Kora i začarani izvor: Knjiga koja oživljava Gorski kotar, postaje film i predstava
U doba kada digitalni svijet često nadjačava čaroliju pisane riječi, jedan roman tiho, ali odlučno vraća djecu – i odrasle – knjizi, prirodi i mašti. "Kora i začarani izvor", drugi roman riječke autorice Franke Blažić, ne samo da oživljava mitološku baštinu Gorskog kotara, već i pokreće kulturni val koji će uskoro obuhvatiti književnost, film i kazalište.
Objavljena u izdanju Mozaik knjige, ova pustolovina jedanaestogodišnje djevojčice Kore, koja uz pomoć vilenjaka Marika i lisice Ninivet pokušava razotkriti tajnu magičnog izvora Kupe, već je osvojila srca čitatelja diljem Hrvatske. Posebnost romana leži u njegovoj ukorijenjenosti u stvarnim lokacijama i slavenskoj mitologiji, čime Kora ne samo da stvara novu bajku, već nas podsjeća na zaboravljene priče našeg kraja.
Inspirirana stilovima J. K. Rowling, Tolkiena i Ivane Brlić-Mažuranić, Blažić je stvorila likove i svjetove koji su u isto vrijeme suvremeni, duhoviti i duboko ukorijenjeni u lokalnu kulturu. No, ono što Koru izdvaja iz mase dječjih naslova jest njezina multimedijska dimenzija – roman je još prije objavljivanja dobio tri video teasera i book trailer, a sada se priprema i animirani film čiji je scenarij podržao HAVC, te kazališna predstava u režiji Arije Rizvić.
Prvo predstavljanje održano je na Cinehillu u Fužinama, a najesen slijedi turneja po većim hrvatskim gradovima – Rijeka, Zagreb, Delnice, Pula, i drugi – donoseći Koru bliže publici u svim dijelovima zemlje.
Kora nije samo knjiga. Ona je poziv na igru, otkrivanje i čuđenje. Ona nas vraća prirodi, bajci i ljepoti jezika, dok u isto vrijeme postavlja nove standarde u promociji dječje književnosti i kulturne produkcije. Za roditelje koji žele potaknuti djecu na čitanje, ali i za sve koji traže priču s dušom – Kora je novi klasik u nastajanju.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
Lumen je objavio roman Grad ruševina američke autorice Charisse Weaks, drugi dio romantasy serijala Vještica lutalica, koji nastavlja priču započetu romanom Skupljač vještica. Hrvatsko izdanje preveo je Denis Brkić, a novi roman nastavlja pratiti Rainu Bloodgood i Alexusa Thibaulta u svijetu Tiressije, u kojem se osobni sukobi likova sve snažnije povezuju s ratom, političkim interesima, drevnom magijom i borbom za vlast.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Na predstojećem 24. Zagreb Film Festivalu (ZFF), koji će se od 9. do 15. studenoga održati na više lokacija u Gradu Zagrebu i online, publika će ponovno imati priliku svojim glasovima pridonijeti odluci o najboljem filmu iz programa u okviru Mreže festivala Jadranske regije.
