Malo drugačija purica s mlincima: Poznati food bloger ima odličnu ideju za vikend ručak
Ako ste i vi veliki fan purice s mlincima, a stalno tražite načine na koje ćete tradicionalne recepte pripremiti na novi način, ova ideja će vas oduševiti!
24 studenoga 202315:00
Dina PlevnikZamjenica glavnog urednika / Deputy editor
Purica s mlincima vaše je omiljeno jelo? Hungry Mile ima ideju kako taj klasik pretvoriti u nešto novo. Poznati food bloger i nagrađivani influencer na svom Instagram profilu iz tjedna u tjedan donosi nove ideje za doručak, ručak i večeru, a nas je oduševila njegova vizija tradicionalnog jela čiji se recept prenosi s koljena na koljeno.
Moramo priznati da se sami ne bi sjetili zapeći puricu s mlincima u vatrostalnoj posudi na ovaj način no sad ne možemo dočekati vikend da i sami isprobamo ovaj preukusni recept.
Moderna zapečena purica s mlincima
“Ovo je pravi vikend ručak – purica s mlincima, ali na potpuno drugačiji način. Osim što se lako i brzo priprema na kraju dobivate ručak u kojem apsolutno uživate”, napisao je Mile Butorac uz fotografije jela koje izgleda nevjerojatno dobro.
Sastojci:
600 g purećih prsa
3 češnja češnjaka
400 g mlinaca
200 g milerama (ili kiselog vrhnja)
500 ml slatkog vrhnja (ili vrhnja za kuhanje)
2 – 3 žlice kajmaka
svježi peršin
sol, papar
maslac
ulje
100 g ribanog Ementaler sira (ili Goude…)
1. Prsa izrežite na manje kockice, začinite sa soli i pa ih na zagrijanoj tavi na malo ulja ili maslaca kratko ispecite. Tek dok ne pobijele sa svake strane. Dodajte im protisnuti češnjak, promiješate i pržite kratko dok češnjak ne zamiriše (oko 30 sekundi). Ugasite vatru i ostavite sa strane da se hladi.
2. U međuvremenu pofurite mlince u dosta vruće, slane vode. Mlince ocijedite i ostavite sa strane da se hlade.
3. U velikoj zdjeli dobro promiješajte mileram, slatko vrhnje i kajmak, kušajte te lagano začinite sa soli i paprom. Dodajte preprženu puretinu sa svim sokovima i masnoćom od prženja, pofurene mlince, sjeckani peršin i polovicu ribanog sira. Sve dobro promiješajte.
4. Keramički kalup ili manji pleh premažite maslacem i ravnomjerno rasporedite smjesu. Stavite u zagrijanu pećnicu i pecite 30 minuta na 180°C.
5. Nakon 30 minuta izvadite van i po vrhu rasporedite ostatak naribanog sira te vratite u pećnicu još 5 minuta.
6. Kratko prohladite pa servirajte uz salatu po izboru.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.