Čini se da je svijet u posljednjih nekoliko godina poludio za japanskim matcha čajem, punim antioksidansa, no taj zeleni prah nije jedina zdrava namirnica koju japanska prehrana nudi. Japanska se prehrana bazira na svježim namirnicama, ideji vitalnosti i dugovječnosti pa nije čudo da su na tu temu napisane brojne knjige i provedena brojna istraživanja.
Ako i vi želite živjeti što zdravije, možda biste mogli posuditi nekoliko ideja od Japanaca.
Tradicionalna japanska prehrana uglavnom se bazira na svježim i neprerađenim namirnicama, s vrlo malo rafiniranih sastojaka i šećera. Osnovne namirnice uključuju rižu, kuhano i ukiseljeno povrće, ribu i meso, a kako je Japan zapravo skupina otoka (svih 6852), njegovi stanovnici konzumiraju puno više ribe u usporedbi s drugim azijskim zemljama. Također jedu sirovu ribu u sushiju i sashimiju te dosta ukiseljene, fermentirane i dimljene hrane koja je fantastična za očuvanje zdravlja crijeva.
Soja, tofu ili svježe povrće edamame ključni su dio japanske prehrane, zajedno s raznim drugim grahoricama kao što je aduki.
Fermentirani proizvodi od soje kao što su miso i natto popularne su glavne namirnice. Natto se tradicionalno konzumira za doručak, a blagotvorno djeluje na crijeva i potiče zgrušavanje krvi.
Japanci također konzumiraju razne prirodne blagodati iz mora, ponajprije morske alge, koje su izvrsne za zdravlje, ali i lijep izgled kože. Voće se često konzumira uz doručak ili kao desert, osobito Fuji jabuke, mandarine i kaki.
Tradicionalna japanska prehrana uključuje mnogo zelenog čaja
Matcha, mljeveni zeleni čaj u prahu iznimno je cijenjen zbog svojih visokih antioksidativnih spojeva poznatih kao katehini, koji se povezuju s borbom protiv raka, virusa i bolesti srca.
Brojna istraživanja pokazala su da tradicionalna japanska prehrana pomaže u dugovječnosti te pozitivno utječe na smanjenje mogućnosti srčanih oboljenja, raznih bolest i moždanog udara. Budući da je japanska prehrana bogata sojom i ribom, to također može igrati značajnu ulogu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Japanci također imaju najnižu stopu pretilosti među muškarcima i ženama, kao i dug životni vijek.
Otok Okinawa, u najjužnijem Japanu, ima najveći broj stogodišnjaka na svijetu, kao i najmanji rizik od bolesti povezanih sa starenjem (primjerice dijabetesa, raka, artritisa i Alzheimerove bolesti).
Zdrava prehrana dio je japanske kulture
Japanci imaju izreku “hara hachi bu”, što znači da treba jesti dok niste 80 % siti, a tu filozofiju prenose s koljena na koljeno, još dok su djeca mala.
Ključan je i način na koji Japanci poslužuju hranu. Umjesto velikih tanjura, često jedu iz malih zdjelice dok uživaju u nekoliko različitih jela, obično riži, misu, malo ribe ili mesa, a zatim konzumiraju dva ili tri jela od povrća, koja se često poslužuju zajedno i jedu naizmjenično.
Japanci također čvrsto vjeruju u ‘fleksibilno suzdržavanje’ kada je riječ o poslasticama i grickalicama – priušte si ono što vole s vremena na vrijeme, ali u malim porcijama.
Ljeto je savršeno vrijeme da se oslobodimo, usporimo i povežemo s prirodom — a nema boljeg načina od toga da hodamo bosi. Skidanje cipela nije samo ugoda; znanstveno je dokazano da hodanje bosih nogu ima brojne prednosti za naše tijelo, um i duh.
