Nećete vjerovati što su europski kazališni geniji pripremili za Zagreb: 4 predstave koje će vas ostaviti bez riječi
Ako ste mislili da je kazalište samo tiha, predvidljiva umjetnost, pripremite se na pravu revoluciju. 22. izdanje Festivala svjetskog kazališta (FSK) od 13. do 27. rujna u Zagrebu donosi četiri izuzetne predstave s najrelevantnijih europskih pozornica koje ruše granice i otvaraju prostor novim iskustvima.
Na tri ključne lokacije u centru Zagreba – Gavella, Kerempuh i Zagrebačko kazalište mladih – publika će imati priliku uroniti u različite izvedbene stilove: od poetskog i autobiografskog, do dokumentarnog i glazbenog kazališta. Svaka predstava svojim jedinstvenim jezikom govori univerzalno, bez nametnutih koncepta ili pretencioznih tema.
Festival otvara LACRIMA Caroline Guiela Nguyen, predstava koja paralelno prati izradu vjenčanice za englesku princezu kroz oči radnica iz Francuske, Indije i Vijetnama. Ovo je fascinantna priča o globalizaciji, kolonijalnom naslijeđu i svakodnevnoj borbi za dostojanstvo.
20.rujna u Gavelli stiže SANS TAMBOUR Samuela Achachea – glazbeno-arhitektonsko putovanje kroz identitet, zajednicu i intimnost. Zidovi se ruše, scenografija nestaje, a izvođači traže smisao u fragmentiranom svijetu.
HÉRITAGE 23. rujna u Kerempuhu donosi intimnu arheologiju obiteljskih odnosa. Belgijski autor Cédric Eeckhout i njegova majka na pozornici rekonstruiraju neizgovorene priče koje prelaze iz privatnog u javno, stvarajući prostor za kontemplaciju i introspektivno promišljanje identiteta.
Festival zatvara IL RISVEGLIO (Awakening) Pippoa Delbona 27. rujna u Gavelli, poetski i fizički ritual o ratu, gubitku i dostojanstvu. Svaki ton glazbe, svaki pokret glumaca stvara prostor za tišinu i refleksiju, podsjećajući nas da kazalište može biti i duboko terapeutsko iskustvo.
Ovogodišnje izdanje FSK-a stoji na tri riječi: nasljeđe, zajednica i rizik. Ovo je festival koji se pamti, festival koji vas mijenja, festival koji pokazuje da kazalište danas ima važniju funkciju nego ikada prije.
Ne propustite priliku da budete dio ovog kulturnog fenomena – vaš kalendar za rujan upravo je postao bogatiji za iskustva koja se pamte zauvijek.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovoga puta bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
U prepunom Knapu, atmosfera je bila gotovo opipljiva. Smijeh, emocija i aplauz ispunili su prostor dok je Nexstage teatar službeno započeo svoju kazališnu priču premijerom predstave “Ljudina” – i publika je već na prvoj izvedbi pokazala da je riječ o pravom hitu.
Postoji nešto gotovo nestvarno u trenutku kada se uoči blagdana upale svjetla pozornice, a Zagreb nakratko postane kulisa najljepše božićne priče. Orašar, balet koji generacijama budi nostalgiju, toplinu i onu posebnu iskru djetinjstva, ove godine dobiva novo, raskošno ruho – i to jedno od najveličanstvenijih koje smo ikada vidjeli na domaćoj sceni.
Sinoć je HNK Ivana pl. Zajca bio ispunjen onom posebnom, gotovo električnom tišinom koja vlada nekoliko trenutaka prije velikog umjetničkog događaja. A kada se zastor napokon podigao, riječku je publiku dočekao svijet koji se nije samo gledao – nego i osjećao. Premijerna izvedba „Venezuele“, jedne od najznačajnijih koreografija vizionarskog Ohada Naharina, opravdala je svako očekivanje i više od toga. Ovacije koje su ispunile kazalište trajale su minutama, kao spontani i iskreni odgovor na djelo koje je publiku istovremeno razoružalo i oduševilo.
U svijetu gdje se granice između pokreta, glazbe i osjećaja brišu, na scenu riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca dolazi jedno od najintrigantnijih suvremenih plesnih djela – „Venezuela“, koreografski dragulj svjetski slavnog izraelskog umjetnika Ohada Naharina.
Britanski PR stručnjak tvrdi da su Harryjeve šale i medijski nastupi postali neučinkoviti te znak gubitka identiteta nakon odlaska iz kraljevske obitelji.
Glumac otkriva kako je politički govor o Tibetu doveo do dvadesetogodišnje zabrane prisustvovanja Oscaru i zašto nikada nije požalio što ga je izrekao.