Made in Italy“ međunarodno je predstavljen i u sklopu ovogodišnjeg Italian Design Daya, gdje je kroz arhitekturu, dizajn, tehnologiju, obrtništvo i industriju naglašen odnos između kvalitete proizvoda i odgovornosti prema ljudima i okolišu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Posebno mjesto u programu zauzima obrazovanje, jer budućnost dizajna ne nastaje samo u velikim međunarodnim studijima, nego i u učionicama, radionicama, laboratorijima i studentskim projektima koji često dopuštaju mnogo više eksperimentiranja nego komercijalno tržište. ZGDW Izložba fakulteta i škola zato okuplja hrvatske obrazovne institucije, ali i međunarodne goste iz Čilea, Meksika i Češke, među kojima su Universidad Diego Portales iz Santiaga de Chile, Universidad Autónoma de Ciudad Juárez iz Meksika i Sveučilište Tomáša Bate u Zlínu. U toj izložbi posebno se dobro vidi kako nova generacija dizajnera razmišlja o proizvodu, vizualnoj komunikaciji, digitalnim medijima, prostoru i tehnologiji.
Sudjelovanje obrazovnih institucija pritom ima širi značaj od samog predstavljanja studentskih radova, jer dizajnersko obrazovanje nije samo učenje tehničkih vještina, nego i učenje kako prihvatiti kritiku, kako obraniti vlastitu ideju, kako prepoznati njezine slabosti i kako je promijeniti kada okolnosti pokažu da postoji bolje rješenje. Upravo je to još jedan oblik „trenja“, možda jedan od najvažnijih, jer mladi dizajner u procesu obrazovanja prvi put sustavno uči da kreativnost nije samo sposobnost stvaranja nego i sposobnost preispitivanja vlastitog stvaranja.
Međunarodni karakter festivala dodatno će se proširiti suradnjom s Łódź Design Festivalom i Veleposlanstvom Republike Poljske, kroz dvije izložbe suvremenog poljskog dizajna, dok će se na Akademiji zasebno predstaviti i tri dizajnerska studija u okviru programa Studio Space, odnosno Regular Company, Clinica Studio i Graphonaut. Takav program omogućuje da se Zagreb tijekom nekoliko dana pretvori u mjesto neposrednog susreta različitih dizajnerskih kultura, pri čemu međunarodni gosti ne dolaze samo pokazati gotove radove nego i otvaraju prostor za usporedbu načina na koje različite sredine razmišljaju o istim problemima.
Upravo je takva razmjena jedan od razloga zbog kojih dizajnerski festivali danas imaju važniju ulogu nego što se na prvi pogled čini, jer dizajn sve manje postoji izolirano unutar pojedinačne struke. Ideja nastala u Meksiku može utjecati na autora u Zagrebu, iskustvo poljskog dizajnera može otvoriti pitanje koje talijanski proizvođač rješava potpuno drugačijom tehnologijom, a studentski projekt može ponuditi pitanje koje će se nekoliko godina poslije pojaviti u profesionalnom studiju. Festival zato nije samo izložbeni prostor, nego i infrastruktura za razmjenu znanja.
Posebno živ dio programa bit će ZGDW Market u vrtu skulptura, prostoru koji već samom svojom atmosferom stvara drukčiji odnos između dizajna i publike. Na Marketu će se susresti Arte & Bellezza, Modle / Modlemint, Hrvatsko dizajnersko društvo, Laridae, Magic Elements Studio, RAW BAG, PARAÏMA by Angelica Shitoff, Little Wonder, Drop Co. i Zagreb Electronic Music Week, pa će posjetitelj moći dizajn promatrati ne samo kao izložbeni predmet iza stakla ili na fotografiji, nego kao nešto što ulazi u svakodnevni život, što se može dodirnuti, kupiti, nositi, koristiti i ponijeti kući.
Moda će 17. rujna dodatno promijeniti ritam festivala kroz modne revije na kojima će se predstaviti Off Balance, VLAAZ, Dada i Dunda, Petit Fil, Enlogiq te modni dizajneri Učilišta Profokus. Time će se dizajn iz statičnog izložbenog formata preseliti u tijelo i pokret, jer odjeća nije samo vizualni objekt nego istodobno oblikuje način na koji se osoba kreće, kako je drugi vide i kako sama sebe doživljava. Modna revija zato postaje svojevrsni izvedbeni prostor u kojem se materijal, kroj, tijelo, svjetlo i prostor međusobno susreću.
