Koji je to novi lokal u Zagrebu o kojem svi pričaju? Špansko ima neočekivan brunch hit
U zapadnom dijelu Zagreba, u četvrti koja posljednjih godina sve snažnije razvija vlastiti urbani identitet, otvoren je prostor koji na suptilan, ali promišljen način odgovara na suvremene potrebe gradskog života. Papoy, novi Munch & Brunch restoran smješten u Španskom, nije tek još jedna adresa za kavu i doručak, već konceptualno oblikovan ambijent koji polazi od ideje da svakodnevni rituali zaslužuju više vremena, pažnje i estetske vrijednosti.
Iza projekta stoje braća Hadžić, Sandi Hadžić, poznatiji javnosti kao Sandi Pego, i Jasmin Hadžić, koji su kroz Papoy nastojali reinterpretirati brunch kulturu kao iskustvo koje nadilazi osnovnu funkciju obroka. Njihova vizija ne počiva na brzini i protočnosti, već na zadržavanju, produženim razgovorima i osjećaju ugode koji se ne može požurivati. Upravo u tom odmaku od užurbanosti leži temeljna vrijednost ovog prostora.
Interijer, čije je oblikovanje potpisala arhitektica Kim Pavlić, osmišljen je kao vizualna i taktilna nadogradnja same ideje sporog jutra. Inspiracija japanskim pristupom prostoru očituje se u pročišćenosti linija i jasnoći forme, ali i u razigranim detaljima koji unose dinamiku i toplinu. Paleta boja, koja evocira nijanse čokolade, karamele i vanilije, stvara ambijent koji istovremeno djeluje umirujuće i poticajno, gotovo senzorno povezan s gastronomskom ponudom.
Zaobljene niše, diskretno integrirane u arhitekturu prostora, u kombinaciji s mekim, indirektnim osvjetljenjem, oblikuju atmosferu u kojoj nema oštrih prijelaza ni vizualne napetosti. Prirodni materijali i taktilno bogate teksture dodatno naglašavaju osjećaj ugode, dok cjelokupna kompozicija prostora uspješno balansira između fotogeničnosti i funkcionalnosti. Takav pristup omogućuje da se u Papoyu jednako prirodno osjećaju različite generacije gostiju, od onih koji traže brz predah do onih koji su spremni posvetiti vrijeme sporijem uživanju.
Nastavite čitati nakon oglasa
Gastronomska ponuda promišljeno prati temeljnu ideju koncepta. Jelovnik se oslanja na prepoznatljive brunch klasike, ali ih interpretira kroz suvremene varijacije koje odgovaraju današnjim prehrambenim navikama i očekivanjima. Kajgana poslužena na hrskavoj brusketi, različite izvedbe jela Eggs Benedict, tostovi s lososom i avokadom te sendviči u bagelu ili focacci čine okosnicu ponude koja uspješno spaja zasitnost i estetiku serviranja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Za goste koji preferiraju lakše, nutritivno uravnotežene opcije, osmišljeni su izbori poput svježih salata, granole i chia puddinga, dok slatki segment jelovnika zaokružuje iskustvo kroz croissante, palačinke i pažljivo osmišljene kombinacije koje već u ranim danima rada stječu status favorita. Upravo ta ravnoteža između slanih i slatkih elemenata omogućuje fleksibilnost – Papoy može biti jednako mjesto za doručak, kasni brunch ili ležerno popodnevno druženje.
Posebna pažnja posvećena je i ponudi pića, koja reflektira suvremene trendove, ali ih ne slijedi mehanički. Uz kvalitetnu kavu kao nezaobilazni element, ističu se smoothieji voćnih kombinacija, prirodni sokovi s funkcionalnim dodatcima poput “Immunity” i “Skin health” mješavina, kao i matcha napitci različitih varijacija. Limunade s okusima i proteinski napitci dodatno proširuju ponudu, čineći je relevantnom za širok spektar gostiju s različitim životnim stilovima.
Nastavite čitati nakon oglasa
Konceptualni okvir Papoya razvila je agencija Rinzol, s jasnim ciljem redefiniranja bruncha kao dnevnog rituala, a ne usputne potrebe. Ovdje se goste ne potiče na brzinu, već upravo suprotno – na produžavanje boravka, dodatnu narudžbu i svjesno uživanje u vremenu koje provode u prostoru. Takav pristup, iako naizgled jednostavan, predstavlja važan pomak u načinu na koji se ugostiteljski koncepti oblikuju u suvremenom urbanom kontekstu.
Smješten na adresi Trg Ivana Kukuljevića 7, Papoy već u prvim danima rada privlači raznoliku publiku – od lokalnih stanovnika do onih koji su spremni prijeći grad u potrazi za novim mjestom koje nudi više od same gastronomske ponude. Njegova vrijednost ne leži isključivo u jelovniku ili dizajnu, već u cjelovitom iskustvu koje uspijeva artikulirati potrebu za pauzom.
Prvi rujanski vikend bit će prigoda za posjet Gornjoj Bistri, gdje će se od 4. do 6. rujna 2026. održati jubilarno, 20. izdanje Dana Bistre, manifestacije koja tijekom tri dana okuplja gastronomske, glazbene, kulturne i zabavne sadržaje namijenjene posjetiteljima svih generacija. Središnje mjesto programa i ove će godine biti stari kamenolom u podnožju Medvednice, gdje će se održati Bistranska čušpajzijada, jedinstvena hrvatska manifestacija u cijelosti posvećena tradicionalnom jelu na žlicu, uz koncertne nastupe, predstave, filmske projekcije, predstavljanje lokalnih proizvođača i sadržaje za djecu.
