U petak, 21. studenoga 2025. u 20 sati, u Teatru EXIT održat će se premijera predstave Kvetch, satirične komedije jednog od najznačajnijih suvremenih britanskih autora, dramskog pisca, redatelja i glumca Stevena Berkoffa.
U ovoj satiričnoj komediji, riječ KVETCH odnosi se na likove koji se žale na ljude koji ih okružuju i na neuroze koje ih muče. U Exitovoj inačici, a prema prijevodu Darije Udovičić, ove karaktere nam donose dobro poznata imena hrvatskog glumišta: Slavica Knežević, Erna Rudnički, Ivan Simon, Vedran Komerički i Hrvoje Barišić.
KVETCH je priča o strahu. Studija o utjecaju tjeskobe na stalan, uporan i dosadan osjećaj pritiska i napetosti koji vam ne da mira. U središtu su anksiozni ljudi koji su navikli brinuti o svemu i nisu osobito zadovoljni niti sobom niti svojim životima, ispričana na način koji istovremeno spaja humor i gorčinu, cinizam i iskrenost. Komedija i komplikacije započinju kada prodavač tekstila Franjo dovodi svog nedavno rastavljenog kolegu Adija na večeru u svoj dom, gdje ih dočekuju nezadovoljna supruga Donna i zaista neugodna punica. Kao da to nije dovoljno, u drugoj polovici u priču se upliće i Jure, Franjin poslovni partner koji likove izvlači iz dotad nam poznatog konteksta. Nizom komičnih situacija KVETCH nas vodi kroz strah i tjeskobu kao posljedicama načina današnjeg življenja, kao i život koji je posljedica naših strahova. Za mnoge od nas strah je težak problem. Zatrpani smo raznim problemima koji ne miruju i uvijek čekaju u redu da budu riješeni. Iskaču i zahtijevaju našu pozornost i pritišću nas, gnjave i dave dok im ne posvetimo odgovarajuću pažnju.
Dok razgovaramo s drugima, često paralelno sasvim drugačiji dijalog vodimo u sebi, nekada zato da nas vodi, nekada da nas štiti. Ono što u sebi izgovaramo je iskrenije i istinitije od onoga što javno govorimo. U ovom satiričnom komadu poznajemo se sa stvarnom naravi likova kroz ono što nerijetko ne čujemo – ili ne želimo čuti – njihove najdublje, najiskrenije i u konačnici najduhovitije misli. Kada bi barem uvijek mogli govoriti te misli: koliko istinitija i iskrenija bi bila komunikacija između nas.
Svi živimo u sjeni straha. Strah nas često tjera da se skrivamo čak i pred najbližima. Ovaj komad je posvećen onima koji se boje.
Matko Raguž, osim režije, potpisuje i scenu, Marita Ćopo kostimografiju, a oblikovanje svjetla Marino Frankola.
Ulaznice za premijernu izvedbu 21. 11. 2025. dostupne su na blagajni Teatra EXIT u Ilici 208 te na www.teatarexit.hr .
U četvrtak, 30. listopada u 18 sati, Centar kulture Ribnjak otvara vrata javne tribine „Umjetnost u doba krhkosti – Kad pozornica postane bolesnikova soba“ i poziva sve zainteresirane da svjedoče kako umjetnost može pružiti utjehu i toplinu onima koji su najranjiviji. Tribina je dio festivala Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije 2025. koji od 20. do 31. listopada donosi programe posvećene povezivanju kulture i inkluzije.
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
Od Samobora do Kine putuje se ne samo kilometrima, već i nadarenošću, predanošću i energijom koja ne poznaje granice. Ema Dujmović, tinejdžerica koja je tek nedavno zakoračila u svoj četrnaesti životni krug, već uspijeva povezati svjetove umjetnosti, jezika i glazbe na način koji rijetko tko može zamisliti. Svijet kineskog jezika nije samo stranica knjige ili apstraktni pojam; za Emu je to prostor u kojem se izražava, u kojem njena upornost i talent dobivaju oblik i priznanje. Putovanje do svjetskog natjecanja u Kini bilo je više od puta zrakoplovom, to je bio korak u globalnu zajednicu mladih stvaratelja, gdje je osvojila drugo mjesto u Europi i ušla među deset najboljih na svijetu. No njezina priča nije samo o natjecanjima; ona je svakodnevica u kojoj se talent pretvara u djela, a znanje u inspiraciju.
Tina Kadoić je kreativna snaga koja spaja disciplinu profesionalnog sporta i slobodu umjetničkog izraza, a njezino iskustvo u skakanju u vodu oblikovalo je i mentalni i fizički pristup poslu. Sport ju je naučio disciplini, snazi i izdržljivosti, ali i hrabrosti da pomiče vlastite granice, a upravo taj mindset prenosi u svaki projekt kojim se bavi. Kao snimateljica, razumije tijela izvođača jer je sama živjela fizičku i mentalnu borbu pokreta, a njezini kadrovi prenose energiju koja je ljudskom oku često nevidljiva. Kamera joj je od prvih dana služila kao alat da sačuva i ponovno proživi plesne trenutke iz mladosti, a kroz rad s vrhunskim plesačima i glazbenicima shvatila je da ona sama može pričati priče koje ples sam ne može do kraja izraziti.
Silvio Vujičić jedan je od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika i dizajnera, čiji rad već više od dva desetljeća oblikuje domaću i međunarodnu scenu. Obrazovan u području tekstilnog i modnog dizajna, svoju je praksu proširio na suvremenu umjetnost, spajajući znanost, alkemiju i performans.
Kada braća i sestre udruže snage u svijetu televizijske produkcije, rezultat može biti nešto doista jedinstveno. Takav je slučaj sa serijom "Oblak u službi zakona", autorskim projektom Snježane i Gorana Tribusona, koji je kroz nekoliko sezona stekao vjernu publiku i pokazao da domaća televizijska scena još uvijek ima mnogo toga za ponuditi. No, što stoji iza ovog televizijskog uspjeha? Kako nastaje priča koja balansira između lakog krimića i obiteljske komedije, a likove čini tako bliskima i prepoznatljivima?
Grupa Lelek, koja od 2024. godine uspješno spaja hrvatsku tradiciju s modernim pop zvukom, donosi svježu energiju i jedinstveni izričaj na pozornicu Dore 2025. S pjesmom "The Soul of My Soul", Lelek najavljuje novo poglavlje u svom glazbenom putovanju – poglavlje koje obećava dublje povezivanje publike s bogatstvom hrvatske kulturne baštine.
Alen Kozić, široj javnosti poznat kao Lima Len, ove godine ponovno privlači pažnju domaće glazbene scene svojim sudjelovanjem na Dori 2026 s pjesmom Raketa. Riječ je o izvođaču koji već neko vrijeme gradi prepoznatljiv glazbeni identitet spajajući urbane ritmove s mediteranskim prizvukom istarskog melosa. Njegova prisutnost u finalu Dore potvrda je kontinuiranog rasta i umjetničke zrelosti, ali i izazova koji prethode svakom javnom nastupu.
Od spontanog Valentinova u lockdownu do jednog od najslađih domaćih brendova – Valentina Anić otkriva kako je Čoko Jagodica prerasla iz male ideje u posao koji stvara emocije, uspomene i osmijehe.
Iako su od djetinjstva pred kamerama, mnogi obožavatelji nisu znali da popularne glumice koriste druga imena – otkrivena je obiteljska tradicija i tajne njihovih punih imena