No Zagreb Design Week 2026. ne želi ostati samo na području vizualnog dizajna, zbog čega će značajan dio festivalskog iskustva biti povezan s glazbom. Program na Akademiji radnim će danom trajati od 14 do 21 sat, subotom od 11 do 21 sat, a nedjeljom od 11 do 19 sati, dok će se večernji dio događanja nastaviti u vrtu skulptura uz glazbu i DJ nastupe sve do ponoći. Na taj se način granica između izložbe i društvenog događanja namjerno briše, jer festival dizajn ne predstavlja samo kao predmet promatranja nego kao društveni prostor u kojem ljudi razgovaraju, upoznaju se, slušaju glazbu i stvaraju nove kontakte.
Glazbeni program pritom nije zamišljen kao dekoracija koja se slučajno našla uz dizajnerske izložbe, nego kao nastavak iste teme koja prožima cijeli festival. Organizatori kroz program istražuju kako prostor, edukacija, tehnologija i organizacija zajedno utječu na uspjeh i vidljivost glazbe, pa će se tijekom tjedna predstaviti MRFTB Trio i Sergej Snooze, Radiona, DVB i ZEST uz nastup benda Isa Mai, dok će u subotu 19. rujna u 21 sat nastupiti Svemirko. Festival će završiti sajmom ploča, čime će se glazba ponovno vratiti svojoj fizičkoj strani, predmetu, kolekciji i zajednici ljudi koji se oko nje okupljaju.
U tom je smislu zanimljivo što se Zagreb Design Week sve više ponaša kao festival kreativne kulture, a ne samo kao tradicionalna dizajnerska izložba. Dizajn se ovdje može promatrati kroz predmet, ali i kroz zvuk, kroz odjeću, kroz prostor, kroz obrazovanje, kroz digitalnu tehnologiju i kroz način na koji ljudi koriste grad. Takvo širenje dizajna nije slučajno, jer se i sama profesija posljednjih desetljeća promijenila. Dizajner danas često više nije osoba koja dobije zadatak oblikovati gotov proizvod, nego osoba koja sudjeluje u definiranju problema, istraživanju korisnika, razvoju strategije, testiranju ideja i stvaranju sustava koji može biti mnogo veći od jednog predmeta.
Zato je „Trenje“ možda jedna od prikladnijih tema za suvremeni dizajn, osobito u vremenu u kojem se gotovo svaki kreativni proces nalazi između različitih zahtjeva koji se međusobno teško pomiruju. Tehnologija ubrzava proizvodnju, ali istodobno otvara pitanja autentičnosti i odgovornosti, umjetna inteligencija može generirati nevjerojatnu količinu vizualnih rješenja, ali upravo zbog toga postaje važnije pitanje značenja i odabira, industrija želi učinkovitost, dok društvo sve snažnije traži održivost, a potrošači žele individualnost i istodobno pristupačnost. Dizajn se više ne nalazi u mirnom prostoru između tih zahtjeva, nego upravo na njihovom presjeku.
I tu se vraćamo osnovnoj ideji ovogodišnjeg festivala, jer trenje ne znači nužno sukob koji treba ukloniti, nego proces koji može proizvesti pomak. Bez otpora nema potrebe za promjenom, bez pitanja nema istraživanja, bez različitih mišljenja nema ozbiljne selekcije, a bez trenutka u kojem shvatimo da nešto ne funkcionira nema razloga da pokušamo napraviti nešto bolje. Dizajn nastaje upravo onda kada se ideja sudari sa stvarnošću i kada autor odluči da taj sudar neće doživjeti kao poraz, nego kao priliku.
Zagreb Design Week 2026. zato se može čitati kao festival o samom procesu nastajanja, a ne samo o njegovim rezultatima. Na Akademiji će se susresti Sottsassova vaza i 3D-printani kamen, studentski eksperiment i industrijski proizvod, analogni zanat i računalni proces, moda i arhitektura, grafički dizajn i elektronika, a glazba će dodatno otvoriti prostor u kojem se te discipline mogu susresti izvan strogo definiranih granica. Upravo taj sudar različitih svjetova čini festival zanimljivim, jer pokazuje da suvremeni dizajn više nije moguće objasniti jednom estetikom, jednom profesijom ili jednom definicijom.
Najzanimljiviji dio festivala stoga možda neće biti pojedinačni pobjednik, najpoznatiji studio ili najatraktivnija instalacija, nego trenutak u kojem posjetitelj naiđe na nešto što mu se u prvi mah učini čudnim, nedovršenim, pretjeranim ili čak pogrešnim, a zatim zastane i počne se pitati zašto je autor to napravio upravo tako. U tom trenutku dizajn prestaje biti samo predmet koji gledamo i postaje pitanje koje nosimo sa sobom.
