Osjećate li ponekad da se previše žalite? Jesu li vaše večeri ispunjene pregledavanjem loših vijesti na internetu? Možda je vrijeme da se povežete sa svojim unutarnjim stoicizmom!
Stoicizam, koji su utemeljili drevni grčki filozofi, je filozofska škola koja potiče ljude da teže izvrsnosti.
Zvuči jednostavno, zar ne?
Ali morat ćete prestati sa žaljenjem.
Evo deset stvari na koje se stoici ne žale:
1) Mamurluk
Stoici izbjegavaju pretjerivanje i potiču strogu samodisciplinu. Stoici teže održavanju osjećaja ravnoteže, stoga ih nikada nećete vidjeti da su pijani u 4 ujutro.
U antičkoj Grčkoj, stoici su umjereno konzumirali vino, ali nikada se nisu opijali. Danas neki ljudi primjenjuju stoičke principe kako bi im pomogli u oporavku od ovisnosti o alkoholu i drugim supstancijama.
2) Manje materijalnog
Nikada nijedan stoik nije rekao: “Doista imam premalo stvari.”
Još jedno pravilo stoicizma je staviti odnose i iskustva ispred materijalnog. Stoici cijene ono što imaju i izbjegavaju žaljenje zbog onoga što im nedostaje. Stoici shvaćaju da su vrijedna iskustva puno važnija od materijalnog. Možda je vrijeme da smanjite popis želja na Amazonu?
3) Vrijeme
Stoike ne zanima što kaže vremenska prognoza…
Budimo iskreni – prigovaranje o vremenu je prilično beskorisno jer to neće ništa promijeniti. Umjesto da dopuste vremenskim uvjetima da im pokvare dan, stoici znaju da je priroda izvan njihove kontrole i pronalaze načine da cijene ljepotu godišnjih doba.
4) Tračanje
Stoici vole razgovore bez tračanja. U stvari, “zlatno pravilo” stoicizma glasi:
“Tretiraj druge onako kako želiš da oni tebe tretiraju.”
Ne možete kontrolirati što drugi ljudi govore ili misle o vama, pa nikada nećete čuti da stoik priča o skandalima ili glasinama, niti ih vidjeti kako čitaju žuti tisak.
Znate li da glasine i tračevi zapravo mogu naštetiti vašem zdravlju? Možda je vrijeme da slijedite primjer stoika!
5) Pogreške iz prošlosti
Ako se zadržavamo na prošlim greškama ili se žalimo zbog njih, zapravo smo zarobljeni u ciklusu samokrivnje i žaljenja.
Shvatit ćete da su greške korisne. Daju nam poticaj za učenje, rast i napredak.
Stoici imaju hvalevrijednu sposobnost preuzimanja odgovornosti za svoje postupke, priznavanja svojih pogrešaka i korištenja negativnih iskustava za napredovanje i samopoboljšanje.
Oni se ne brinu o sitnicama.
6) Redovi (kolone)
Stoici se ne žale na redove jer njihov filozofski pristup uključuje prihvaćanje stvari koje ne mogu promijeniti.
Redovi su vanjska okolnost koju ne mogu kontrolirati, pa umjesto da gube vrijeme i energiju na žaljenje, stoici se usredotočuju na svoje unutarnje reakcije i emocije.
Umjesto da osjećaju ljutnju ili frustraciju, koriste takve situacije za vježbanje strpljenja, introspekcije i razvijanje unutarnje smirenosti.
Stoicizam potiče prihvaćanje stvarnosti onakvom kakva jest, prepoznavanje vlastite odgovornosti i konstruktivan pristup postizanju osobnog rasta i napretka.
7) Promet
Prilično je očito da žaljenjem na promet nećete brže stići do odredišta. No, osjećaj je dobar, zar ne?
Ali ne i za stoike. Ovi ljudi znaju da je promet vanjska okolnost – izvan njihove kontrole.
