Autorica Bridgertona, Julia Quinn za HELLO otkriva brojne zanimljivosti o svojim knjigama i likovima te borbi koju nastavlja u Americi
Julia Quinn posjetila je Zagreb zahvaljujući knjižari Mozaik, a ekskluzivno za HELLO! magazin Hrvatska otkrila je koji je prvi lik iz slavne franšize koji je osmislila, što misli o ONOJ Pitbullovoj pjesmi u seriji, kako joj se sviđa sarma i koji su joj planovi za ovu godinu.
Ovaj tjedan imali smo čast popričati s, ni manje ni više nego slavnom autoricom ljubavnih novela Julijom Quinn, čiju je seriju knjiga Bridgerton otkupila Shonda Rhimes i pretvorila je u jednu od najgledanijih serija na Netflixu! Hvaljena američka spisateljica Julia Quinn za HELLO otkriva sve što bi svakog pravog fana moglo zanimati – od inspiracije za knjige i tehničkih detalja vezanih za pisanje ljubavnih scena pa do lika iz Bridgertona s kojim se sama najviše može poistovjetiti.
Julia Quinn posjetila je Zagreb zahvaljujući knjižari Mozaik, a ekskluzivno za HELLO! Croatia otkrila je koji je prvi lik iz slavne franšize koji je osmislila, što misli o ONOJ Pitbullovoj pjesmi u seriji, kako joj se sviđa sarma i koji su joj planovi za 2024. godinu.
Julia Quinn za HELLO otkriva sve što bi jednog fana moglo zanimati
Samostalno ste vratili ljubiće u modu. Zašto ste se i kako odlučili upustiti u pisanje romantičnih novela?
Hvala vam, nisam baš sigurna jesam li ih samostalno vratila u modu, no pomogla sam. Znate, to je nešto što sam oduvijek voljela čitati. Kad sam bila na fakultetu i htjela se malo odmoriti od učenja, čitala bih romantične novele. Kad sam odlučila da i sama želim pisati, nekako mi je bilo prirodno početi pisati knjige ljubavnog žanra.
Čitala sam autore koji su tada bili popularni, i još su jako popularni, poput Judith McNaught i Julie Garwood, sve koji su tada bili jako popularni i zapravo su donosili promjene u taj žanr. Nakon ljubavnih knjiga koje su bile jako dramatične, čak melodramatične, donijeli su nov, lepršaviji i duhovitiji pristup romantičnim novelama. Još su bile prisutne sve emocije, ali uz drugačiji stil. I taj mi se stil stvarno dopao.
Kako ste došli na ideju o obitelji Bridgerton? Sjećate li se tko je bio prvi lik koji ste osmislili?
Zapravo je sve započelo sa Simonom. Upoznala sam nekoga, studenta medicine koji je studirao s mojim suprugom, koji je mucao. Počela sam razmišljati, jer sam ja vrlo brbljava, kako je to kad imaš takav problem pri komunikaciji s ljudima, kako se osjećaš ako te tvoja obitelj zbog toga ne prihvaća i sve što to donosi. I tako sam stvorila Simona i dala mu tog užasnog, užasnog oca i tada sam pomislila da će, u koga god se Simon zaljubi, morati imati najbolju moguću obitelj, i tako je nastala obitelj Bridgerton.
Serija Bridgerton doživjela je nevjerojatnu popularnost na Netflixu, uz produkciju slavne Shonde Rhimes. Gdje ste bili i kako ste se osjećali kad su Vam pristupili s tom idejom?
Nevjerojatno, i još uvijek mi je to nevjerojatno. Prije su za Bridgerton znali fanovi romantičnih novela, a sad za Bridgerton zna cijeli svijet.
Kad sam čula da žele otkupiti prava na knjige, bila sam u Starbucksu, prije sam radila tako da bih ponijela laptop tamo. Moj agent me je nazvao i rekao: “Upravo sam dobio jako zanimljiv poziv. Znaš li tko je Shonda Rhimes?”, a ja sam oduševljeno rekla: “Da, znam tko je Shonda Rhimes.” On je nastavio: “Njezini predstavnici su me upravo zvali, zainteresirani su za otkupljivanje prava na Bridgerton”. Jednostavno nisam mogla vjerovati, to je bila najluđa stvar koju sam čula.
Koliko Vi sami imate udjela u onome što vidimo u seriji? Savjetujete li producente?
Ne, dala sam im potpunu kontrolu. Ipak, vidim scenarij prije snimanja i sa mnom prokomentiraju sve veće promjene koje žele napraviti.
Na primjer, kad su odlučili preskočiti Benedicta i u trećoj sezoni predstaviti priču iz četvrte knjige, rekli su mi da to namjeravaju napraviti, ja sam pitala jeste li sigurni… Oni su rekli da fanovi to jako žele, a ja sam rekla sam – OK, to ima smisla.
Dakle, niste se osjećali kao da ne poštuju redoslijed?