Sunce je neiscrpni izvor života i energije koji je ljudima kroz povijest donio mnogo koristi – od podizanja raspoloženja do ključne uloge u proizvodnji vitamina D, vitalnog nutrijenta za zdravlje kostiju, imunološkog sustava i opću dobrobit. No, istovremeno, prevelika izloženost sunčevim UV zrakama može štetiti našoj koži i uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Kako pronaći zlatnu sredinu između zaštite i dovoljnog unosa vitamina D? To je pitanje koje sve više ljudi zanima, a odgovor nije jednostavan.
Sunce nas mami, dani su sve duži, temperature sve više, a godišnji odmor sve bliži. No, dok se radujemo ljetnim avanturama, trebamo znati da sunce ponekad zna pokazati svoje „drugo lice“. Alergija na sunce sve je češća pojava, posebno u ljetnim mjesecima, kada je UV indeks visok, a naša koža još nije pripremljena na takvu vrstu stresa.
Sunčeva svjetlost može biti naša najveća energija, ali i najveći neprijatelj kože ako se ne zaštitimo pravilno. U posljednje vrijeme sve više pažnje posvećujemo prirodnim proizvodima, pa ni kreme za sunčanje nisu iznimka. Ipak, prirodni sastojci u kremama za sunčanje nisu svi isti, a razlike u njihovoj učinkovitosti i sigurnosti često su ključne za zdravlje kože. Ako se pitaš zašto nisu svi prirodni filteri jednaki i kako odabrati kremu koja će te stvarno zaštititi, nastavak teksta donosi sve što trebaš znati.
Sunce nas svakodnevno grije i puni energijom, no ono što često ne vidimo, a što je istovremeno i najopasnije, su ultraljubičaste zrake – poznate kao UV zrake. Dok većina zna da nam treba krema sa SPF-om, malo tko zaista razumije razliku između UVA, UVB i UVC zraka.
Sunce je nezaobilazan dio našeg života – donosi energiju, vitalnost i dobro raspoloženje, no istovremeno je i jedan od najvećih neprijatelja kože. Sve što trebaš znati o utjecaju UV zraka na kožu krije se u razumijevanju njihovog djelovanja, koje može izazvati ne samo neugodne opekline već i ozbiljne dugoročne probleme poput prijevremenog starenja i raka kože. U nastavku otkrivamo kako UV zrake djeluju na tvoju kožu u kratkom roku, ali i što im je zapravo cilj u dugoročnom pogledu, te kako se učinkovito zaštititi.
Sunce je izvor života, ali i jedan od najvećih neprijatelja naše kože. Svi znamo da je zaštita od sunca važna, no koliko zapravo razumijemo SPF – faktor zaštite od sunca? Što se krije iza tih brojeva na bočici kreme i zašto nije svejedno koji SPF koristimo? Ovaj tekst razbija sve nedoumice, donosi znanstvene činjenice i praktične savjete koji će ti pomoći da konačno izabereš idealnu zaštitu za svoju kožu.
Ljeto je savršeno vrijeme da se oslobodimo, usporimo i povežemo s prirodom — a nema boljeg načina od toga da hodamo bosi. Skidanje cipela nije samo ugoda; znanstveno je dokazano da hodanje bosih nogu ima brojne prednosti za naše tijelo, um i duh.
U svijetu u kojem se glazba sve češće sklapa iz fragmenata, uz pomoć softverskih alata i naknadnih produkcijskih čuda, pojavio se netko tko nas nježno, ali odlučno podsjeća da srce glazbe i dalje kuca u živoj, neponovljivoj svirci. Janko Novoselić, cijenjeni hrvatski jazz bubnjar i istaknuto ime domaće instrumentalne scene, najavio je izlazak albuma Jazz Kvartet novim singlom Alone Together — pjesmom koja nije samo još jedna jazz obrada poznatog standarda, nego manifest jedne glazbene filozofije.
Vukovar nije samo simbol hrvatske povijesti i otpora – on je i skriveni dragulj kontinentalne Hrvatske koji iznenađuje svojom ljepotom, emocijom i atmosferom koja se ne može prepričati, već mora doživjeti.