Zašto svi pričaju o Bellinijevoj “Normi”? Povratak opere koja i danas otvara pitanja ljubavi, moći i žrtve
U ozračju jeseni koja već miriše na kazališnu sezonu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu priprema jedno od najiščekivanijih kulturnih događanja godine – premijeru opere Norma Vincenza Bellinija, 24. listopada 2025. godine. Ta monumentalna opera talijanskog belkanta, u novom čitanju redateljice Dore Ruždjak Podolski i pod dirigentskim vodstvom maestra Piera Giorgia Morandija, vraća na scenu priču koja je jednako aktualna danas kao i u 19. stoljeću.
Samo nekoliko dana poslije, 28. listopada, zagrebačka će publika doživjeti gala izvedbu opere Norma uz gostovanje svjetski priznate talijanske sopranistice Selene Zanetti – umjetnice čiji su glas i interpretacija već obilježili najveće operne pozornice od Beča i Münchena do Pariza i Venecije.
Bellinijeva Norma u Zagrebu – između strasti i dužnosti
Opera Norma jedno je od onih djela koje nadilazi vrijeme i prostor. Bellini je, slijedeći libreto Felicea Romanija, stvorio lik žene koja u sebi nosi sve suprotnosti ljudske prirode: moć i krhkost, vjeru i sumnju, ljubav i izdaju. Galska svećenica Norma, podijeljena između duhovne dužnosti i zabranjene ljubavi prema rimskom vojskovođi Pollioneu, utjelovljuje ono što svaka velika opera posjeduje – tragičnu ljepotu i nemir koji ne prolazi.
U središtu partiture nalazi se arija “Casta diva”, posveta božici Mjeseca, koja se već gotovo dva stoljeća izvodi kao svojevrsna molitva i priznanje ženske snage. Ulogu Norme u novoj zagrebačkoj produkciji izmjenjivat će Martina Gresia, Nataša Kátai i Selene Zanetti, dok će lik Pollionea tumačiti Tomislav Mužek i Filip Filipović.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ova nova zagrebačka Norma nije samo hommage opernoj tradiciji, nego i promišljanje o suvremenoj ženi – onoj koja balansira između očekivanja i slobode, između onoga što duguje drugima i onoga što duguje sebi.
U prostoru HNK-a, gdje povijest diše kroz zidove, Norma ponovno progovara o univerzalnim temama: o ljubavi koja ne poznaje granice, o cijeni odanosti i o snazi umjetnosti koja nikada ne zastarijeva. Bellinijeva glazba i dalje pulsira životom – elegantna, disciplinirana, a istodobno prepuna emocije.
Nastavite čitati nakon oglasa
Za one koji vjeruju da je kazalište prostor gdje se čovjek suočava sa sobom, premijera opere Norma u HNK-u u Zagrebu mogla bi biti najvažniji kulturni trenutak ove jeseni.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