Zato umjesto trubljenja i psovki, stavljaju audioknjigu, prakticiraju svjesnost ili koriste ovo vrijeme za slušanje podcasta i obrazovanje.
8) Nejednakosti u životu
U svakoj zemlji postoje bogati i siromašni, čak i ako je to nevidljivo golim okom.
Uvijek postoji netko bogatiji, uspješniji, zdraviji.
Stoici su naučili prihvatiti nejednakosti života. Svjesni su toga da su neke stvari izvan njihove kontrole, poput društvenih, ekonomskih ili zdravstvenih nejednakosti i da ih ne mogu mijenjati.
Umjesto da gube vrijeme i energiju na brigu o stvarima koje ne mogu promijeniti, fokusiraju se na svoj unutarnji mir i ono što je unutar njihove moći – vlastite postupke, reakcije i razmišljanja.
Stoicizam potiče prihvaćanje stvarnosti onakvom kakva jest i usmjerenost prema vlastitom osobnom razvoju i sreći, umjesto da se oslanjaju na usporedbu s drugima ili vanjske okolnosti.
Jednostavno rečeno – puštaju stvari da prođu i time oslobađaju mentalni prostor kako bi se usredotočili na važne stvari u životu.
10) Nesigurnost
Ako želite povećati anksioznost i razinu stresa, posvetite vrijeme razmišljanju o nesigurnosti života!
Isprobajte to – djeluje!
Stoici to ne rade. Prihvaćaju da je nesigurnost dio ljudskog iskustva s kojim se suočavamo gotovo svakodnevno.
Probajte i vi razmišljati kao stoici.
Zaključak – stoici su u pravu
U svijetu punom lažnih vijesti, instant zadovoljstava i negativnosti, možda je vrijeme da isprobamo stoicizam.
Usvajanjem stoičkog načina razmišljanja možete se osloboditi negativnih utjecaja i ponašanja, dobiti pozitivan pogled na stvari i potaknuti unutarnji mir.
Prestanite se žaliti i prihvatite mudrost drevnih stoika – ima svjetla na kraju tunela.
Kao što kažu moćne riječi rimskog cara (i stoika) Marka Aurelija: “Imate moć nad svojim umom – ne nad vanjskim događajima. Shvatite to, i pronaći ćete snagu.”
Zagreb će od 8. do 11. listopada ponovno biti domaćin velikog međunarodnog susreta ritmičke gimnastike. Jubilarno, deseto izdanje FIG Aura Cup Croatia održat će se u KC Dražen Petrović, a prema broju prijavljenih sportašica bit će najveće dosad. Tijekom četiri dana zagrebačkom će dvoranom proći više od 500 ritmičarki iz 27 zemalja, među kojima će biti reprezentativke i sportašice koje pripadaju samom vrhu svjetske ritmičke gimnastike.
Na Morpurgovoj poljani 1, u neposrednoj blizini splitske Pjace, otvoren je So Much Sun, wellness bar koji ponudu temelji na smoothiejima, svježim salatama, hladno prešanim sokovima, hidratacijskim napitcima i drugim proizvodima namijenjenima gostima koji tijekom dana traže laganiji obrok ili brzo osvježenje. Iako se koncept oslanja na suvremene trendove zdrave i funkcionalne prehrane, njegova poslovna i komunikacijska logika od početka je postavljena tako da izbjegava strogoću koja često prati wellness industriju te zdraviju prehranu predstavlja kao dio svakodnevnog gradskog života, a ne kao režim koji od gosta traži posebna pravila i odricanja.
