Autorica Bridgertona, Julia Quinn za HELLO otkriva brojne zanimljivosti o svojim knjigama i likovima te borbi koju nastavlja u Americi
Julia Quinn posjetila je Zagreb zahvaljujući knjižari Mozaik, a ekskluzivno za HELLO! magazin Hrvatska otkrila je koji je prvi lik iz slavne franšize koji je osmislila, što misli o ONOJ Pitbullovoj pjesmi u seriji, kako joj se sviđa sarma i koji su joj planovi za ovu godinu.
Ovaj tjedan imali smo čast popričati s, ni manje ni više nego slavnom autoricom ljubavnih novela Julijom Quinn, čiju je seriju knjiga Bridgerton otkupila Shonda Rhimes i pretvorila je u jednu od najgledanijih serija na Netflixu! Hvaljena američka spisateljica Julia Quinn za HELLO otkriva sve što bi svakog pravog fana moglo zanimati – od inspiracije za knjige i tehničkih detalja vezanih za pisanje ljubavnih scena pa do lika iz Bridgertona s kojim se sama najviše može poistovjetiti.
Julia Quinn posjetila je Zagreb zahvaljujući knjižari Mozaik, a ekskluzivno za HELLO! Croatia otkrila je koji je prvi lik iz slavne franšize koji je osmislila, što misli o ONOJ Pitbullovoj pjesmi u seriji, kako joj se sviđa sarma i koji su joj planovi za 2024. godinu.
Julia Quinn za HELLO otkriva sve što bi jednog fana moglo zanimati
Samostalno ste vratili ljubiće u modu. Zašto ste se i kako odlučili upustiti u pisanje romantičnih novela?
Hvala vam, nisam baš sigurna jesam li ih samostalno vratila u modu, no pomogla sam. Znate, to je nešto što sam oduvijek voljela čitati. Kad sam bila na fakultetu i htjela se malo odmoriti od učenja, čitala bih romantične novele. Kad sam odlučila da i sama želim pisati, nekako mi je bilo prirodno početi pisati knjige ljubavnog žanra.
Nastavite čitati nakon oglasa
Čitala sam autore koji su tada bili popularni, i još su jako popularni, poput Judith McNaught i Julie Garwood, sve koji su tada bili jako popularni i zapravo su donosili promjene u taj žanr. Nakon ljubavnih knjiga koje su bile jako dramatične, čak melodramatične, donijeli su nov, lepršaviji i duhovitiji pristup romantičnim novelama. Još su bile prisutne sve emocije, ali uz drugačiji stil. I taj mi se stil stvarno dopao.
Kako ste došli na ideju o obitelji Bridgerton? Sjećate li se tko je bio prvi lik koji ste osmislili?
Zapravo je sve započelo sa Simonom. Upoznala sam nekoga, studenta medicine koji je studirao s mojim suprugom, koji je mucao. Počela sam razmišljati, jer sam ja vrlo brbljava, kako je to kad imaš takav problem pri komunikaciji s ljudima, kako se osjećaš ako te tvoja obitelj zbog toga ne prihvaća i sve što to donosi. I tako sam stvorila Simona i dala mu tog užasnog, užasnog oca i tada sam pomislila da će, u koga god se Simon zaljubi, morati imati najbolju moguću obitelj, i tako je nastala obitelj Bridgerton.
Serija Bridgerton doživjela je nevjerojatnu popularnost na Netflixu, uz produkciju slavne Shonde Rhimes. Gdje ste bili i kako ste se osjećali kad su Vam pristupili s tom idejom?
Nevjerojatno, i još uvijek mi je to nevjerojatno. Prije su za Bridgerton znali fanovi romantičnih novela, a sad za Bridgerton zna cijeli svijet.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kad sam čula da žele otkupiti prava na knjige, bila sam u Starbucksu, prije sam radila tako da bih ponijela laptop tamo. Moj agent me je nazvao i rekao: “Upravo sam dobio jako zanimljiv poziv. Znaš li tko je Shonda Rhimes?”, a ja sam oduševljeno rekla: “Da, znam tko je Shonda Rhimes.” On je nastavio: “Njezini predstavnici su me upravo zvali, zainteresirani su za otkupljivanje prava na Bridgerton”. Jednostavno nisam mogla vjerovati, to je bila najluđa stvar koju sam čula.
Koliko Vi sami imate udjela u onome što vidimo u seriji? Savjetujete li producente?
Ne, dala sam im potpunu kontrolu. Ipak, vidim scenarij prije snimanja i sa mnom prokomentiraju sve veće promjene koje žele napraviti.