Ne, zato što su imali dobar razlog. Da su imali glup razlog bilo bi drugačije, ovako ima smisla. Zapravo, nikad nisam imala prigovore, ponekad imam pitanja. Oni se razumiju u televiziju, ja se razumijem u knjige. To nije isto.
Kako ste se osjećali kad ste vidjeli prvu epizodu serije snimljene prema svojim knjigama na ekranu?
Zapravo sam već vidjela ranu verziju dok se Bridgertonovi voze u kočiji, a iza je zeleni ekran, još nije bilo ni glazbe. No i tad sam znala da će to biti nešto posebno.
Trenutno gledamo treću sezonu koja je snimljena prema Vašoj četvrtoj knjizi Bridgerton jer su fanovi željeli što prije doznati što će se dogoditi s Penelope i Colinom. Nicola Coughlan i Luke Newton odlično su ispričali priču, kakvi su vaši dojmovi oko ONE scene u kočiji i Pitbullove pjesme u pozadini?
Još ne mogu vjerovati da je to Pitbullova pjesma, ali je – savršena je za tu scenu! Smiješno je što je u svojoj ranoj verziji nisam imala glazbu. Ono što ja vidim je rana verzija, zanimljivo je koliku razliku može napraviti sama glazba.
Vratimo se malo na same knjige. Na koji ste lik Vi osobno najponosniji?
Zanimljivo pitanje, obično me pitaju tko mi je najdraži. Možda sam najponosnija na lady Danbury jer ju je tako zabavno pisati i jer nije glavni lik. Ili Violet jer je rasla i sazrijevala. Kad pogledate Violet, u prvoj je knjizi jednodimenzionalna, a kasnije je vrlo zanimljiva.
S kojim biste se likom iz Bridgertona Vi osobno najviše mogli poistovjetiti?
Prije sam govorila da sam kombinacija Penelope, Eloise i Francesce, no to sam bila ja prije 15, 20 godina. Sad mislim da sam Violet.
Znamo da su sve Vaše knjige fikcija, no trudite li se pronaći što više povijesnih činjenica dok ih pišete? Koje Vam je otkriće bilo najfascinantnije?
Sjećam se jedne sitnice. Zanimljivo mi je bilo kad sam otkrila da Shakespeare nije rekao da je pero oštrije od mača. Htjela sam to iskoristiti i onda sam doznala da to nije rekao Shakespeare kao što sam mislila.
Kad pišete ljubavne scene, razmišljate li o tome kako bi bili odjeveni u to doba?
Da, ali ja nisam autor koji voli previše opisivati odjeću. Kad je praktika u pitanju, više razmišljam gdje je kome ruka i u kojem položaju se tko nalazi. To je zapravo dosta teško, tu zna biti dosta dosadnih detalja.
Kako ste odabrali baš Veliku Britaniju za radnju Bridgertona, s obzirom na to da ste Vi iz New Yorka?
Sve moje knjige smještene su tamo, i tamo se odvija radnja brojnih knjiga koje sam voljela čitati, to je zapravo cijeli pod-žanr.
Razmišljate li napisati ljubić o nekoj drugoj lokaciji? Na primjer, Dubrovniku ili Zagrebu?
Za to bih morala naučiti još puno povijesti, ali zapravo imam jednu knjigu čija se radnja odvija u Americi. Likovi su iz Velike Britanije, ali je radnja smještena u New Yorku. To mi je bilo teže pisati premda sam odrasla u okolici New Yorka jer mi je to područje poznato pa sam morala razmišljati kako se u to vrijeme što zvalo.
U Vašim knjigama naglasak je stavljen na žensku snagu. Kako se Vaši likovi iz povijesnih romana mogu poistovjetiti sa ženama u 2024. godini?
Premda žene danas imaju više slobode, možemo kupovati stvari, možemo glasati, i dalje se borimo protiv restrikcija, samo drugačijih restrikcija. Tako da mislim premda se moji likovi ne moraju boriti s jednakim stvarima kao žene danas, taj osjećaj da se moraš boriti ipak nam je poznat.
Europa se priprema za izbore za Europski parlament, o čemu govore i brojni spisatelji i slavne osobe. Zašto je bitno glasati i smatrate li da je demokraciju danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo?
Da, mislim da se demokracija uzima zdravo za gotovo, Mislim da su pravila drugačija, no osjećaji koje gajite prema pravilima su isti. Ponekad snaga koju ćeš dobiti natrag može biti i “blaga snaga”. Možda nećeš promijeniti svijet, možda nećeš promijeniti pravila, ali još uvijek pokušavaš promijeniti svoj život i mislim da je to ljudima važno.
Osim o obitelji Bridgerton, pišete i o The Dukes of Whyneham, Lyndon sisters i drugima. Gdje pronalazite inspiraciju?
Volim pisati o obiteljima, braći i sestrama jer oni imaju drugačije veze od bilo koga. Oni dijele povijest. Koliko god voljeli svoje supružnike, jednostavno nemate takvu povijest kao s braćom i sestrama. Nitko ne zna kako je imati vaše roditelja osim vaše braće i sestara.
Jeste li već uspjeli obići Zagreb? Hoćete li možda posjetiti i naše more?