Kasno ljeto u Zagrebu teško je zamisliti bez festivala na otvorenom, dugih večeri u društvu i onog posebnog osjećaja da se grad, barem nakratko, preseli na ulice, trgove i zelene oaze, a upravo takvu atmosferu i ove godine donosi Food Film Festival powered by Coca-Cola, koji se od četvrtka, 27. kolovoza, do nedjelje, 6. rujna, održava na Trgu dr. Franje Tuđmana. Dvanaesto izdanje ovog zagrebačkog festivala ponovno spaja ono što tijekom ljeta najviše volimo – dobru hranu, filmove pod zvijezdama, glazbu, druženje i opuštenu atmosferu – pa će Tuđmanac tijekom jedanaest festivalskih dana postati mjesto na kojem se može provesti cijela večer, od prvog zalogaja i pića do posljednje scene filma.
Postoje mjesta na hrvatskoj obali koja čovjek posjeti zbog pogleda, postoje ona zbog povijesti, neka zbog hrane, a postoje i ona rijetka mjesta na kojima se sve to događa istodobno, gotovo bez potrebe za dodatnim objašnjenjem, jer sam dolazak u njih predstavlja svojevrsni uvod u iskustvo koje će se nastaviti za stolom. Mali Ston jedno je od takvih mjesta, malo dalmatinsko naselje na početku Pelješca u kojem se na neobično malom prostoru susreću stoljeća povijesti Dubrovačke Republike, monumentalne kamene zidine, solane, more, školjkarstvo, vinogradi, kamenjar, miris mediteranskog bilja i jedna od najprepoznatljivijih gastronomskih priča hrvatskoga juga, a upravo se na toj tankoj granici između kopna i mora nalazi Kapetanova kuća, restoran koji je tijekom desetljeća postao mnogo više od adrese na kojoj se može dobro pojesti.
Postoje restorani koji privuku pažnju već na prvi pogled, ali postoje i oni čija se vrijednost počinje otkrivati tek kada za njihovim stolom provedete dovoljno vremena da shvatite kako se dobar gastronomski doživljaj ne sastoji samo od onoga što je posluženo na tanjuru, nego i od prostora, pogleda, usluge, atmosfere i osjećaja mjesta u kojem se nalazite. Upravo takav dojam ostavlja restoran Dalmatino u Cavtatu, smješten uz obalu u jednom od najljepših dijelova ovog pitoresknog mjesta, gdje se dalmatinska kuhinja susreće s mediteranskim ugođajem i pogledom na more.
Kada se govori o gastronomiji Pelješca, fokus se najčešće prirodno usmjerava prema obali, poznatim ribljim restoranima, kamenicama iz Malostonskog zaljeva, vinima od plavca malog i konobama smještenima uz more, no gastronomska slika ovog poluotoka znatno je šira od onoga što se može pronaći uz glavne turističke pravce. U unutrašnjosti Pelješca, u Kuni Pelješkoj, nalazi se Agroturizam Antunović, obiteljsko gospodarstvo koje je svoju gastronomsku ponudu izgradilo na poljoprivredi, stočarstvu, vinogradarstvu i višegeneracijskoj povezanosti obitelji s ovim krajem, a upravo zbog takvog modela poslovanja predstavlja jedno od zanimljivijih mjesta za upoznavanje kontinentalnijeg, ruralnog lica pelješke gastronomije.
Zagreb će 3. rujna dobiti iznimno snažan uvod u novu jesensku gastronomsku sezonu jer u restoran Skenderica 1912. u Remetama stiže Michel Husser, jedno od velikih imena francuske visoke gastronomije i chef čija je profesionalna biografija neraskidivo povezana s obiteljskom kućom Le Cerf u alsaškom Marlenheimu, restoranom čija je Michelinova zvjezdica prvi put dodijeljena još 1936. godine i od tada, prema službenoj povijesti restorana, nije prekidala svoj kontinuitet.
Vijest koja je 24. kolovoza 2026. stigla iz svijeta nove HBO-ove serije Harry Potter na prvi pogled djeluje kao još jedna u nizu velikih casting promjena koje prate produkciju jednog od najiščekivanijih televizijskih projekata posljednjih godina, ali odlazak Nicholasa Houlta iz uloge Gilderoya Lockharta i dolazak Kita Haringtona u istu ulogu zapravo predstavljaju mnogo zanimljiviji trenutak nego što bi se moglo zaključiti iz same informacije o promjeni glumca.
U vremenu u kojem se luksuz desetljećima povezivao s raskošnim interijerima, skupocjenim predmetima, upečatljivim detaljima i prostorima koji gotovo namjerno privlače pogled, sve je vidljivija promjena u načinu na koji doživljavamo istinsku eleganciju. Najsofisticiraniji prostori današnjice više ne pokušavaju dokazati koliko vrijede, nego stvaraju atmosferu u kojoj njihova vrijednost postaje gotovo intuitivna. U njima nema potrebe za pokazivanjem, nema vizualne buke koja bi trebala potvrditi nečiji društveni status i nema predmeta koji su ondje samo zato da bi ostavili dojam. Umjesto toga pojavljuju se smirenost, odmjerenost, kvalitetni materijali, prirodno svjetlo, pažljivo oblikovane praznine i osjećaj da je svaki element u prostoru prisutan zato što ima svoju funkciju, teksturu ili emocionalnu vrijednost.
Proslavljena atletičarka podijelila je duhovit trenutak iz roditeljske svakodnevice s malim Mondom, a brojni roditelji odmah su se prepoznali u njezinoj objavi.