Na primjer, kad su odlučili preskočiti Benedicta i u trećoj sezoni predstaviti priču iz četvrte knjige, rekli su mi da to namjeravaju napraviti, ja sam pitala jeste li sigurni… Oni su rekli da fanovi to jako žele, a ja sam rekla sam – OK, to ima smisla.
Dakle, niste se osjećali kao da ne poštuju redoslijed?
Ne, zato što su imali dobar razlog. Da su imali glup razlog bilo bi drugačije, ovako ima smisla. Zapravo, nikad nisam imala prigovore, ponekad imam pitanja. Oni se razumiju u televiziju, ja se razumijem u knjige. To nije isto.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kako ste se osjećali kad ste vidjeli prvu epizodu serije snimljene prema svojim knjigama na ekranu?
Zapravo sam već vidjela ranu verziju dok se Bridgertonovi voze u kočiji, a iza je zeleni ekran, još nije bilo ni glazbe. No i tad sam znala da će to biti nešto posebno.
Trenutno gledamo treću sezonu koja je snimljena prema Vašoj četvrtoj knjizi Bridgerton jer su fanovi željeli što prije doznati što će se dogoditi s Penelope i Colinom. Nicola Coughlan i Luke Newton odlično su ispričali priču, kakvi su vaši dojmovi oko ONE scene u kočiji i Pitbullove pjesme u pozadini?
Još ne mogu vjerovati da je to Pitbullova pjesma, ali je – savršena je za tu scenu! Smiješno je što je u svojoj ranoj verziji nisam imala glazbu. Ono što ja vidim je rana verzija, zanimljivo je koliku razliku može napraviti sama glazba.
Vratimo se malo na same knjige. Na koji ste lik Vi osobno najponosniji?
Zanimljivo pitanje, obično me pitaju tko mi je najdraži. Možda sam najponosnija na lady Danbury jer ju je tako zabavno pisati i jer nije glavni lik. Ili Violet jer je rasla i sazrijevala. Kad pogledate Violet, u prvoj je knjizi jednodimenzionalna, a kasnije je vrlo zanimljiva.
S kojim biste se likom iz Bridgertona Vi osobno najviše mogli poistovjetiti?
Prije sam govorila da sam kombinacija Penelope, Eloise i Francesce, no to sam bila ja prije 15, 20 godina. Sad mislim da sam Violet.
Znamo da su sve Vaše knjige fikcija, no trudite li se pronaći što više povijesnih činjenica dok ih pišete? Koje Vam je otkriće bilo najfascinantnije?
Sjećam se jedne sitnice. Zanimljivo mi je bilo kad sam otkrila da Shakespeare nije rekao da je pero oštrije od mača. Htjela sam to iskoristiti i onda sam doznala da to nije rekao Shakespeare kao što sam mislila.
Kad pišete ljubavne scene, razmišljate li o tome kako bi bili odjeveni u to doba?
Da, ali ja nisam autor koji voli previše opisivati odjeću. Kad je praktika u pitanju, više razmišljam gdje je kome ruka i u kojem položaju se tko nalazi. To je zapravo dosta teško, tu zna biti dosta dosadnih detalja.
Kako ste odabrali baš Veliku Britaniju za radnju Bridgertona, s obzirom na to da ste Vi iz New Yorka?
Sve moje knjige smještene su tamo, i tamo se odvija radnja brojnih knjiga koje sam voljela čitati, to je zapravo cijeli pod-žanr.
Razmišljate li napisati ljubić o nekoj drugoj lokaciji? Na primjer, Dubrovniku ili Zagrebu?
Za to bih morala naučiti još puno povijesti, ali zapravo imam jednu knjigu čija se radnja odvija u Americi. Likovi su iz Velike Britanije, ali je radnja smještena u New Yorku. To mi je bilo teže pisati premda sam odrasla u okolici New Yorka jer mi je to područje poznato pa sam morala razmišljati kako se u to vrijeme što zvalo.
U Vašim knjigama naglasak je stavljen na žensku snagu. Kako se Vaši likovi iz povijesnih romana mogu poistovjetiti sa ženama u 2024. godini?
Premda žene danas imaju više slobode, možemo kupovati stvari, možemo glasati, i dalje se borimo protiv restrikcija, samo drugačijih restrikcija. Tako da mislim premda se moji likovi ne moraju boriti s jednakim stvarima kao žene danas, taj osjećaj da se moraš boriti ipak nam je poznat.