U Zagrebu sam dan i pol i vidjela sam mnogo lijepih zgrada, knjižnice, odsjedam u predivnom hotelu koji je nevjerojatan. Izašli smo i pojela sam sarmu. Htjela sam probati nešto prepoznatljivo za Hrvatsku. Kad završim s radom u Zagrebu, idem u Dubrovnik sa suprugom. Čula sam da je predivan i jako sam uzbuđena.
Kakvi su vaši planovi za 2024.? Postoji li neki cilj koji ste si zadali?
Idem na turneju u Njemačku i u Pariz krajem godine, a kod kuće ću gostovati u mnogim knjižarama i knjižnicama i govoriti o problemu koji postoji u Americi a koji se tiče cenzura knjiga, čemu se snažno protivim. Pokušat ću dati svoj udio i pomoći u nadolazećoj Bidenovoj kampanji. Ne slažem se s ukidanjem ženskih prava, cenzuriranjem knjiga… Puno posla treba odraditi i sretna sam što sam u poziciji u kojoj jesam i što mogu pomoći.
Akcija poticanja čitanja od najranije dobi koju provodi Školska knjiga podsjeća nas na jednostavnu, ali duboko važnu istinu: ljubav prema knjizi počinje u djetinjstvu. Upravo u tim prvim godinama, kada djeca s radoznalošću otkrivaju svijet oko sebe, knjiga može postati njihov prvi prozor u nepoznato, izvor mašte, znanja i osjećaja koji se pamte cijeli život. Stoga nije slučajno što se tijekom Mjeseca dječje knjige, koji traje do 31. ožujka, u knjižarama i na webshopu Školske knjige nudi bogat izbor slikovnica i raskošno ilustriranih knjiga po sniženim cijenama, s ciljem da što više djece dobije priliku zakoračiti u čaroban svijet čitanja.
Neke nam knjige uistinu promijene život. Ponekad nas pogode u pravom trenutku, kada smo spremni čuti ono što prije nismo mogli razumjeti, a često nas natjeraju da preispitamo sve ono što smo mislili da znamo. I tu ne mislimo samo na bestsellere s područja popularne psihologije, koji često tvrde upravo da će nam otkriti tajne sreće, uspjeha ili ispunjenog života, već na sve naslove koji nas tjeraju na razmišljanje – od fikcije, preko klasika, do self-help naslova.
Knjiga „Propaganda slavnih“, autorica prof. dr. sc. Mirele Holy i doc. dr. sc. Nikoline Borčić, nudi fascinantan i dublji uvid u svijet slavnih osoba, razotkrivajući način na koji se gradi njihov imidž, oblikuje identitet i manipulira javnim dojmom. Ova knjiga ne istražuje slavne osobe samo površinski, kroz tračeve i naslovnice, već ih postavlja u širi društveni i medijski kontekst, pokazujući koliko je vještina komunikacije često moćnija od same istine. Čitatelja vodi iza kulisa glamuroznog svijeta domaće i svjetske scene, otkrivajući kako funkcionira industrija slavnih – najskuplja, najzabavnija, ali i najmanipulativnija industrija suvremenog društva.
U vremenu u kojem je vidljivost postala valuta, a popularnost tržišna kategorija, pitanje slave više nije tek tema rubrika o zabavi. Ona je društveni fenomen, komunikacijski alat i – kako se pokazalo u petak, 13. veljače – ozbiljan predmet znanstvene analize. Upravo je toga dana na Sveučilište VERN' predstavljena knjiga Propaganda slavnih, autorica prof. dr. sc. Mirele Holy i doc. dr. sc. Nikoline Borčić, koja bez zadrške ulazi u anatomiju jedne od najutjecajnijih industrija današnjice.
Knjiga Umijeće sreće zamišljena je kao svojevrsni osobni suputnik tijekom godine dana, a sastoji se od 365 pomno oblikovanih lekcija koje obuhvaćaju širok raspon životnih tema – od roditeljstva, osobnog razvoja i međuljudskih odnosa, preko braka, obitelji i profesionalnog života, pa sve do promišljanja o smislu života, vlastitoj povijesti i društvenim vrijednostima.
Nova knjiga Saše Šekoranje, naslovljena Atmosfere, pojavljuje se u trenutku u kojem vizualna kultura sve češće gubi mjeru, a estetika se nerijetko svodi na brzu potrošnju i površni dojam. Upravo zato ova opsežna monografija djeluje gotovo kontrapunktno vremenu u kojem je nastala. Ne nastoji se nametnuti aktualnošću niti zavesti spektaklom, nego se nudi kao promišljen, spor i izrazito osoban pregled umjetničkog i životnog senzibiliteta autora koji već desetljećima djeluje na razmeđi cvjetnog dizajna, likovne umjetnosti i oblikovanja prostora.
Otkrijte recepti za svježe, hranjive i ukusne obroke koji njeguju tijelo i dušu – inspirirani filozofijom pripremanja hrane koja povezuje obitelj, zajednicu i planet.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.