Julius Meinl nas je odveo u Beč na tri nezaboravna dana, u grad u kojem se kava nikada nije pila samo zbog kofeina, nego zbog razgovora, susreta, rituala i onog posebnog osjećaja da vrijeme barem na trenutak može usporiti. U gradu u kojem je kavana odavno više od mjesta na kojem se naručuje espresso, ovog se rujna dogodio susret koji je toj tradiciji dao potpuno novo, moderno lice. Beč je od 3. do 5. rujna živio u ritmu kave, barista, mirisa svježe mljevenih zrna, preciznih ekstrakcija, savršeno teksturiranog mlijeka i kreativnih napitaka, a središnje mjesto svega bio je Julius Meinl Barista Cup 2026, međunarodno natjecanje koje je u austrijsku prijestolnicu dovelo najbolje bariste iz petnaest zemalja.
Davor Bruketa, osnivač i kreativni direktor agencije Bruketa&, ove će godine kao jedini hrvatski predstavnik sudjelovati u Global Grand Juryju Best of the Best Effie Awards u Londonu. U središtu njegova pogleda na industriju nije pitanje koliko je neka kampanja atraktivna, nego koliko je precizno povezala poslovni problem, strategiju, kreativno rješenje i mjerljiv učinak.
U svijetu vrhunskog sporta medalje se na kraju pretvaraju u brojke, rezultate i mjesta na ljestvicama, ali iza svakog odličja postoji priča koju nijedna statistika ne može u potpunosti obuhvatiti. Iza zlata su godine treninga, ponavljanja, odricanja, pogrešaka, ozljeda i trenutaka kada tijelo i samopouzdanje posustanu, ali i ona posebna ljubav prema sportu koja sportaša uvijek ponovno vraća u dvoranu. Upravo se u toj poveznici između talenta, rada, discipline i ustrajnosti susreću dvije hrvatske državne prvakinje, osmogodišnja Isabel Serdarušić i Tina Zelčić, rođena 2002. godine, dvije gimnastičarke različitih generacija i iskustava koje povezuje ista želja da budu bolje nego jučer.
U vremenu u kojem gotovo sve što nas okružuje prolazi kroz neku vrstu digitalne korekcije, estetskog filtriranja i industrijskog usavršavanja, zanimljivo je da se naš pogled sve češće zaustavlja upravo na onome što nije savršeno. Privlače nas izlizani rubovi starog drvenog stola, nepravilna glazura na keramičkoj zdjeli, fasada na kojoj se vidi nekoliko desetljeća kiše i sunca, kožna torba čija je površina potamnila na mjestima gdje ju je netko godinama dodirivao, fotografija čije zrno nije potpuno čisto i odjevni predmet na kojem se vidi da nije nastao kao bezlična kopija stotina drugih identičnih komada. Takve stvari ne djeluju dovršeno u klasičnom smislu riječi, ali upravo zbog toga često djeluju potpunije, jer osim oblika posjeduju i vrijeme, iskustvo, kontekst i trag ljudske prisutnosti.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji koristimo umjetnost: u vremenu u kojem nam je dostupno više filmova, serija, knjiga, glazbe i drugih sadržaja nego ikada prije, često se iznova vraćamo upravo onome što već poznajemo. Ponovno gledamo film čiji znamo gotovo svaki prizor, ponovno otvaramo roman čiji kraj odavno znamo, a pjesmu koju smo mogli čuti stotinu puta ponovno puštamo kao da u njoj još postoji nešto što nismo do kraja razumjeli. Na prvi pogled takvo ponašanje može izgledati kao jednostavna posljedica navike ili nedostatka interesa za novo, ali psihologija pamćenja, emocija i odnosa prema umjetnosti pokazuje da je stvar znatno složenija. Kada se vraćamo poznatom djelu, vrlo često ne vraćamo se samo priči, melodiji ili likovima, nego vlastitom iskustvu koje je s tim djelom tijekom vremena postalo povezano.
Edina Pršić Babić posljednjih nekoliko mjeseci upoznaje sasvim drukčiju svakodnevicu. Radijska i televizijska voditeljica, magistrica komunikologije i doktorandica na studiju Mediji i komunikacija, koja iza sebe ima više od trinaest godina rada u medijima, u svibnju je sa suprugom Stjepanom Babićem dobila prvo dijete, djevojčicu Milu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.