Europa se priprema za izbore za Europski parlament, o čemu govore i brojni spisatelji i slavne osobe. Zašto je bitno glasati i smatrate li da je demokraciju danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo?
Da, mislim da se demokracija uzima zdravo za gotovo, Mislim da su pravila drugačija, no osjećaji koje gajite prema pravilima su isti. Ponekad snaga koju ćeš dobiti natrag može biti i “blaga snaga”. Možda nećeš promijeniti svijet, možda nećeš promijeniti pravila, ali još uvijek pokušavaš promijeniti svoj život i mislim da je to ljudima važno.
Osim o obitelji Bridgerton, pišete i o The Dukes of Whyneham, Lyndon sisters i drugima. Gdje pronalazite inspiraciju?
Volim pisati o obiteljima, braći i sestrama jer oni imaju drugačije veze od bilo koga. Oni dijele povijest. Koliko god voljeli svoje supružnike, jednostavno nemate takvu povijest kao s braćom i sestrama. Nitko ne zna kako je imati vaše roditelja osim vaše braće i sestara.
Jeste li već uspjeli obići Zagreb? Hoćete li možda posjetiti i naše more?
U Zagrebu sam dan i pol i vidjela sam mnogo lijepih zgrada, knjižnice, odsjedam u predivnom hotelu koji je nevjerojatan. Izašli smo i pojela sam sarmu. Htjela sam probati nešto prepoznatljivo za Hrvatsku. Kad završim s radom u Zagrebu, idem u Dubrovnik sa suprugom. Čula sam da je predivan i jako sam uzbuđena.
Kakvi su vaši planovi za 2024.? Postoji li neki cilj koji ste si zadali?
Idem na turneju u Njemačku i u Pariz krajem godine, a kod kuće ću gostovati u mnogim knjižarama i knjižnicama i govoriti o problemu koji postoji u Americi a koji se tiče cenzura knjiga, čemu se snažno protivim. Pokušat ću dati svoj udio i pomoći u nadolazećoj Bidenovoj kampanji. Ne slažem se s ukidanjem ženskih prava, cenzuriranjem knjiga… Puno posla treba odraditi i sretna sam što sam u poziciji u kojoj jesam i što mogu pomoći.
U vremenu u kojem se vizualne poruke svakodnevno ubrzavaju i fragmentiraju u beskonačnom digitalnom toku, rijetki su projekti koji uspijevaju zadržati kontinuitet, jasno autorsko usmjerenje i dugoročnu istraživačku ambiciju, a upravo jedan takav projekt sada dobiva svoju završnu i trajnu formu u obliku monografije koja na jednom mjestu okuplja sve radove nastale u okviru kolaborativne platforme Plakatiranje.
Postoje knjige koje informiraju, postoje knjige koje potresaju, a postoje i one rijetke koje nepovratno mijenjaju način na koji razumijemo svijet oko sebe – Ničija djevojka: Memoari o preživljavanju zlostavljanja i borbi za pravdu nedvojbeno pripada ovoj posljednjoj skupini, jer ne donosi samo ispovijest jedne žene, nego razotkriva duboko ukorijenjene obrasce moći, šutnje i društvene ravnodušnosti koji nadilaze pojedinačan slučaj i prerastaju u univerzalnu priču o ranjivosti i preživljavanju.
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
U svijetu pretrpanom predmetima, obavezama i stalnom težnjom za uspjehom, rijetko tko zaustavi trenutak i zapita se: što mi je doista potrebno za sreću? Upravo to pitanje postavlja japanski autor Fumio Sasaki u svojoj knjizi „Zbogom, stvari“, koju je upravo danas moguće pronaći na policama knjižara u Hrvatskoj. Knjiga nije samo vodič kroz minimalistički način života, već intimna i iskrena ispovijest o osobnom oslobađanju od suvišnog i otkrivanju istinske unutarnje slobode.
Postoje knjige koje ne stare, koje ne pripadaju samo jednom vremenu ni jednoj generaciji, nego se iznova rađaju u svakom čitatelju koji ih uzme u ruke – tiho, gotovo neprimjetno, a opet snažno i trajno. Među njima posebno mjesto zauzima Mali princ, krhka, ali duboko ukorijenjena priča koja već desetljećima putuje svijetom poput svog naslovnog junaka, prelazeći granice jezika, kultura i iskustava, ostavljajući za sobom tragove nježnosti, pitanja i onih rijetkih istina koje se ne mogu izreći naglas, nego samo osjetiti.
