Zašto svi pričaju o Bellinijevoj “Normi”? Povratak opere koja i danas otvara pitanja ljubavi, moći i žrtve
U ozračju jeseni koja već miriše na kazališnu sezonu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu priprema jedno od najiščekivanijih kulturnih događanja godine – premijeru opere Norma Vincenza Bellinija, 24. listopada 2025. godine. Ta monumentalna opera talijanskog belkanta, u novom čitanju redateljice Dore Ruždjak Podolski i pod dirigentskim vodstvom maestra Piera Giorgia Morandija, vraća na scenu priču koja je jednako aktualna danas kao i u 19. stoljeću.
Samo nekoliko dana poslije, 28. listopada, zagrebačka će publika doživjeti gala izvedbu opere Norma uz gostovanje svjetski priznate talijanske sopranistice Selene Zanetti – umjetnice čiji su glas i interpretacija već obilježili najveće operne pozornice od Beča i Münchena do Pariza i Venecije.
Bellinijeva Norma u Zagrebu – između strasti i dužnosti
Opera Norma jedno je od onih djela koje nadilazi vrijeme i prostor. Bellini je, slijedeći libreto Felicea Romanija, stvorio lik žene koja u sebi nosi sve suprotnosti ljudske prirode: moć i krhkost, vjeru i sumnju, ljubav i izdaju. Galska svećenica Norma, podijeljena između duhovne dužnosti i zabranjene ljubavi prema rimskom vojskovođi Pollioneu, utjelovljuje ono što svaka velika opera posjeduje – tragičnu ljepotu i nemir koji ne prolazi.
U središtu partiture nalazi se arija “Casta diva”, posveta božici Mjeseca, koja se već gotovo dva stoljeća izvodi kao svojevrsna molitva i priznanje ženske snage. Ulogu Norme u novoj zagrebačkoj produkciji izmjenjivat će Martina Gresia, Nataša Kátai i Selene Zanetti, dok će lik Pollionea tumačiti Tomislav Mužek i Filip Filipović.
Ova nova zagrebačka Norma nije samo hommage opernoj tradiciji, nego i promišljanje o suvremenoj ženi – onoj koja balansira između očekivanja i slobode, između onoga što duguje drugima i onoga što duguje sebi.
U prostoru HNK-a, gdje povijest diše kroz zidove, Norma ponovno progovara o univerzalnim temama: o ljubavi koja ne poznaje granice, o cijeni odanosti i o snazi umjetnosti koja nikada ne zastarijeva. Bellinijeva glazba i dalje pulsira životom – elegantna, disciplinirana, a istodobno prepuna emocije.
Za one koji vjeruju da je kazalište prostor gdje se čovjek suočava sa sobom, premijera opere Norma u HNK-u u Zagrebu mogla bi biti najvažniji kulturni trenutak ove jeseni.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
Tatjana Dragović već godinama ima prilično prepoznatljiv pristup ljepoti. Voli pomno odabranu njegu, clean formule, dobre aktivne sastojke i proizvode iza kojih postoji jasna ideja. Sada znamo i koji joj se parfem u posljednje vrijeme posebno uvukao pod kožu. Na Instagramu je objavila fotografiju bočice Ode Ona Teapot Sonder uz kratko i sasvim nedvosmisleno: „My new favorite“.
Izabel Kovačić upravo je prošetala jedan od onih jeans outfita koji bez puno kompliciranja izgledaju odlično od glave do pete. Supruga hrvatskog nogometnog reprezentativca Matea Kovačića za gradski je izlazak odabrala traper odijelo u tamnijoj nijansi plave, a cijelu kombinaciju svela na nekoliko dobro odabranih komada.
Dugi nokti odavno nisu rezervirani samo za posebne prilike. Almond, square, coffin ili neka druga omiljena forma mogu bez problema postati dio svakodnevnog looka, baš kao frizura, makeup ili nakit.
Čipka se ove sezone ponovno uvukla u ljetne kombinacije, a prihvatila ju je i Anita Dujić Broadfoot, koja je za šetnju sunčanom Málagom odabrala crnu haljinu jednostavne, izdužene siluete. Riječ je o modelu koji na prvi pogled djeluje vrlo pročišćeno, ali upravo bijeli čipkasti detalji mijenjaju cijeli dojam i daju mu nježniji, pomalo romantičan karakter.
