Konačni pad umjetnosti: Žrtve zemljopisa pretvaraju Gornji grad u komercijalnu parodiju
Kazališni svijet ovih dana iščekuje završni čin trilogije koja je kroz posljednjih 15 godina postala gotovo kultni fenomen — Žrtve zemljopisa VI – Konačni pad.
Ova predstava u režiji Mirana Kurspahića i dramaturginje Rone Žulj okuplja prepoznatljivu postavu: Svena Jakira, Deana Krivačića i samog Kurspahića, koji su od samog početka usmjereni prema britkoj satiri i nemilosrdnoj kritici društva. Predstava koja je započela kao satirični komentar o težnji ka prepoznavanju unutar europskih kulturnih krugova sada završava na potpuno drugačijem mjestu — turističkoj turi Gornjim gradom, u kojoj bivši umjetnici postaju turistički vodiči, simbolički prihvaćajući sudbinu predvođenja publike kroz potpuno fabriciranu sliku stvarnosti.
Prvi nastavak trilogije, izveden prije 15 godina, temeljio se na ideji protagonizma unutar umjetničkih krugova koji neprestano teže dopasti se “europskoj eliti”. Tu su Žrtve — tri glavna lika koja utjelovljuju težnje i frustracije domaćih umjetnika — prvi put secirale političke i kulturne tenzije unutar Hrvatske, uz pomoć satiričnih i ironijskih tonova. U drugom nastavku, izvedenom 2019., Žrtve su se suočile sa sve ekstremnijim nacionalizmom u zemlji, boreći se protiv sve radikalnijeg političkog okvira.
Sada, u Konačnom padu, trećem dijelu trilogije, dolazi do završnog čina — odustajanja od umjetnosti i prihvaćanja komercijalnog turizma kao jedinog “preostalog” izlaza za umjetnike. Ova transformacija Žrtava iz umjetnika u turističke vodiče nije samo pragmatična, već i simbolična. Umjesto stvaranja autentične umjetnosti, sada su prisiljeni pružati iskustva koja su u potpunosti prilagođena “osviještenim” turistima. U ovoj satiričnoj turi kroz Gornji grad, povijest, kultura i arhitektura bivaju potpuno izokrenuti, dok se publika vodi kroz fabriciranu sliku Zagreba — grada koji više nije prostor kreativnog izražavanja, već turistička atrakcija.
Povijesne reference, umjetnički izrazi i kulturni simboli sada su u potpunosti podređeni komercijalnom interesu. Krležina premisa o Hrvatima kao habsburškim konjušarima, koja je bila prisutna još u prvim nastavcima, u Konačnom padu doseže svoj vrhunac.
Napojnice, koje su postale simbol života u turističkoj industriji, preuzimaju ulogu glavnog ekonomskog pokretača. Likovi Jakira, Krivačića i Kurspahića seciraju društvo kroz ovu ironijsku prizmu, prikazujući Hrvatsku ne kao zemlju umjetničke slobode, već kao zemlju u kojoj su napojnice i turizam postali nova paradigma preživljavanja.
Predstava se izvodi na otvorenom, s početkom ture na ulazu u Park Opatovina, gdje publika postaje suputnik kroz ovu duhovitu i istovremeno gorku tura-kritiku. Uz satirični oštricu i britku dramaturgiju, Žrtve zemljopisa VI ostavlja publiku s pitanjem o sudbini hrvatske kulture i umjetnosti, koja se sve više povlači pred komercijalizacijom i gubitkom autentičnosti.
Ovaj posljednji čin trilogije jasno osvjetljava temu propadanja umjetnosti i povlačenja pred ekonomskim pritiscima, postavljajući pitanje: može li umjetnost preživjeti u svijetu gdje turizam postaje glavni oblik kulturnog izražavanja?
