Dvojezični zbornik Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West), objavljen u biblioteci Okomice Školske knjige, pionirsko je djelo u kojem se prvi put sustavno govori o tome kako su Sjedinjene Američke Države i zapadna Europa gledale na hrvatsku borbu za nacionalnu ravnopravnost tijekom socijalističke Jugoslavije. Toj važnoj temi, koja nije namijenjena samo povjesničarima nego i svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija, pristupa se u zborniku sa znanstvenoga, dokumentarnog i esejističkoga gledišta.
Knjiga koju je uredila Julienne Bušić podsjeća na to da su interesi globalnih velesila uvijek imali prednost pred borbom za ljudska prava, ističe u predgovoru recenzent knjige dr. sc. Josip Mihaljević. Međutim, ona pokazuje i to da hrabrost i borba za slobodu na kraju postignu uspjeh. Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća neki od hrvatskih disidenata, koji se spominju u knjizi, postali su nositelji velikih demokratskih političkih inicijativa koje će na slobodnim višestranačkim izborima 1990. godine srušiti gotovo polustoljetnu komunističku diktaturu.
Ignorirani i ušutkivani
Zbornik počinje dvama uvodnim tekstovima urednika i autora Julienne Bušić, Zlatka Begonje i Luke Kneza koji sadržavaju prijeko potreban povijesni kontekst odnosa američke i zapadnoeuropske politike prema hrvatskim emigrantima i disidentima. Taj je uvodni dio iznimno važan za dešifriranje povijesnih izvora koji su jezgra zbornika.
U svojem tekstu Julienne Bušić piše o nedosljednosti američke politike s obzirom na odnos prema disidentima iz komunističke istočne Europe. Dok su disidenti iz Sovjetskog Saveza dobivali punu potporu američke vanjske politike u svojoj borbi za ljudska prava, protivnici „nove” komunističke Jugoslavije bili su ignorirani, čak i ušutkivani. Razlog takvome stajalištu bio je zaštitnički odnos Sjedinjenih Država prema Jugoslaviji kao državi koja je prva izašla iz komunističkog bloka. Kratka studija pod nazivom Govoriti gluhima – hrvatski disidenti i disonanca Zapada „pokazuje da je američka politika prema Jugoslaviji vrlo uspješno gušila kritičke glasove hrvatskih disidenata u medijima i politici o nebrojenim kršenjima ljudskih prava u Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata”, ističe Julienne Bušić.
Poglavlje „Sjene i tajne: jugoslavenske tajne službe i kontrola zapadnog tiska” sadržava izvorni znanstveni članak povjesničara Zlatka Begonje i Luke Kneza. Koristeći se arhivima Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije i objavljenim dokumentima američke vlade, autori istražuju kako su politički interesi Zapada oblikovali prikaz Jugoslavije u medijima.
Dokumentacija sa suđenja
Među objavljenim povijesnim izvorima o djelovanju i položaju hrvatskih disidenata jest osam intervjua s pet hrvatskih disidenata (Vladom Gotovcem, Franjom Tuđmanom, Ivanom Zvonimirom Čičkom, Petrom Šegedinom i Markom Veselicom) koji su svojedobno objavljeni u zapadnim medijima, a neki se prvi put objavljuju u Hrvatskoj u ovom zborniku. Knjiga sadržava i dokumentaciju sa suđenja hrvatskim disidentima – optužbe, saslušanja, izjave obrane i sudske presude iz socijalističkog doba.
Prvi se put objavljuje završna riječ Dražena Budiše na sudu nakon što je uhićen u hrvatskom proljeću. Slijedi izvješće Brune Bušića o stanju u hrvatskim zatvorima i dokument udruge Helsinki Watch o represiji prema političkim protivnicima u Jugoslaviji te sažetak razgovora koji su 10. rujna 1971. vodili Henry Kissinger i Bogdan Crnobrnja, jugoslavenski veleposlanik u SAD-u (1967. – 1971.). Taj je dokument nedavno postao dostupan na mrežnoj stranici američke vlade, a pokazuje u kojoj je mjeri američka diplomacija surađivala u ugrožavanju demokratskih prava Hrvata da prosvjeduju u SAD-u.
Represija prema intelektualcima
Povijesni izvori objavljeni u zborniku jasno pokazuju da je represivnost režima prema disidentima bila veća nego u drugim komunističkim zemljama zbog usporednog postojanja hrvatskoga nacionalnog pitanja. Knjiga sadržava važne informacije za političku i intelektualnu povijest te osobito ključne podatke za povijest represije prema intelektualcima disidentima tijekom komunističkog razdoblja u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Hrvatski disidenti nisu bili „kontrarevolucionari”, kako su ih vlasti etiketirale, nego intelektualci ispunjeni idealizmom da je moguće reformirati komunistički sustav i jugoslavensku državu. Sudar sa stvarnošću zatvora i progona nakon 1971. godine sve ih je više ispunjavao pesimističnim stajalištem.
Zbornik disidentskih izvora objavljen je i na engleskom jeziku kako bi i strani istraživači mogli na osnovi izvorne građe bolje razumjeti svu složenost stanja u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća i uvidjeti da sve disidente pod komunističkim režimima nisu jednako podupirale zapadne politike i mediji u njihovoj borbi za slobodu savjesti i ljudska prava. Knjiga Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada (Croatian dissidents and the dissonance of the West) dostupna je u webshopu i svim knjižarama Školske knjige te u internetskoj trgovini Amazon.de.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
Raskošna izdanja s obiljem 3D ilustracija dizajnirao je i ilustrirao slavni londonski studio MinaLima, poznat po vizualnom identitetu filmova o Harryju Potteru.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.
