Armagedonci: Smijeh, glazba i otkrića o životnim vrijednostima u novoj tragikomičnoj predstavi!
Pridružite se Juditi Franković Brdar, Sanji Milardović i Ivanu Simonu u nezaboravnoj kazališnoj avanturi "Armagedonci". Ova predstava istražuje što je zaista važno u životu kroz humor i glazbu dok se likovi bore s usamljenosti i izolacijom. Premijera 4. listopada, a reprize 5. i 25. listopada!
Teatar EXIT u petak, 4. listopada, otvara novu kazališnu sezonu, i to premijerom predstave Armagedonci, za koju tekst i režiju potpisuje glumica Sanja Milardović, a dramaturgiju Nikolina Rafaj.
Armagedonci su tragikomična predstava s glazbenim elementima o tri neobična lika koji su propali kroz zemlju te ostali zatočeni u malom fundusu kazališta, a glume ih Judita Franković Brdar, Sanja Milardović i Ivan Simon. Ne znajući što se dogodilo, kakva ih je to katastrofa snašla i zašto nitko po njih ne dolazi danima, oni posumnjaju da je svijet snašao Armagedon. Dane provode u čekanju, nadanju da će ih netko spasiti i u svemu onome što se naizgled čini kao gubljenje vremena. Prisiljeni provoditi vrijeme zajedno ta tri, na prvu nespojiva lika, jedni drugima postaju sve, izvori najvećih frustracija i nadomjestak svega onoga što im nedostaje a da toga možda nisu ni bili svjesni. Katastrofa ih je odvojila od svijeta, ali spojila jedne s drugima u vremenu koje je sve samo ne izgubljeno, jer kad čovjeku ponestaje vremena, on dobiva priliku ubrzano spoznati što mu je u životu zaista važno. I možda, bar nakratko, to i živjeti.
Autorski tim na čelu sa Sanjom Milardović dugo je i predano radio na ovom projektu: „Mislim da će naši Armagedonci korespondirati s publikom na puno razina, od one komične jer se radi o tri vrlo neobična lika, do one dublje, gdje se govori o usamljenosti, izoliranosti i nekoj pravoj ljudskoj boli kroz humor i glazbu. Jedva čekam da predstava krene u svoj život‟, izjavila je redateljica Armagedonaca. „Predstava Armagedonci je predstava o usamljenosti, o troje različitih ljudi koji se nalaze i snalaze u istim okolnostima. Lik kojeg igram zove se Dado. Nježan i naivan momak iz Mirkovaca. Odrastao je s majkom koja ga je pretjerano štitila od vanjskog svijeta. Drugim riječima, on je ‘bubble boy’‟, osvrnuo se Ivan Simon na svoju ulogu u predstavi.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Ne morate zamišljati kako izgleda Armagedon‟, izjavila je Judita Brdar Franković, i dodala: „Izmaštali smo ga za vas i nema čega nema. Tri osebujna lika pokušavaju preživjeti bezizlaznu situaciju i međusobni suživot. Hoće li im uspjeti ili, važnije pitanje – ako im i uspije, na koji će to način biti i čime će rezultirati, na vama je da dođete pogledati!‟
Nakon premijerne, slijede reprizne izvedbe – 5. 10. i 25. 10. u 20 h u Teatru EXIT. Ulaznice su dostupne online na www.ulaznice.hr te na blagajni u Ilici 208 od 18 do 20 h na dane kada se održavaju predstave u Teatru EXIT.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Kad se govori o modernom Eurosongu, teško je zaobići ime Käärijä, čovjeka koji je u samo nekoliko minuta nastupa uspio postati jedan od najvećih fenomena koje je ovo natjecanje iznjedrilo posljednjih godina. Finski glazbenik pravog imena Jere Pöyhönen na Eurosongu 2023. osvojio je publiku eksplozivnom pjesmom “Cha Cha Cha”, kombinacijom industrial metala, rapa, elektronike i potpuno nepredvidive scenske energije koja je prkosila svim pravilima klasične pop izvedbe. Iako nije odnio službenu pobjedu, gledatelji diljem Europe vrlo brzo počeli su ga doživljavati kao moralnog pobjednika natjecanja, a njegov nastup prerastao je u svojevrsni kulturni fenomen koji je nadživio samu Euroviziju.
Na Instagramu je podijelila seriju fotografija s putovanja po Siciliji, na kojima nosi elegantnu bijelu haljinu koja odiše ljetnom lakoćom i mediteranskim stilom.
Objava je izazvala brojne reakcije i poruke podrške pratitelja, posebno zato što glumica ratne strahote nije promatrala izdaleka, već ih je osobno proživjela.