Zagreb se ovoga siječnja upisuje na kartu suvremenog svjetskog kazališta na način koji nadilazi lokalne okvire i uobičajene premijerne kalendare, jer Aplauz Teatar s ponosom najavljuje predstavu „Peti korak“, snažan i emocionalno ogoljen dramski tekst irskog autora Davida Irelanda, čija će premijera 24. siječnja u Kazalištu Knap označiti prvu svjetsku postaju ove drame nakon iznimno uspješne londonske West End produkcije.
U vremenu u kojem se granice između privatnog i profesionalnog života sve češće brišu, rijetko se na kazališnoj sceni pojavljuje djelo koje s tolikom iskrenošću i suptilnom hrabrošću govori o unutarnjem svijetu žene. Autorska predstava Marijane Mikulić „MARE #zenamajkaglumica“ upravo je takav naslov – dirljiva, duhovita i duboko osobna priča o svakodnevici kakva jest, bez uljepšavanja, ali s puno razumijevanja i topline.
Nakon što je u proteklim godinama osvojila srca publike diljem Europe, Amerike i Azije te zabilježila nastupe na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima i pozornicama, TEULIS Shadow Theatre donosi svoj čarobni obiteljski spektakl pred zagrebačku publiku, pružajući priliku da i hrvatski gledatelji dožive izvanrednu kombinaciju kazališne inovacije i bajkovite magije.
U prosinačkom ozračju Zagreba, kada se gradske ulice prepliću sa svjetlom blagdana i tihim očekivanjem umjetničkih susreta, Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu obilježava 155. godišnjicu svoga djelovanja kao institucija koja je kroz desetljeća oblikovala kulturni identitet grada i države.
U Zagrebačkom kazalištu mladih, u petak je održana praizvedba ACID/KISELINA, Tene Štivičić, u režiji litavskog redatelja Antanasa Obcarskasa, u koprodukciji s Litavskim nacionalnim dramskim kazalištem iz Vilniusa.
Zagrebačko kazalište mladih ovog prosinca donosi praizvedbu drame ACID/Kiselina, autorice Tene Štivičić, u režiji renomiranog Antanasa Obcarskasa, litavskog redatelja koji u Zagrebu ostvaruje svoj hrvatski debi. Predstava nas vodi iza kulisa umjetničkog svijeta, otkrivajući suptilne dinamike moći, neizgovorene pritiske i odnose koji oblikuju kreativne kolektive – i ljude koji u njima sudjeluju.
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovaj put bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
Ususret premijeri predstave, Srđan Sandić razgovara s psihologinjom Lidijom Arambašić i spisateljicom Ivanom Bodrožić o moći, etici i kreativnim procesima u suvremenom kazalištu.
Dalibor Petko je ime koje je već godinama sinonim za hrvatsku medijsku scenu, osobito za radijske i televizijske emisije koje spajaju glazbu i zabavu. Njegova karijera započela je još u srednjoj školi, kada je prvi put preuzeo voditeljsku ulogu i otkrio da ga scena ispunjava na način koji nijedan školski predmet nije mogao. Kao dijete introverta koji je u sebi nosio glasnog ekstroverta, Dalibor je pronašao svoj put kroz improvizaciju i prisutnost pred publikom.
U trenutku kada je objavljeno da je među 24 odabrana izvođača Dore 2026, Karolina Ilić doživjela je ono što mnogi mladi glazbenici sanjaju godinama. Za nju to nije bio tek prolazak na nacionalni izbor, nego potvrda da njezin autorski rad, identitet i glazbena vizija imaju svoje mjesto na velikoj pozornici. Radost i uzbuđenje ubrzo su, međutim, zamijenjeni neočekivanim obratom.
Nakon uspješnih singlova „Led“ i „Fantazija“, dvojac Grše i Miach vraća se na glazbenu scenu novim zajedničkim projektom – pjesmom „Sante“, praćenom videospotom koji je danas službeno objavljen. Ova treća suradnja potvrđuje status dvojca kao jednog od najprepoznatljivijih i najuspješnijih tandema domaće glazbene scene, spajajući prepoznatljivu zvučnu estetiku s upečatljivim vizualnim identitetom.