Mjesec dječje knjige u knjižarama Školske knjige ove godine obilježava se uz posebnu pažnju prema vizualnoj i literarnoj čaroliji koja očarava sve generacije mladih čitatelja, a u središtu pažnje nalazi se kolekcija MinaLima Classics, serija prekrasno dizajniranih knjiga koje spajaju klasična književna djela s inovativnim ilustracijama. Riječ je o izdanjima koja pokazuju da knjiga nipošto nije samo prolazni medij već prostor čuda u kojem tekst, slika i čitatelj susreću u trenutku gotovo dječje fascinacije, stvarajući iskustvo čitanja koje nadilazi uobičajene granice obične priče i pretvara knjigu u interaktivni, vizualni svijet pun otkrića.
Roman „Katabaza“ autorice R. F. Kuang vodi čitatelja kroz vrata Pakla, ne samo kao mjesto fizičkog silaska, već i kao prostor unutarnjih iskušenja gdje se granice ambicije, znanja i osobne žrtve stapaju u jedno. U središtu priče nalazi se mlada doktorandica Alice Law, čiji je život oblikovan neumornim nastojanjem da se istakne u akademskom svijetu, spremna žrtvovati prijateljstva, zdravlje pa čak i vlastitu sigurnost kako bi dokazala svoju vrijednost. Kada njezin mentor tragično nastrada u magičnoj nesreći, Alice ne oklijeva: odlučuje sići u podzemlje kako bi pronašla njegovu dušu i vratila je među žive, uvjerena da će jedino tako očuvati svoj akademski integritet i osobni moral.
Akcija poticanja čitanja od najranije dobi koju provodi Školska knjiga podsjeća nas na jednostavnu, ali duboko važnu istinu: ljubav prema knjizi počinje u djetinjstvu. Upravo u tim prvim godinama, kada djeca s radoznalošću otkrivaju svijet oko sebe, knjiga može postati njihov prvi prozor u nepoznato, izvor mašte, znanja i osjećaja koji se pamte cijeli život. Stoga nije slučajno što se tijekom Mjeseca dječje knjige, koji traje do 31. ožujka, u knjižarama i na webshopu Školske knjige nudi bogat izbor slikovnica i raskošno ilustriranih knjiga po sniženim cijenama, s ciljem da što više djece dobije priliku zakoračiti u čaroban svijet čitanja.
Grad Livno već desetljećima potvrđuje status sredine iz koje kontinuirano dolaze istaknuti pojedinci različitih profesionalnih usmjerenja – od sporta i poduzetništva do umjetnosti. U tom kontekstu, imena poput Zlatko Dalić i Mate Rimac simboliziraju izvrsnost i međunarodno prepoznat uspjeh, dok nova generacija talenata nastavlja graditi identitet ovog prostora kroz suvremene kreativne industrije.
Riječka kantautorica Patricia Gasparini kreće u novu autorsku fazu karijere s odličnim alt-pop singlom znakovitog naslova „Ljubi majka“ kojeg prati uzbudljiv videospot.
Prvomajsko izdanje PLACe Marketa na Kvatriću ove godine donosi posebno produženi format i još opušteniju atmosferu na otvorenom. U petak, 1. svibnja, popularna zagrebačka gastro manifestacija počinje ranije nego inače – već od 15 sati – čime se posjetiteljima omogućuje cjelodnevno uživanje u hrani, druženju i proljetnom ritmu grada.
Kolekcija Chanel Cruise 2026/27 Collection Biarritz pod nazivom Sous le salon la plage predstavlja iznimno slojevitu, povijesno ukorijenjenu i estetski razrađenu modnu naraciju koja nadilazi granice same odjeće, pretvarajući se u svojevrsni manifest slobode tijela, pokreta i identiteta, pri čemu kreativni direktor Matthieu Blazy u svom prvom Cruise izdanju za kuću Chanel svjesno ulazi u dijalog s nasljeđem Gabrielle Chanel, ali ga istovremeno reinterpretira kroz suvremenu prizmu senzualnosti, funkcionalnosti i poetske imaginacije.
Petar Brkljačić predstavlja novi singl „Reci da još nije kasno“, pjesmu koja označava lagani iskorak u njegovom dosadašnjem radu. Glazbu potpisuje sam Brkljačić, dok je za tekst zaslužna jedna od najprepoznatljivijih autorica domaće scene, Alka Vuica. Nakon niza emotivnih i introspektivnih balada po kojima ga publika prepoznaje, Brkljačić u novom singlu donosi svjež, energičniji zvuk i brži tempo.