To je i najveća vrijednost teme „Trenje“, jer ona ne pokušava ponuditi ugodan odgovor nego dopušta da odgovor nastane iz neslaganja. Zagreb Design Week 2026. zbog toga nije zamišljen kao prostor u kojem će svi govoriti istim jezikom, nego kao mjesto na kojem se različiti jezici međusobno sudaraju i iz tog sudara stvaraju nešto novo. Od međunarodne nagrade i studentskih projekata do talijanskog dizajna, poljskih izložbi, modne piste, tržišta, glazbe i večernjih okupljanja, festival pokušava pokazati da kreativnost nije stanje potpune harmonije, nego stalni proces pregovaranja između ideje i stvarnosti.
U konačnici, „Trenje“ je možda i vrlo precizna metafora za sam Zagreb Design Week, jer festival već samim svojim postojanjem spaja ono što se inače nalazi odvojeno, profesionalce i studente, umjetnost i industriju, tradiciju i tehnologiju, međunarodne goste i lokalnu scenu, izložbu i zabavu, ozbiljan dizajnerski diskurs i svakodnevnog posjetitelja koji možda nikada nije razmišljao o tome što dizajn zapravo jest. Upravo iz tog susreta može nastati najvrjednija posljedica festivala, a to nije samo nova kolekcija, nagrada ili izložba, nego nova ideja koja će nastaviti živjeti nakon što se svjetla Akademije ugase.
Jer kvalitetan dizajn rijetko nastaje onda kada je sve jednostavno, predvidljivo i bez otpora. On nastaje kada se nešto ne slaže, kada se pojavi problem koji nije moguće riješiti prvim odgovorom, kada se autor mora vratiti korak unatrag i ponovno početi razmišljati. Nastaje u prostoru između „da“ i „ne“, između tradicije i inovacije, između onoga što čovjek želi i onoga što tehnologija omogućuje, između onoga što tržište traži i onoga što društvu stvarno treba.
Zagreb Design Week 2026. održava se od 8. do 20. rujna, uz glavni festivalski program od 15. do 20. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti u Ilici 85, a festival se održava uz potporu Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba i Ministarstva kulture. Međunarodna mreža World Design Weeks potvrđuje ovogodišnji termin i temu „Friction“, odnosno „Trenje“, čime je Zagreb Design Week uvršten među međunarodna dizajnerska događanja 2026. godine.
Ovogodišnje, trinaesto izdanje Zagreb Design Weeka donosi značajnu novost koja mijenja dosadašnji koncept održavanja najvećeg hrvatskog festivala dizajna, budući da će se festivalska atmosfera po prvi put razvijati diljem grada i prije početka središnjeg programa, čime partner lokacije preuzimaju ulogu svojevrsnog uvoda u manifestaciju te posjetiteljima omogućuju da suvremeni dizajn upoznaju u njegovu prirodnom okruženju, ondje gdje nastaje kroz svakodnevni rad umjetnika, arhitekata, dizajnera i brojnih kreativnih profesionalaca.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
U vremenu u kojem se personalizacija često svodi na nekoliko ugraviranih slova ili datum koji obilježava važan trenutak, rijetki su autori koji uspijevaju pokazati da pravi luksuz ne proizlazi iz samog predmeta, nego iz priče koju on nosi.
Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku još je jednom potvrdio kako suvremena arhitektura može nadilaziti estetsku dimenziju te postati snažan pokretač društvenih promjena, budući da je upravo ovaj projekt proglašen najuspješnijim ostvarenjem hrvatske arhitekture u 2025. godini, čime su njegovi autori, arhitektonski ured MVA / Mikelić Vreš Arhitekti, osvojili prestižnu nagradu "Viktor Kovačić", najviše priznanje koje Udruženje hrvatskih arhitekata dodjeljuje za iznimna ostvarenja u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva.
Ovog ljeta Split dobiva novu točku susreta koja već u najavi mijenja način na koji se promišlja ljetni luksuz na Jadranu. U sklopu prestižnog Le Méridien Lav Resorta otvara se Zhega Beach Club, suvremeno osmišljeno mediteransko utočište koje spaja dizajn, gastronomiju, glazbu i atmosferu zalaska sunca u cjelovit doživljaj boravka uz more. Umjesto klasičnog poimanja beach cluba, Zhega dolazi kao pažljivo kuriran prostor u kojem se svaki element, od arhitekture do ritma dana, oblikuje oko ideje usporenog, ali intenzivnog uživanja.
Priču brenda Traversa pratimo od njegovih početaka – ili barem od prvog predstavljanja – jer je ljubav prema ručnom radu, boji, optimizmu i hedonizmu duboko utkana u način na koji obitelj Fabijanić promišlja svijet, a zatim ga pretače u radove nastale u njihovoj radionici.
Na fotografijama koje je podijelila može se vidjeti kako uživa u prepoznatljivim prizorima juga Francuske – od beskrajnih polja mirisne lavande do šarmantnih kamenih ulica i mediteranske atmosfere.